Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Stu 2021

Istra postaje regijom hrvatske biodinamičke poljoprivrede?

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Marinko Petković  

Istra postaje regijom hrvatske biodinamičke poljoprivrede?

Drugi hrvatski dani biodinamičke poljoprivrede, koji su počeli na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, nastavljeni su studijskim putovanjem 20 ekoloških poljoprivrednika iz Međimurske i Varaždinske županije u Istru, gdje su posjetili eko vinarije Kabola i Roxanich, uljaru Chiavalon, stanciju Kumparička sa 400 koza, eko rasadnik mediteranskog bilja OPG-a Prgomet, a održan je i okrugli stol u organizaciji Centra dr. Rudolf Steiner iz Međimurja, koji je Nacionalni referentni centar za biodinamiku.

"Istarska županija se opredijelila biti bio regija i pokušavamo nagovoriti naše eko proizvođače da se upuste u biodinamičku poljoprivredu, što je nadstandard u ekološkoj poljoprivredi. To je i način života koji spaja poljoprivrednu proizvodnju i zaštitu okoliša što je veliki izazov u svjetlu klimatskih promjena, a vjerujemo da će edukacija koju provodimo po školama, stabilizirati ovu proizvodnju", kazao je uvodno županijski pročelnik za poljoprivredu Ezio Pinzan, otvarajući II. Dane hrvatske biodinamičke poljoprivrede u Motovunu.

Otkrio je i da Istra, koja je sedmu godinu za redom nabolja svjetska regija maslinovog ulja, danas ima jednu šestinu ili 3.000 ha maslinika, dok ih je prije 100 godina imala čak 12.000 ha. Maslinici su se protezali uz desnu obalu rijeke Mirne, ispod Motovuna, sve do Novigrada.

Zdrava hrana je prirodan lijek
Ravnateljica Centra dr. Rudolf Steiner mr.sc. Dijana Posavec, kazala je da je pokrenuta incijativa da se 2024. godina, povodom sjećanja na velikog dr. Stainera, utemeljitelja biodinamike u poljoprivredi, a koji je prije gotovo 160 godina rođen u Donjem Kraljevecu, proglasi svjetskim mjesecom biodinamike, a koji će ove godine završiti sastankom IFOM-a u Centru, 5. prosinca. Radi se o holističkom pristupu poljoprivredi, gdje je farma jedan živi organizam sa čovjekom u sredini, a s ciljem stvaranja humusa i revitalizacije tla koje ne postaje jalovo kao prilikom dugotrajnog industrijskog obrađivanja.

Prema njezinim riječima, značajan je razvoj biodinamike u posljednjih 100 godina u svijetu. Znak Demeter je u Švicarskoj uspostavljen još 1928. godine, jer potrošači nisu mogli prepoznali takve proizvode na tržištu.

Kako se čulo, biodinamička poljoprivreda proizvodi zdravu, živu hranu, za koju se drži da je prirodni lijek. Dr. Steiner, koji je napisao i 350 knjiga, ukazao je svijetu još prije 100 godina na probleme u konvencionalnoj proizvodnji hrane, u prvom redu što se tiče prekomjerne uporabe zaštitnih sredstava.

Izgubljeno 70 posto humusa u tlu
Ravnateljica je podsjetila i na nedavni pokus Centra s uzgojem krastavca u konvencionalnom, ekološkom i biodinamičkom uzgoju. On je ušao među četiri najbolja u EU te je izabran i za budući Zeleni plan, a pokazao je i mjerljivo razlikovanje između ekološke i biodinamičke poljoprivrede. Osnovna razlika je da se u biodinamičkoj poljoprivredi povećava količina humusa, odnosno stvara se novi, na dobrobit tla i okoliša.

Naime, prema podacima UN-a, u 50 godina je izgubljeno 70 posto humusa u tlu, a do 2050. godine na svijetu će biti devet milijardi ljudi. "Osim toga, konvencionalna poljoprivreda sada koristi 60 posto zaliha pitke vode, a tu su i brojni skriveni troškovi u toj proizvodnji", upozorila je Posavec.

Nadalje, kaže, u konvencionalnoj proizvodnji hrane, prema podacima Zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar, klasična poljopriveda ima 1.350 dodataka u prehrani, ekološka 47, a biodinamička dozvoljava samo 13 dodataka, odnosno poznatih pripravaka iz kravljeg roga. Prema podacima IFOM-a, proizvodnja i potrošnja u ekoloških proizvoda raste 10 do 12 posto godišnje. Biodinamičkih proizvođača, kaže, ima dosta i u Hrvatskoj, ali nisu certificirani oznakom Demeter dok ih u svijetu ima desetak tisuća u više od 60 zemalja.

Demeter certifikat za prirodna vina
Demeterov konzultant Sergej Stancich za Italiju, Sloveniju i Hrvatsku, kazao je da se oni koji žele doći do ovoga prestižnog certifikata moraju prijaviti u Demeter international centar, jer Hrvatska nema ovakav centar, te će dobiti savjetnika koji ih prati i priprema za prelazak na biodinamičku poljoprivredu. Uz to, postoji i godišnja kontrola toga postupka, kao i kod ekološke poljoprivrede, kroz koji je nužno usvojiti Demeter standarde. Ako je sve u redu, farma, kaže, može dobiti ovaj certifikat za četiri godine, ali i ranije, ako je već u ekološkom uzgoju.

Inače, Stancich, koji se nakon desetogodišnje bankarske karijere u Trstu okrenuo agroturizmu i lani u lockdownu položio ispit za Demeter voditelja, pripremio je takav plan za istarsku ekološku vinariju Clai iz sela Brajki kod Buzina, kao i za jednu veliku vinariju u Poljskoj, a prije toga dva plana u Rumunjskoj i jedan u Sloveniji.

Eko vinar Dario Bastijančić iz sela Brajkovići u općini Kanfanar, kazao je da po starinski, na tradicionalan način, što znači bez previše prskanja vinograda, proizvodi 10.000 do 15.000 boca sa 10 etiketa, prirodnih vina sa 3,5 ha vinograda u biodinamičkoj proizvodnji. Radi se o autohtonim sortama malvaziji istarskoj, teranu, muškatu, ali i borgonji.

Vrijeme se ne može kupiti u vinarstvu i kozarstvu
Poznati vinar Mladen Rožanić, drži da će zbog niske kvalitete sadnog materijala, za pet do 10 godina, vinogradari u Istri morati zamjeniti kompletne nasade vinove loze te da nešto slično čeka i tamošnje maslinare, jer se i kod njih javljaju bolesti na nasadima na godišnjoj razini. Inače, eko vinarija Roxanich, ima godišnju proizvodnju vina do 100.000 litara, sa 20 ha vinograda, te otkupljuje grožđa za prirodna vina "s karakterom vinara i osobnim pečatom crvene zemlje u središnjoj Istri".

No, bila ona bijela ili crna, odležavaju u novom podrumu od čak pet katova, u prosjeku u drvenim bačvama od 500 litara koje su od slavonskog hrasta, od tri do čak 10 godina. Velebna vinarija, kao i vinski hotel sa 32 sobe je nastao na temeljima nekadašnje komunalne vinarije iz prošlih vremena, a koja na krovu sada ima bazen, ali i začinsko bilje.

Riječ je o investiciji nešto većoj od 100 milijuna kuna, ali i pored golemih ulaganja i velikih planova, Rožanić je uvjeren da se vrijeme ne može kupiti u vinarstvu, jer dobro vino slijedi neke prirodne tokove i ne treba ga požurivati, što je odlika i biodinamičke poljoprivrede.

Slično je i u stanciji Kumparička, koja se nalazi u selu Cokuni, 20 kilometara od Pule u smjeru Labina. Tamo je naš domaćin bio Aleš Winkler, koji se zaljubio na prvi pogled u Istru, a s obitelji doselio iz Ljubljane prije 13 godina. No, da bi očistio veliko, ali napušteno i zapušteno imanje, koje potječe čak iz 14. stoljeća, nabavio je najprije 30 koza, a onda još 150 u okolici Varaždina, jer ih u Istri nije bilo. Danas ima 400 koza koje daju oko 200 litara mlijeka dnevno.


Komentari članka

Vezani članci

Ameriku i Rim zamijenili su Dalmatinskom zagorom! Ovi su se hrabri ljudi odlučili ostaviti velike poslovne karijere i otišli na selo živjeti vlastiti san

29.11.2021.

Sjajnu poduzetničku ideju, ali i njenu realizaciju donosi sedma epizoda Startaj Hrvatska. Njezina glavna akterica je Brankica Borović sa svojom Viktoria prirodnom kozmetikom, čija je baza domaće magareće mlijeko.

Adam Zvonarević: Proizvodnja slavonskog kulena traje tri godine

19.11.2021.

Slavonski kulen hrvatski je proizvod koji ponosno nosi zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla. Ona uvjetuje niz detalja u proizvodnji koja, kako nam otkriva Adam Zvonarević započinje onim danom kada svinjče oprasi.

U atipičnoj godini vina će biti vrhunska, ali i skuplja

18.11.2021.

- Na 564 hektara vinograda ubrano je više od pet milijuna kilograma grožđa za vina select, premium i goldberg kategorije. Vinogradarska 2021. godina bila je vrlo izazovna jer smo se suočili s mrazom, visokim temperaturama i iznadprosječnim padalinama u kr

Ličanka Kristina Rukavina: Moj kruh na tržnici je uvijek prvi rasprodan, evo zašto

17.11.2021.

Kupci koji su kod mene već kupovali bilo što od mojega asortimana, redovno se vraćaju i opet kupuju. Kvaliteta je jedino jamstvo opstanka na tržištu. Nema tu nikakve »čarobne formule«

Sladak okus pobjede octa od bazge

16.11.2021.

U osmišljavanju novih prehrambenih proizvoda ne kaskaju poljoprivrednici sa sjevera zemlje. S nedavnog Sajma zimnice i autohtonih proizvoda čak se deset proizvoda iz Varaždinske županije vratilo s nekom od medalja. Među njima je jedan šampion - ocat od ba

Tag cloud

  1. 2289 članka imaju tag turizam
  2. 2147 članka imaju tag hrvatska
  3. 1420 članka imaju tag izvoz
  4. 1652 članka imaju tag financije
  5. 1250 članka imaju tag svijet
  6. 951 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1092 članka imaju tag trgovina
  8. 1168 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 1071 članka imaju tag ict
  10. 905 članka imaju tag zapošljavanje
  11. 936 članka imaju tag investicije
  12. 753 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1051 članka imaju tag EU
  14. 954 članka imaju tag industrija
  15. 835 članka imaju tag menadžment
  16. 448 članka imaju tag koronavirus
  17. 946 članka imaju tag kriza
  18. 650 članka imaju tag maloprodaja
  19. 445 članka imaju tag poticaji
  20. 611 članka imaju tag marketing
  21. 441 članka imaju tag opg
  22. 541 članka imaju tag tehnologija
  23. 520 članka imaju tag krediti
  24. 415 članka imaju tag eu fondovi
  25. 405 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 445 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 318 članka imaju tag potpore
  28. 465 članka imaju tag obrazovanje
  29. 420 članka imaju tag porezi
  30. 396 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 343 članka imaju tag osijek
  32. 396 članka imaju tag hnb
  33. 440 članka imaju tag dzs
  34. 401 članka imaju tag vlada
  35. 320 članka imaju tag hgk
  36. 440 članka imaju tag banke
  37. 336 članka imaju tag agrokor
  38. 416 članka imaju tag BDP
  39. 358 članka imaju tag energetika
  40. 328 članka imaju tag start up