Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Sij 2018

Ivan Enjingi: Većinu sam stvorio u onoj državi

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Maja Celing Celić  

Ivan Enjingi: Većinu sam stvorio u onoj državi

Imanje legendarnog vinogradara Ivana Enjingija, u Hrnjevcu, kod Kutjeva nedavno je bilo mjesto okupljanja agrarnih novinara i predstavnika Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanje u poljoprivredi.

Tim smo povodom razgovarali s Ivanom Enjingijem čija je obitelj na tim prostorima gotovo 130 godina. Ondje su Enjingiji došli iz Mađarske, s Balatona. Kako vinogradar i vinar Ivan Enjingi priča, bili su obrtnici i majstori svih vrsta, a vinograd od oko 2.000 trseva tada je služio tek za njihove potrebe. Kao dijete Ivan nije bio oduševljen radom na vinogradu, nije mu se sviđalo, ali je kasnije zavolio i "navalio s poslom".

Na koliko je hektara danas posađeno vaših vinograda?

Posadio sam vinograda na 60 hektara gdje ima 490.000 loza. Na cijeloj površini je ekološka proizvodnja već 33 godine. Još u bivšoj državi sam imao zelni znak na boci. Da bi ekološka proizvodnja bila moguća, imam i stado blaga red angusa, njih 250 komada koji čiste prostor koji nije za ništa drugo osim za pašnjak. Istovremeno prave stajsko gnojivo, oko 2.000 kubika godišnje kojim prihranjujemo vinograde i površine gdje se proizvodi hrana za zimu.

Koji sortiment uzgajate?

Sortiment kojega većinom uzgajamo je graševina. Odnosno, ona čini 30% uzgoja, a ostale sorte su rajnski, sivi, traminac, od crnih sorti zweigelt, crni pinot, frankovka, merlot, cabernet sauvignon.

Puno svojih vina izvozite. Gdje najviše?

Proizvodim oko 20 tipova vina. Od toga 30% izvozim u druge i prekomorske zemlje. Najzastupljenija je Amerika, Austrija, Belgija, nešto malo u Njemačku tako da osvajam tržište. Izvezao sam i dva, tri puta u Kinu, no tu je bilo velikih prevara jer su u to bili umiješani Hrvati.

Kako to mislite? Što smatrate lošim u odnosu države prema vinogradarima i vinarima?

Većinu sam stvorio u onoj državi. U onoj državi, koliko sam izdao računa, za 15 dana bih dobio novce. Danas, ako će mi kupac platiti, ako neće, ne mogu mu ništa, nikakvim sudovima. Lopovi samo mijenjaju firme, promijene naslov i tjeraju dalje. Velika je greška u našem pravosuđu koje nimalo ne utječe na to, krenuvši od svih dosadašnjih vlada. Potrebne su promjene u kojima će pravosuđe goniti lopove, a ne firme. Što dalje posluješ u ovoj državi, sve je gore.

Koristite li kakve državne poticaje?

Evo, sa 77 godina, prošle godine sam posadio 38.000 novih loza vinograda, u pripremi je još nekih 35 do 40 tisuća i nikakve poticaje ne koristim za ništa. Imam puno godina i nemam vremena da bih se gubio u papirima i ubijao time. Kredita sam imao i to tuđih koje sam morao vratiti i koje još vraćam. Ali nikada ni jednu lipu svoga kreditia. Ovo nisu hrvatske banke nego lihvarske koje su nas došle opljačkati. Sve ovo što ste vidjeli, a toga je još puno, stvorio sam svojim rukama. Danas zapošljavam 20 uglavnom mladih ljudi i ni za njih nisam dobio ni jedan poticaj jer smatram da i ovi poticaji koji se daju, nisu dobri i ja sam protiv njih. Sve u poljoprivredi što se proizvede, mjerljivo je. Sve što prođe preko računa i što država dobije svoje, da se tu dio vrati, bilo bi dobro, a ne ovako. Mnogi uzimaju ogromne površine, a onima kojima treba zemlja, koji zaista rade, ne mogu je dobiti.

A europski poticaji?

Kada su krenuli ti europski poticaji, upoznao sam se sa Slovencima koji su dobili i po 3 do 4 milijuna eura poticaja. Doveo sam ekipu iz Slovenije koji rade programe za potciaje. Došli su, obišli, čak su obišli i ministarstvo poljoprivrede i rekli: "Mislimo da ovdje nema šanse da dobijete poticaj, nemojte gubiti vrijeme." Tada ih je za poticaje podnijelo 50 do 60 vinogradara, samo ih je pet, šest i dobilo, drugi nitko ništa. A ogromne troškove i puno vremena su na to izgubili.

Vidite li kakve promjene na bolje?

Dobro je ovo što ministar Tomislav Tolušić, kao i njegovi prethodnici poduzimaju vezano uz velike provjere korisnika zemljišta i poticaja. Većina takvih danas ima zemlju radi poticaja, a ne radi proizvodnje. Bilo bi puno bolje da se poticaj daje na temelju proizvodnje, da se takve nagradi, a ne davati mešetarima koji imaju zemlju samo radi poticaja.

Imate jedan od najsuvremenijih podruma, a često koristite reparirane bačve. Zašto?

Ovaj podrum je sagrađen 1993., na '94. godinu. Unutra je najsuvremenija oprema koja postoji u Europi, s mojim patentima, da bi se proizvodilo najbolje, najzdravije vino. Kapacitet podruma je 700.000 litara iako je godišnja proizvodnja 200.000 litara. Imamo rezeve nekih vina koja u prodaju idu tek poslije 8 do 10 godina. Sam proizvodim drvene bačve jer svako vino treba odležati u drvenim bačvama barem 6 mjeseci. To je odraz njegove kvalitete. Inox i ostalo posuđe je dobro pomoćno sredstvo. Ali pravog vina bez dobre bačve nema. Bačve repariram jer nema potrebe svaki puta kupovati nove bačve. I ove ovdje što ih vidite su reparirane bačve koje čekaju novu berbu. No, bila je loša godina i ostaju za iduću godinu. Ostaju pripremljene većinom za crna vina, ali i za bijela.

Kako se bačve repariraju, kakav je postupak?

Skinu se oba dna, iznutra i izvana se pohobla do čistog drveta, stavi se u vatru, u jedan koš, digne se temperatura 200 stupnjeva izvana, i pusti najmanje pola sata da se sterilizira cijela debljina. Bačva dobije prekrasnu rumenu boju, kao pripremljena nova. Zatvori se i to je tada nova bačva. Ovakav način pripreme je tek deset posto troška u odnosu na novu. Bačve su isključivo napravljene od slavonskog hrasta. Nekada su u vrijeme Austrougarske i stare Jugoslavije, Francuzi na ovim prostorima sjekli hrastove, tesali ih i vozili za Francusku. Ima jedan dobar bačvar s kojim surađujem već neko vrijeme, čak je kum podruma, Darko Perlovšek iz Đurđenovca.

Zašto je toliko važno da vino bude baš u drvenoj bačvi?

Svako vino, bez obzira koliko je staro, treba živjeti. Ako ga zatvorite, naročito navojnim čepom ili kruna čepom, vi ste ga ugušili, ne može se razvijati. I u bačvi i u boci, s pravim plutenim čepom se ono razvija i dalje živi.

Vinogradar ste više desetljeća, što se promijenilo na bolje u državi, kako danas ocjenjujete tržište vinogradarstva i vinarstva u našoj zemlji?

Nešto što je jako bitno, kvaliteta se neuoporedivo digla za 100, 200 posto. No, sve je lošije jer ne funkcionira pravna država i sve što se proda, teško da se može sto posto naplatiti.

Jamči li ta bolja kvaliteta i bolju prodaju, ako izuzmemo naplatu?

Uvijek je kvaliteta vina trebala pratiti i kvaliteta cijene. No, hrvatski narod je osiromašio i oni koji znaju, koji bi htjeli kupiti kvalitetno vino, nemaju novaca. Samo se traži jeftino, bez obzira kavo je.

I domaći i strani gosti prepoznaju ovaj vinogradarski kraj, vole doći ovdje, što se danas najviše traži?

Sve se traži, ali graševina je svima najdraža.

Vincekovo slavite baš na 22. siječnja, nema pomaka, bez obzira što je ponedjeljak?

Da, pamtim još kao dijete da se slavilo baš na taj dan, a ne neki izmišljeni. Kako da slavimo Božić ili Uskrs na nekakav drugi dan. Prijatelji znaju da ih ne moram ni zvati, oni dođu i obiđu vinograde. Ponedjeljak ne mijenja stvar. Proslavit ćemo ga u posljepodnevnim satima, koji su na radnim mjestima da stignu odraditi svoj posao, a onda ćemo se potruditi malo izgubiti i noći da proslavimo uz dobro vino.


Komentari članka

Vezani članci

Vinograde treba iskrčiti: Hrvatska se već devet godina bori sa zlatnom žuticom vinove loze

16.02.2018.

Lani je nakon pregleda uzoraka vinove loze propisano krčenje 100- tinjak hektara vinograda

Hrvatska vina kvalitetna, ali nedostaje veća povezanost vinara

13.02.2018.

Zadovoljstvo vinara ipak kvari velik uvoz jeftinih vina, često upitne kakvoće. U pripremi je novi Zakon o vinu koji bi trebao i smanjiti troškove skupe domaće proizvodnje.

Još jedna sjajna godina za Iločke podrume

22.01.2018.

Protekle godine traminac je donio Iločkim podrumima čak 17 odličja, od kojih tri velike zlatne medalje, devet zlatnih medalja, dvije srebrne, brončanu medalju te dvije preporuke. S najvećih svjetskih natjecanja sva vina su se vratila s medaljama

Veljko Ostojić: Fali nam nacionalna strategija vinarstva, ali ne na 500 stranica nego na 20

03.01.2018.

Vinogradi su nam na 13 lokacija, što zapravo znači da postoji mogućnost da svake godine jedan vinograd ima svoju najbolju varijantu, svoje najbolje vino... Imamo ukupno 580 hektara vinograda, a ove jeseni planiramo posaditi još 240.000 loza

Kao dječak zavolio vinograd, danas ima vrhunska vina

27.12.2017.

Mladi vinar i enolog Martin Grozdanović iz Oriovca proizvodi vrhunsku graševinu, a zahvaljujući Programu ruralnog razvoja modernizirao je podrum.

Tag cloud

  1. 1726 članka imaju tag hrvatska
  2. 1751 članka imaju tag turizam
  3. 1481 članka imaju tag financije
  4. 1140 članka imaju tag izvoz
  5. 731 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 927 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 884 članka imaju tag trgovina
  8. 623 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 734 članka imaju tag investicije
  10. 898 članka imaju tag EU
  11. 822 članka imaju tag industrija
  12. 809 članka imaju tag ict
  13. 740 članka imaju tag menadžment
  14. 757 članka imaju tag svijet
  15. 910 članka imaju tag kriza
  16. 537 članka imaju tag maloprodaja
  17. 505 članka imaju tag marketing
  18. 467 članka imaju tag krediti
  19. 454 članka imaju tag tehnologija
  20. 297 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 419 članka imaju tag dzs
  24. 341 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  25. 384 članka imaju tag obrazovanje
  26. 367 članka imaju tag hnb
  27. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 221 članka imaju tag potpore
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 298 članka imaju tag agrokor
  32. 274 članka imaju tag osijek
  33. 335 članka imaju tag energetika
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 357 članka imaju tag vlada
  36. 283 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 280 članka imaju tag hotelijerstvo
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 175 članka imaju tag edukacija