Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Tra 2017

Istraživanje: Samo 1,2 posto hrvatskih potrošača ne konzumira meso

Izvor: lider.media · Autor: Lider  

Istraživanje: Samo 1,2 posto hrvatskih potrošača ne konzumira meso

Da ne jedu meso navodi svega 1,2% Hrvata pa možemo ustvrditi kako ova namirnica uistinu predstavlja okosnicu prehrane domaćih potrošača.

Na pitanje koliko često jedu meso zanimljivo je da gotovo četvrtina ispitanika (24,7%) ističe da meso jede svakodnevno, dok njih gotovo dvije trećine (64,9%) to čini nekoliko puta tjedno. Ostali odgovori zauzimaju znatno manje udjele pa tako 6,8% ispitanih ističe da meso konzumira nekoliko puta mjesečno, rijetko to čini njih 2,3%, a da ne jedu meso navodi samo 1,2% ispitanih građana.

Svinjetina (43,5%) i piletina (42,3%) vode izjednačenu borbu kao preferirana vrsta mesa koju domaći potrošači najčešće jedu. Daleko iza dolaze teletina sa 7,8%, puretina s 5% te janjetina koju najčešće jede tek 1,4% konzumenata mesa.

Najmanje se jedu divljač i zečetina

Da postoji razlika između želja i mogućnosti otkrivaju i odgovori na pitanje koju vrstu mesa potrošači najviše vole. Piletina je vodeća s 28,4% udjela, a svinjetina je ovdje na drugom mjestu s 26,9%.

-Ove dvije vrste mesa su zamijenile mjesta u odnosu na pitanje koja se vrsta mesa najčešće jede te su izgubile značajan dio udjela pa se iz toga može izvesti zaključak kako ove vrste mesa oko 15% konzumenata jede zato što nema novaca za druge vrste mesa koje su im draže, kazao je Goran Pavlović, glavni urednik magazina Ja TRGOVAC.

Teletina je značajno uznapredovala te nju najviše voli 20,9% konzumenata mesa, a veliki napredak bilježi i janjetina koju najviše voli njih 13,8%. Nešto manji rast ostvarila je i puretina sa 7,1% udjela, a tu je još divljač s 2,1% i zečetina s 0,7%.

Rijetki su potrošači koji ne konzumiraju suhomesnate proizvode

Kod suhomesnatih proizvoda najčešće se jede špek (slanina) s dosta uvjerljivih 36,9% udjela, a jedini proizvod koji drži priključak je kobasica s 23,2%.

Dvostruko manje udjela od drugoplasiranog imaju šunka (11,3%) i pršut (10,1%), a potom dolaze parizer sa 7,1%, kulen s 5,1% i vratina s 2,8%, dok ostale suhomesnate proizvode najčešće jede tek 1,9% ispitanika. Da ne konzumiraju suhomesnate proizvode kaže pak 1,6% konzumenata mesa.

Špek (slanina) također je na prvom mjestu i kada je riječ o tome koju vrstu suhomesnatih proizvoda domaći konzumenti mesa najviše vole, ali je izgubio više od 10% udjela odnosno toliko je konzumenata koji bi radije jeli nešto drugo, ali špek ili slanina im se nalaze pri ruci.

Naime, da najviše vole špek (slaninu) navodi 25,6% konzumenata mesa, a na drugo mjesto se probio pršut s 24,4% onih koji ga najviše vole (dosta velika razlika u odnosu na samo 10,1% onih koji ga najčešće jedu).

Kobasica je na gubitku te se nalazi na trećem mjestu s 15,5%, dok je kulen napredovao te ga najviše voli 12% konzumenata mesa.

Listu zaključuju šunka s 9,8% i vratina s 9,7% te parizer s malih 2,7% udjela. Ostale vrste suhomesnatih proizvoda najviše voli tek 0,4% konzumenata mesa.

Istraživanje su proveli Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal tijekom veljače 2017. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana Republike Hrvatske starijih od 15 godina.

Tijekom istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz metodu slučajnog odabira kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.


Komentari članka

Vezani članci

Mladen Vedriš: Hrvatska država ponaša se kao dr. Jekyll i MR. Hyde

04.06.2020.

Država se ponašala kao dr. Jekyll i Mr. Hyde. Po noći vam lomi rebra pogrešnom ekonomskom politikom i žestoko vas oporezuje gdje stigne, a onda vas preko dana liječi nefokusiranim socijalnim transferima koji su često između populizma i moralnog hazarda: o

Porezni prihodi u svibnju na polovini prošlogodišnjih

28.05.2020.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izvijestio je u srijedu da su s jučerašnjim danom porezni prihodi u svibnju bili na polovini prošlogodišnjih, dok je vrijednost fiskaliziranih računa oko 18 posto manja u odnosu na isto lanjsko razdo

Na domaćim farmama čak 18.000 grla nema kupca

24.05.2020.

Na gospodarstvima domaćih uzgajivača stoke nalazi se 18 tisuća grla koja su u optimalnoj dobi i tjelesnoj težini za klanje ili su ju već prerasli, a čiji vlasnici zbog smanjene potražnje imaju problema s njihovim plasiranjem na tržište. Procjena je da je

Izazovna jesen - Ekonomska bijeda gotovo je zajamčena

21.05.2020.

Mnogima se vjerojatno u nekom trenutku tijekom koronakrize drastično promijenila percepcija onih ‘nedovoljnih‘ 2,5 posto gospodarskog rasta prije nego je najveći show na svijetu počeo, a kako odmiču proljetni mjeseci ta se misao sve više vraća.

U fokus globalne ekonomije vratila se proizvodnja hrane

18.05.2020.

"Poljoprivredni sektor Hrvatskoj je daleko važniji nego ostalim članicama Europske unije, ali to ne govori toliko o razvijenosti domaće poljoprivrede, koliko o neiskorištenosti potencijala ostalih ekonomskih sektora. Bruto dodana vrijednost primarne proiz

Tag cloud

  1. 2005 članka imaju tag hrvatska
  2. 2052 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1287 članka imaju tag izvoz
  5. 1065 članka imaju tag svijet
  6. 868 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1041 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 707 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 993 članka imaju tag EU
  14. 890 članka imaju tag industrija
  15. 785 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 568 članka imaju tag marketing
  19. 393 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 363 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 357 članka imaju tag eu fondovi
  26. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 378 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 305 članka imaju tag opg
  35. 385 članka imaju tag vlada
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija