Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Kol 2020

Ivan Šulog: Indijska banana laka je za uzgoj, sadnice nabavite na festivalu u Donjoj Bistri

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Lucija Bencaric  

Ivan Šulog: Indijska banana laka je za uzgoj, sadnice nabavite na festivalu u Donjoj Bistri

"Još sam kao student razmišljao kako raditi nešto što nitko drugi ne radi, ali teško je bilo dohvatiti takvu ideju 90-tih. Ali dok sam čekao jedan dan ispit, zamolio sam kolegu da mi posudi novine. Otvorio sam duplericu, a kad ono veliki naslov "Kiwano: egzotično voće koje se može uzgajati kod nas". To je bilo to”, prisjeća se svojih početaka Ivan Šulog, koji sada uzgaja indijske banane.

Nakon otkrića, ispit je bio stavljen u drugi plan, a Ivan je odmah pohitao do prve govornice nazvati uzgajivača te je otkrio da se nalazi samo 100 metara od njega.

"Dotični gospodin imao je samo jedan plod kiwana. Nagovarao sam ga dobra dva sata da mi ga otvori, a sva sreća da nisam uspio jer ga nikad ne bih sadio. Ovako sam sam započeo svoju proizvodnju. Nakon toga počinjemo izvoziti, a ino partneri su nas tražili nove i nove proizvode, tako da je uz njih 50 na red došla i indijska banana“, pojašnjava Šulog iz Bistre, u blizini Zagreba.

Ovaj je voćar osnovao poduzeće1996. godine, s jedinstvenom namjerom uzgoja egzotičnog voća i povrća. Od tada se kontinuirano razvijaju, s mogućnošću povećanja volumena i prihoda. I danas bez obzira na veličinu, jedino je takvog tipa u Republici Hrvatskoj.

Najviše izvoze za Ujedinjeno Kraljevstvo i Belgiju
Vlasnik je eko nasada od 4 hektara, a zajedno s kooperantima uzgaja ovo vrstu banane na oko 20 hektara. Ivan priznaje i kako im je u planu za ovu jesen i iduće proljeće proširiti poslovanje na još 20 ha novih nasada. "Prve plodove smo počeli ubirati prije 6 godina. Za branje je samo nasad od jednog hektra, a da nije bilo mraza koji je devastirao proizvodnju, bilo bi preko 20.000 tona“.

Egzotična guava multinamjensko voće budućnosti

Kako tvrdi, tržište je relativno upoznato s ovim voćem jer ga stalno bombardiraju povratnim informacijama. "Ma, 99% ljudi koji ga probaju kažu da nisu okusili ništa bolje u životu“, kaže uzgajivač te poziva sve zainteresirane da dođu na Festival indijske banane u Donju Bistru i probaju ovu malu, neobičnu voćku.

Šulog otkriva da trenutno najviše izvoze za Ujedinjeno Kraljevstvo i Belgiju, a u Austriju i Njemačku po dogovoru. Kod nas se na tržištu može naći u Sparu, a cijena u maloprodaji je prošle godine bila 20 kn/kg.

Bolesti i štetnici nepoznanica
Na pitanje o preprekama u uzgoju, Ivan je kroz šalu odgovorio kako je ova banana vjerojatno jedina biljka koja je preživjela iz doba dinosaura, a dokaz za to je da ju ne oprašuju pčele jer je evolucijski starija od njih.

U Americi biljke napada leptir Lastin rep. Kod nas se do sada nije pojavio nikakav nametnik niti bolest. Nužno je samo čistiti njivu od korova i voditi brigu o navodnjavanju dok su voćke male. Ne možeš bolje za eko uzgoj“, ističe.

"Vrlo je važno napomenuti da smo mi u ovom kratkom periodu uspjeli razviti tehnologiju za uzgoj najboljih sadnica na tržištu. Tehnologija je jedinstvena po tome što s njom biljci treba samo godinu dana da naraste u usporedbi s onom kojoj treba čak tri“, dodaje. Ivan tvrdi i kako je ovo najjače nutritivno voće na svijetu i da je biljka 10.000 puta jača od kemoterapije.

Ima i svoj festival
Zbog vrlo velikog interesa oko podizanja plantaža indijske banane, Hrvatska bi mogla postati jedna od glavnih izvoznika tog zdravog voća na zahtjevno tržište Europske unije, ali i Japana koji izrazito cijeni takve inovativne vrste.

Indijanska banana (lat. Asimina triloba) naziv je dobila zbog porijekla, a koristili su je domoroci Sjeverne Amerike. Naziva se još i paw paw, što je izvedenica iz naziva papaja, listopadno je drvo, piramidalnog oblika, ravnog debla s bujnim tamno zelenim visećim lišćem. Jedan cvijet može dati 5-6 plodova ukupne težine do 3 kilograma. Okusom je nalik tropskom voću, odnosno mješavini banane, manga i papaje. U prošlosti su listovi i voće te njihovi ekstrakti služili američkim domorocima u ljekovite svrhe.

Ova neobična voćka također ima i svoj festival koji se ove godine održava 19. rujna u Donjoj Bistri u Općinskoj vijećnici s početkom u 10 sati gdje posjetitelje očekuju povoljne cijene proizvoda, besplatna degustacija, a svaka deseta sadnica će biti gratis.

Zbog ograničenog broja sudionika na prezentaciji, na Festivalu indijskih banana, svi zainteresirani trebaju se javiti do 18.09 na e-mail adresu sulog@zg.t-com.hr.


Komentari članka

Vezani članci

Na Pluk-O-Traku jedan berač vrijedi za dvojicu

21.10.2020.

Ove godine očekujem 1500 tona svih vrsta, i to je nešto više nego prošle godine. Mladi nasadi koje sam posadio prije nekoliko godina tek ulaze u punu rodnost. Mlade nasade imam na 30 hektara, a kada budu u punoj rodnosti očekujem i do 3000 tona na godinu.

Matko Zelić: Plasman jabuke nije problem jer je mraz poharao cijelu Europu

15.10.2020.

Obzirom na mraz, ali i veliku potražnju, cijene su porasle jer je ovog voća na tržištu manje, kaže Matko Zelić, zadovoljan jer mu je, unatoč problemima koji su pratili voćare, više od 85% jabuke prve klase.

Putujuće lubenice i mandarine

12.10.2020.

Skupina mladih neretvanskih poljoprivrednika podaju svoje voće preko društvenih mreža. Krenuli su ovog ljeta za vrijeme sezone lubenica i dobro im je išlo. Upravo su krenuli i s prodajom mandarina a narudžbi je više nego su očekivali.

Poljoprivrednik iz Pakraca završio je u europskim medijima. Zanimalo ih je kako radi

05.10.2020.

Jedna od prekretnica u poslovanju OPG-a Brinjak bila je gradnja plastenika za horizontalno viseći uzgoj, u koji su uložili oko 1500 eura. Riječ je, pojašnjava naš sugovornik, o proizvodnji na tri kata, što je u nas slabo zastupljeno. U plasteniku proizvod

Domaće ima dovoljno, a tržište je već narušeno uvozom jeftinih jabuka

01.10.2020.

U ozbiljnoj je proizvodnji svega 3.000 ha voćnjaka pod jabukama. Ukupno se ovim voćem bavi preko 18.000 ljudi, no veliki broj njih nisu proizvođači za tržište, ističe predsjednik HVZ-a Branimir Markota.

Tag cloud

  1. 2057 članka imaju tag hrvatska
  2. 2138 članka imaju tag turizam
  3. 1598 članka imaju tag financije
  4. 1335 članka imaju tag izvoz
  5. 1112 članka imaju tag svijet
  6. 782 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 884 članka imaju tag zapošljavanje
  8. 1040 članka imaju tag trgovina
  9. 1065 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 982 članka imaju tag ict
  11. 881 članka imaju tag investicije
  12. 714 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1017 članka imaju tag EU
  14. 912 članka imaju tag industrija
  15. 794 članka imaju tag menadžment
  16. 938 članka imaju tag kriza
  17. 629 članka imaju tag maloprodaja
  18. 575 članka imaju tag marketing
  19. 403 članka imaju tag poticaji
  20. 508 članka imaju tag krediti
  21. 523 članka imaju tag tehnologija
  22. 319 članka imaju tag koronavirus
  23. 446 članka imaju tag obrazovanje
  24. 290 članka imaju tag potpore
  25. 374 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 365 članka imaju tag eu fondovi
  27. 414 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 338 članka imaju tag opg
  29. 394 članka imaju tag porezi
  30. 371 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 321 članka imaju tag osijek
  32. 434 članka imaju tag dzs
  33. 388 članka imaju tag hnb
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 307 članka imaju tag hgk
  38. 354 članka imaju tag energetika
  39. 400 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici