Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Velj 2019

Istražili smo za koga je paušalni obrt idealno rješenje i što sve njime može dobiti

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Zoran Korda  

Istražili smo za koga je paušalni obrt idealno rješenje i što sve njime može dobiti

Zbog jednostavnijeg poslovanja i nižeg poreznog opterećenja broj obrtnika koji plaćaju paušalni porez u posljednjih nekoliko godina znatno se povećao. Samo u prošloj godini registrirano je nešto više od 7000 paušalista koji koriste pogodnosti uvedene početkom 2017. godine. Što je to paušalni obrt, tko ga može otvoriti i zašto je dobra opcija za poduzetnike početnike, otkrivamo u tportalovu vodiču

U sustav paušalnog oporezivanja mogu ući obrtnici i poljoprivrednici koji nisu u sustavu PDV-a i ostvaruju godišnji promet do 300.000 kuna. Umjesto oporezivanja prema rezultatima poslovanja, koje zahtijeva puno papirologije da bi se utvrdio dohodak ili dobit kao osnovica za porez, u slučaju paušalnog obrta porez se utvrđuje u paušalnom iznosu na temelju ostvarenog prometa.

Obrtnici koji se odluče za takav način plaćanja poreza ne trebaju voditi cjelokupno financijsko knjigovodstvo, već samo knjigu prometa (Obrazac KPR) iz koje je vidljivo koje su račune izdali te kako su i kada naplaćeni. Riječ je o jednoj tablici u koju upisuju izdane i naplaćene račune.

Paušalno plaćanje poreza omogućeno je svim obrtnicima i samostalnim poljoprivrednicima, osim onima koji se bave trgovinom i ugostiteljstvom. Iznimno, i trgovcima i ugostiteljima dopušteno je paušalno oporezivanje pod uvjetom da u poslovanju koriste poljoprivredne proizvode iz vlastite proizvodnje.

Ovaj oblik oporezivanja najpogodniji je za poduzetnike početnike i uslužne djelatnosti s jednim zaposlenim. Paušalno oporezivanje isplati se i osobama koje obrtničku djelatnost, odnosno domaću radinost ili slobodno zanimanje obavljaju kao drugu djelatnost, uz radni odnos ili mirovinu, jer propisane doprinose mogu plaćati na osnovicu ostvarenog paušalnog dohotka.

Treba naglasiti da paušalno oporezivanje nije dopušteno osobama kojima je slobodno zanimanje osnovna djelatnost. Prema postojećim propisima, slobodnim zanimanjima smatraju se odvjetnici, bilježnici, liječnici i stomatolozi u privatnoj praksi, vrhunski sportaši i umjetnici, novinari, prevoditelji i slična zanimanja osoba koje su po osnovi tih djelatnosti upisane u registar poreznih obveznika.

Obrtniku koji podnese zahtjev za plaćanjem paušalnog poreza Porezna uprava određuje godišnji paušalni dohodak koji predstavlja osnovicu za razrezivanje porezne obveze.

Dohodak se utvrđuje na temelju ostvarenih ukupnih godišnjih primitaka prethodne godine ili predviđenih primitaka za tekuću godinu ako je riječ o novom poreznom obvezniku koji započinje obavljati djelatnost.

Predujam paušalnog poreza plaća se tromjesečno, do posljednjeg dana svakog tromjesečja.

Ovisno o visini primitaka, određeno je pet poreznih osnovica, a porezna obveza određena je kao razlika između osnovice i porezno priznatih izdataka.

Kod obračuna poreza priznat je izdatak u visini od 85 posto ostvarenih primitaka pa su iznosi poreza u pravilu niži nego kod ostalih kategorija oporezivanja. Na paušalno utvrđenu svotu godišnjeg dohotka utvrđuje se porezna obveza po stopi od 12 posto, uvećano za prirez. Primjerice, obrtnik koji ostvari godišnji promet od 250.000 kuna plaća godišnje 5400 kuna paušalnog poreza (1350 kuna po tromjesečju), plus odgovarajući prirez.

Na temelju knjige prometa obrtnik je dužan izraditi poreznu prijavu (obrazac PO-SD), koju početkom godine (do 15. siječnja) predaje Poreznoj upravi. Na temelju godišnjeg izvješća o paušalnom dohotku u kojem se zbrajaju naplaćeni primici te plaćeni porez i prirez Porezna uprava određuje osnovicu i razrezuje poreznu obvezu za cijelu godinu.

Ako obrtnik ostvari veći li manji promet te uđe u viši ili niži razred oporezivanja, na temelju godišnje prijave utvrđuje se razlika paušalnog poreza za uplatu ili povrat, kao i porezna obveza za narednu godinu.

Paušalno oporezivanje privlačno je i zbog nižih doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Ukupni mjesečni doprinosi za 2019. paušalistima iznose 1.233,41 kunu. Za usporedbu, obrtnici koji vode poslovne knjige plaćaju 2004,29 kuna (obveznici poreza na dohodak), odnosno 3391,87 (obveznici poreza na dobit).

Važno je istaknuti da se i obrtnici koji posluju u sustavu poreza na dohodak ili dobit mogu prebaciti na paušalno oporezivanje ako zadovoljavaju tražene uvjete. Da bi to ostvarili, moraju poslati zahtjev Poreznoj upravi najkasnije 15 dana po isteku kalendarske godine (do 15. siječnja).


Komentari članka

Vezani članci

Nova turistička pravila od iduće sezone: iznajmljivačima paušal od 350 do čak 1000 kuna po krevetu!

01.07.2019.

Boravišna pristojba jedan je od najizdašnijih prihoda turističkih zajednica i Hrvatske turističke zajednice (HTZ), od koje se prikupi oko 500 milijuna kuna godišnje, i to najvećim dijelom u sedam primorskih županija.

Marija Zuber: Iznajmljivači na moru plaćaju porez na dohodak i prirez u Zagrebu

22.05.2019.

Za većinu privatnih iznajmljivača paušalno plaćanje poreza na dohodak jednostavniji je i fiskalno pogodniji način podmirivanja porezne obveze. Do 2018. godišnja porezna obveza je iznosila 300 kuna po krevetu odnosno 350 kuna po smještajnoj jedinici u kamp

Pozajmica vlasnika – može li paušalist sam sebi pozajmiti sredstva?

25.04.2019.

U kojim slučajevima paušalni obrtnik može pozajmiti vlastita sredstva? Paušalni obrtnik može sam sebi pozajmiti financijska sredstva sa svog tekućeg računa iz više razloga.

Ljude ovih triju zanimanja u Hrvatskoj je nemoguće pronaći

08.04.2019.

Pronaći vodoinstalatera, zidara ili dimnjačara u Hrvatskoj je gotovo nemoguća misija

Novi obrtnici: Slobodnjaci otkrili prednosti paušalnog obrta

01.02.2019.

Manje je i poslovne dokumentacije koju je potrebno voditi. Nadalje, obrtnik ne treba podnositi obrazac JOPPD za sebe osobno, a ovisno i o razredu u kojem se nalazi, unaprijed je poznato koliko će iznositi izdatak za ukupni godišnji porez, što je vrlo važn

Tag cloud

  1. 1921 članka imaju tag hrvatska
  2. 1945 članka imaju tag turizam
  3. 1540 članka imaju tag financije
  4. 1232 članka imaju tag izvoz
  5. 835 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 997 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 962 članka imaju tag trgovina
  8. 954 članka imaju tag svijet
  9. 832 članka imaju tag investicije
  10. 680 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 962 članka imaju tag EU
  12. 897 članka imaju tag ict
  13. 855 članka imaju tag industrija
  14. 766 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 544 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 581 članka imaju tag maloprodaja
  18. 546 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 504 članka imaju tag tehnologija
  21. 359 članka imaju tag poticaji
  22. 424 članka imaju tag obrazovanje
  23. 259 članka imaju tag potpore
  24. 391 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 439 članka imaju tag banke
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 422 članka imaju tag dzs
  29. 347 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 330 članka imaju tag agrokor
  32. 298 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 376 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 336 članka imaju tag porezi
  39. 375 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija