Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Velj 2019

Istražili smo za koga je paušalni obrt idealno rješenje i što sve njime može dobiti

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Zoran Korda  

Istražili smo za koga je paušalni obrt idealno rješenje i što sve njime može dobiti

Zbog jednostavnijeg poslovanja i nižeg poreznog opterećenja broj obrtnika koji plaćaju paušalni porez u posljednjih nekoliko godina znatno se povećao. Samo u prošloj godini registrirano je nešto više od 7000 paušalista koji koriste pogodnosti uvedene početkom 2017. godine. Što je to paušalni obrt, tko ga može otvoriti i zašto je dobra opcija za poduzetnike početnike, otkrivamo u tportalovu vodiču

U sustav paušalnog oporezivanja mogu ući obrtnici i poljoprivrednici koji nisu u sustavu PDV-a i ostvaruju godišnji promet do 300.000 kuna. Umjesto oporezivanja prema rezultatima poslovanja, koje zahtijeva puno papirologije da bi se utvrdio dohodak ili dobit kao osnovica za porez, u slučaju paušalnog obrta porez se utvrđuje u paušalnom iznosu na temelju ostvarenog prometa.

Obrtnici koji se odluče za takav način plaćanja poreza ne trebaju voditi cjelokupno financijsko knjigovodstvo, već samo knjigu prometa (Obrazac KPR) iz koje je vidljivo koje su račune izdali te kako su i kada naplaćeni. Riječ je o jednoj tablici u koju upisuju izdane i naplaćene račune.

Paušalno plaćanje poreza omogućeno je svim obrtnicima i samostalnim poljoprivrednicima, osim onima koji se bave trgovinom i ugostiteljstvom. Iznimno, i trgovcima i ugostiteljima dopušteno je paušalno oporezivanje pod uvjetom da u poslovanju koriste poljoprivredne proizvode iz vlastite proizvodnje.

Ovaj oblik oporezivanja najpogodniji je za poduzetnike početnike i uslužne djelatnosti s jednim zaposlenim. Paušalno oporezivanje isplati se i osobama koje obrtničku djelatnost, odnosno domaću radinost ili slobodno zanimanje obavljaju kao drugu djelatnost, uz radni odnos ili mirovinu, jer propisane doprinose mogu plaćati na osnovicu ostvarenog paušalnog dohotka.

Treba naglasiti da paušalno oporezivanje nije dopušteno osobama kojima je slobodno zanimanje osnovna djelatnost. Prema postojećim propisima, slobodnim zanimanjima smatraju se odvjetnici, bilježnici, liječnici i stomatolozi u privatnoj praksi, vrhunski sportaši i umjetnici, novinari, prevoditelji i slična zanimanja osoba koje su po osnovi tih djelatnosti upisane u registar poreznih obveznika.

Obrtniku koji podnese zahtjev za plaćanjem paušalnog poreza Porezna uprava određuje godišnji paušalni dohodak koji predstavlja osnovicu za razrezivanje porezne obveze.

Dohodak se utvrđuje na temelju ostvarenih ukupnih godišnjih primitaka prethodne godine ili predviđenih primitaka za tekuću godinu ako je riječ o novom poreznom obvezniku koji započinje obavljati djelatnost.

Predujam paušalnog poreza plaća se tromjesečno, do posljednjeg dana svakog tromjesečja.

Ovisno o visini primitaka, određeno je pet poreznih osnovica, a porezna obveza određena je kao razlika između osnovice i porezno priznatih izdataka.

Kod obračuna poreza priznat je izdatak u visini od 85 posto ostvarenih primitaka pa su iznosi poreza u pravilu niži nego kod ostalih kategorija oporezivanja. Na paušalno utvrđenu svotu godišnjeg dohotka utvrđuje se porezna obveza po stopi od 12 posto, uvećano za prirez. Primjerice, obrtnik koji ostvari godišnji promet od 250.000 kuna plaća godišnje 5400 kuna paušalnog poreza (1350 kuna po tromjesečju), plus odgovarajući prirez.

Na temelju knjige prometa obrtnik je dužan izraditi poreznu prijavu (obrazac PO-SD), koju početkom godine (do 15. siječnja) predaje Poreznoj upravi. Na temelju godišnjeg izvješća o paušalnom dohotku u kojem se zbrajaju naplaćeni primici te plaćeni porez i prirez Porezna uprava određuje osnovicu i razrezuje poreznu obvezu za cijelu godinu.

Ako obrtnik ostvari veći li manji promet te uđe u viši ili niži razred oporezivanja, na temelju godišnje prijave utvrđuje se razlika paušalnog poreza za uplatu ili povrat, kao i porezna obveza za narednu godinu.

Paušalno oporezivanje privlačno je i zbog nižih doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Ukupni mjesečni doprinosi za 2019. paušalistima iznose 1.233,41 kunu. Za usporedbu, obrtnici koji vode poslovne knjige plaćaju 2004,29 kuna (obveznici poreza na dohodak), odnosno 3391,87 (obveznici poreza na dobit).

Važno je istaknuti da se i obrtnici koji posluju u sustavu poreza na dohodak ili dobit mogu prebaciti na paušalno oporezivanje ako zadovoljavaju tražene uvjete. Da bi to ostvarili, moraju poslati zahtjev Poreznoj upravi najkasnije 15 dana po isteku kalendarske godine (do 15. siječnja).


Komentari članka

Vezani članci

Paušalni obrtnici: Evo kako možete predati Zahtjev za odgodu plaćanja poreza zbog korona-krize

26.03.2020.

Poduzetnici, ako vam posebne okolnosti utječu na poslovanje s ciljem održavanja likvidnosti, gospodarske aktivnosti i zadržavanja zaposlenosti možete Poreznoj upravi podnijeti Zahtjev za odgodom plaćanja uslijed posebnih okolnosti (u daljnjem tekstu Zahtj

Marija Zuber: Nova porezna pravila za paušalne obrtnike potencijalni su rizik i za samu poreznu vlast

17.02.2020.

Prva prepreka kojoj je cilj zaustaviti rast broja paušalnih obrtnika očituje se u nastojanju poreznih ispostava da u graničnim slučajevima dokazuju da se ne radi o obavljanju obrtničke, nego o djelatnosti slobodnog zanimanja. Kako samo obrtnici i poljopri

Marija Zuber: Paušalni obrt - Vlasnik kafića može biti paušalist, a ‘slobodnjaci‘ ne mogu

13.02.2020.

Istina je da su hrvatski građani otkrili prednosti paušalnog obrta u kojem se porez plaća 12 posto, a doprinosi na osnovicu od 24 i 36 posto, ovisno o prihodima. Porezna uprava, pokušavajući stati na kraj trendu, proizvela je samo nove nepravde i nelogičn

Edis Felić: Zakon o beneficiranom radnom stažu diskriminira obrtnike

28.01.2020.

Ribari, ljevači, klesari, vozači teških kamiona... zaposleni kod obrtnika imaju pravo na beneficirani radni staž, ali ako isti taj posao rade kao vlasnici obrta, tada nemaju tu povlasticu. Zakonodavac je nepravedno izjednačio obrtnike i vlasnike/direktore

Država povećala potpore za samozapošljavanje

15.01.2020.

Početak 2020. godine donio je novosti u Uvjetima i načinima korištenja sredstava za provođenje mjera aktivne politike zapošljavanja, što je usvojeno na posljednjoj lanjskoj sjednici Upravnog Vijeća Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Tag cloud

  1. 1982 članka imaju tag hrvatska
  2. 2016 članka imaju tag turizam
  3. 1563 članka imaju tag financije
  4. 1280 članka imaju tag izvoz
  5. 866 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1035 članka imaju tag svijet
  7. 1001 članka imaju tag trgovina
  8. 1026 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 942 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 982 članka imaju tag EU
  13. 679 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  14. 879 članka imaju tag industrija
  15. 780 članka imaju tag menadžment
  16. 927 članka imaju tag kriza
  17. 599 članka imaju tag maloprodaja
  18. 560 članka imaju tag marketing
  19. 389 članka imaju tag poticaji
  20. 499 članka imaju tag krediti
  21. 517 članka imaju tag tehnologija
  22. 437 članka imaju tag obrazovanje
  23. 273 članka imaju tag potpore
  24. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 358 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 359 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 439 članka imaju tag banke
  29. 427 članka imaju tag dzs
  30. 313 članka imaju tag osijek
  31. 383 članka imaju tag hnb
  32. 372 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 287 članka imaju tag opg
  39. 386 članka imaju tag BDP
  40. 343 članka imaju tag recesija