Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Velj 2019

Istražili smo za koga je paušalni obrt idealno rješenje i što sve njime može dobiti

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Zoran Korda  

Istražili smo za koga je paušalni obrt idealno rješenje i što sve njime može dobiti

Zbog jednostavnijeg poslovanja i nižeg poreznog opterećenja broj obrtnika koji plaćaju paušalni porez u posljednjih nekoliko godina znatno se povećao. Samo u prošloj godini registrirano je nešto više od 7000 paušalista koji koriste pogodnosti uvedene početkom 2017. godine. Što je to paušalni obrt, tko ga može otvoriti i zašto je dobra opcija za poduzetnike početnike, otkrivamo u tportalovu vodiču

U sustav paušalnog oporezivanja mogu ući obrtnici i poljoprivrednici koji nisu u sustavu PDV-a i ostvaruju godišnji promet do 300.000 kuna. Umjesto oporezivanja prema rezultatima poslovanja, koje zahtijeva puno papirologije da bi se utvrdio dohodak ili dobit kao osnovica za porez, u slučaju paušalnog obrta porez se utvrđuje u paušalnom iznosu na temelju ostvarenog prometa.

Obrtnici koji se odluče za takav način plaćanja poreza ne trebaju voditi cjelokupno financijsko knjigovodstvo, već samo knjigu prometa (Obrazac KPR) iz koje je vidljivo koje su račune izdali te kako su i kada naplaćeni. Riječ je o jednoj tablici u koju upisuju izdane i naplaćene račune.

Paušalno plaćanje poreza omogućeno je svim obrtnicima i samostalnim poljoprivrednicima, osim onima koji se bave trgovinom i ugostiteljstvom. Iznimno, i trgovcima i ugostiteljima dopušteno je paušalno oporezivanje pod uvjetom da u poslovanju koriste poljoprivredne proizvode iz vlastite proizvodnje.

Ovaj oblik oporezivanja najpogodniji je za poduzetnike početnike i uslužne djelatnosti s jednim zaposlenim. Paušalno oporezivanje isplati se i osobama koje obrtničku djelatnost, odnosno domaću radinost ili slobodno zanimanje obavljaju kao drugu djelatnost, uz radni odnos ili mirovinu, jer propisane doprinose mogu plaćati na osnovicu ostvarenog paušalnog dohotka.

Treba naglasiti da paušalno oporezivanje nije dopušteno osobama kojima je slobodno zanimanje osnovna djelatnost. Prema postojećim propisima, slobodnim zanimanjima smatraju se odvjetnici, bilježnici, liječnici i stomatolozi u privatnoj praksi, vrhunski sportaši i umjetnici, novinari, prevoditelji i slična zanimanja osoba koje su po osnovi tih djelatnosti upisane u registar poreznih obveznika.

Obrtniku koji podnese zahtjev za plaćanjem paušalnog poreza Porezna uprava određuje godišnji paušalni dohodak koji predstavlja osnovicu za razrezivanje porezne obveze.

Dohodak se utvrđuje na temelju ostvarenih ukupnih godišnjih primitaka prethodne godine ili predviđenih primitaka za tekuću godinu ako je riječ o novom poreznom obvezniku koji započinje obavljati djelatnost.

Predujam paušalnog poreza plaća se tromjesečno, do posljednjeg dana svakog tromjesečja.

Ovisno o visini primitaka, određeno je pet poreznih osnovica, a porezna obveza određena je kao razlika između osnovice i porezno priznatih izdataka.

Kod obračuna poreza priznat je izdatak u visini od 85 posto ostvarenih primitaka pa su iznosi poreza u pravilu niži nego kod ostalih kategorija oporezivanja. Na paušalno utvrđenu svotu godišnjeg dohotka utvrđuje se porezna obveza po stopi od 12 posto, uvećano za prirez. Primjerice, obrtnik koji ostvari godišnji promet od 250.000 kuna plaća godišnje 5400 kuna paušalnog poreza (1350 kuna po tromjesečju), plus odgovarajući prirez.

Na temelju knjige prometa obrtnik je dužan izraditi poreznu prijavu (obrazac PO-SD), koju početkom godine (do 15. siječnja) predaje Poreznoj upravi. Na temelju godišnjeg izvješća o paušalnom dohotku u kojem se zbrajaju naplaćeni primici te plaćeni porez i prirez Porezna uprava određuje osnovicu i razrezuje poreznu obvezu za cijelu godinu.

Ako obrtnik ostvari veći li manji promet te uđe u viši ili niži razred oporezivanja, na temelju godišnje prijave utvrđuje se razlika paušalnog poreza za uplatu ili povrat, kao i porezna obveza za narednu godinu.

Paušalno oporezivanje privlačno je i zbog nižih doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Ukupni mjesečni doprinosi za 2019. paušalistima iznose 1.233,41 kunu. Za usporedbu, obrtnici koji vode poslovne knjige plaćaju 2004,29 kuna (obveznici poreza na dohodak), odnosno 3391,87 (obveznici poreza na dobit).

Važno je istaknuti da se i obrtnici koji posluju u sustavu poreza na dohodak ili dobit mogu prebaciti na paušalno oporezivanje ako zadovoljavaju tražene uvjete. Da bi to ostvarili, moraju poslati zahtjev Poreznoj upravi najkasnije 15 dana po isteku kalendarske godine (do 15. siječnja).


Komentari članka

Vezani članci

Rađa se više tvrtki, a 52% ih preživi pet godina biznisa

13.11.2019.

U odnosu na demografsku sliku stanovništva u Hrvatskoj, koja je sve dramatičnija i negativnija, poslovna demografija nije toliko obeshrabrujuća. Broj novoosnovanih tvrtki lani premašio 2013., ima ih 15.600.

Paušalni obrtnici - Poduzetnici, a ne zločinci!

17.10.2019.

U Hrvatskoj je postalo uobičajeno da se kreiraju razni organizacijski oblici kao olakšanje u pokretanju poslovanja, a naknadno se shvati da se iza toga kriju znatne obveze koje nisu bile predstavljene ili se naknadno uvode

Programeri, evo gdje se možete preseliti ako vam povećaju poreze

30.09.2019.

Hrvatski poreznici rad preko paušalnog obrta za jednog klijenta smatraju prikrivenim radnim odnosom i najavljenim izmjenama zakona jasno je poručeno da tako nešto više neće biti moguće stoga se očekuje ponovni val iseljavanja IT stručnjaka - neki će se fi

Marić sprema novi porezni udar na IT firme

18.09.2019.

Programeri i drugi IT stručnjaci za tvrtke za koje rade nerijetko rade kao paušalci. Otvorili su paušalne obrte i umjesto da se klasično zaposle kompaniji za koju rade šalju račune i tako naplaćuju svoje usluge

Kreću izmjene: IT stručnjaci više neće moći biti paušalci ili će tvrtke plaćati kazne

17.09.2019.

U Ministarstvu financija pripremaju izmjene Općeg poreznog zakona koje bi, u dijelu koji se odnosi na bolji nadzor poslovanja paušalnih obrtnika, u konačnici mogle imati negativan efekt na IT industriju, pribojavaju se u udruzi Hrvatski nezavisni izvoznic

Tag cloud

  1. 1952 članka imaju tag hrvatska
  2. 1981 članka imaju tag turizam
  3. 1552 članka imaju tag financije
  4. 1255 članka imaju tag izvoz
  5. 854 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 992 članka imaju tag svijet
  7. 980 članka imaju tag trgovina
  8. 1011 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 843 članka imaju tag investicije
  10. 686 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 922 članka imaju tag ict
  12. 974 članka imaju tag EU
  13. 865 članka imaju tag industrija
  14. 586 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 771 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 593 članka imaju tag maloprodaja
  18. 552 članka imaju tag marketing
  19. 509 članka imaju tag tehnologija
  20. 490 članka imaju tag krediti
  21. 368 članka imaju tag poticaji
  22. 432 članka imaju tag obrazovanje
  23. 400 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 349 članka imaju tag eu fondovi
  25. 262 članka imaju tag potpore
  26. 350 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 424 članka imaju tag dzs
  30. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 306 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 380 članka imaju tag vlada
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 355 članka imaju tag porezi
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 380 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija