Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

05 Ruj 2017

Ispitali smo koliko Hrvati plaćaju poreza na štednju. Iznos uopće nije mali

Izvor: www.novilist.hr · Autor: Jagoda Marić  

Ispitali smo koliko Hrvati plaćaju poreza na štednju. Iznos uopće nije mali

Dok Vlada po pitanju poreza na nekretnine građanima šalje zbunjujuće signale, pa nije jasno hoće li odgoditi njegovu primjenu, ili će naplata tog poreza ipak započeti od 1. siječnja sljedeće godine, a preostalo vrijeme država će iskoristiti da im objasni kako se novim imenom samo zamjenjuju stare obveze, Hrvati plaćaju porez na druge oblike imovine, primjerice prihod od kamate na štednju, kapitalnu dobit, automobile, kuće na odmor. I to bez obzira na to kako su teško stekli tu imovinu i je li, primjerice, njihova štednja u milijunima kuna ili tek nekoliko tisuća kuna.

Slabašne kamate

Tako su do početka kolovoza, u sedam mjeseci ove godine, građani državi platili 183,3 milijuna kuna poreza na prihod od kamate na štednju, podaci su to koje smo dobili od Ministarstva financija.

Vrijednost u dionicama – 61 milijarda kuna

Prema podacima iz publikacija koje objavljuje Hrvatska narodna banka građani su u prošloj godini imali u svom vlasništvu dionice vrijedne 61 milijardu kuna, ali razlog je manje to što su njima trgovali, odnosno što su ih kupovali, a više to što se na burzi nakon snažnog pada u vrijeme krize ipak dogodio oporavak vrijednosti dionica u protekle dvije godine.

U prošloj godini država je od kamata na štednju također uzela svojih 12 posto i građanima je naplatila gotovo 350 milijuna kuna. U prvoj godini naplate tog poreza, u 2015. godini, porez od kamata na štednju donio je državi 232 milijuna kuna. Tako je u dvije i pol godine primjene ovog poreza država ukupno zaradila 768 milijuna kuna, odnosno više od sto milijuna eura. S obzirom na to da je riječ o porezu na dohodak, građani su u tom iznosu platili i prirez. On se u različitim jedinicama lokalne samouprave plaća po različitim stopama, ali je sasvim sigurno da je barem 70-ak milijuna kuna od ukupnog iznosa završilo i na računima lokalnih vlasti. Prijedlogom novog zakona o financiranju lokalnih jedinica one bi ubuduće trebali dobivati cijeli iznos od poreza na prihod od kamata i prireza koji se na njega obračunava.

Pitali smo i u Ministarstvu financija i kolika je bila najveća pojedinačna uplata, odnosno koliko je neki pojedinac u prošloj godini najviše zaradio od kamata, ali odgovor nismo dobili. Kao ni na pitanje kolika je ukupna osnovica, odnosno prihod od kamata, na koji je taj porez naplaćen. No, s obzirom na to da se plaća porez od 12 posto, znači da je osnovica za njegov obračun bila oko 6,4 milijarde kuna prihoda kamata na štednju u dvije i pol godine. U većini europskih zemalja građani bi platili i veći iznos jer su tamo stope istog poreza znatno veće, u Mađarskoj 16 posto, Italiji 20 posto, a u Sloveniji, Austriji i Njemačkoj 25 posto.

No, čini se da će s obzirom na slabašne kamate i na činjenicu da građani više ne povećavaju nego smanjuju svoje depozite ta brojka biti sve manja.
Oročeni depoziti

Građani su krajem travnja imali oko 127 milijardi kuna oročenih depozita, što je čak 17 milijardi kuna manje nego u godini koja je prethodila uvođenju poreza. Prema Zakonu o porezu na dohodak, kojim je uvedeno 12-postotno oporezivanje kamata na štednju, on se ne naplaćuje na kamate do 0,5 posto koje se dobivaju na novac na transakcijskim računima, primjerice tekućim ili žiro-računima, građani sve više novca drže na tim računima. Uz to, posljednje dvije godine povećava se njihovo povlačenje novca iz oročenih depozita u investicijske fondove.

Vlada Zorana Milanovića istim je zakonskim promjenama uvela i porez na kapitalnu dobit, odnosno zaradu od trgovine dionica, s tim da je primjena tog poreza počela godinu dana kasnije.

Iz Ministarstva financija nisu odgovorili na naše pitanje koliko je država novca prikupila u prošloj godini od poreza na kapitalnu dobit uz objašnjenje da se svi prihodi po osnovi dohotka od kapitala, uplaćuju na istu oznaku bez obzira na vrstu, pa nisu u mogućnosti dostaviti podatak koliko se od uplaćenog prihoda odnosi isključivo na porez i prirez s osnove oporezivanja kapitalnih dobitaka.


Komentari članka

Vezani članci

HUP ICT i telekomi o novom porezu: Mobilne usluge i internet u 21. stoljeću nisu luksuz

22.09.2017.

Udruga HUP ICT i tri najveća telekoma u Hrvatskoj neugodno su iznenađeni izjavama ministra zdravstva oko mogućeg uvođenja poreza na luksuz, u što je uvrstio i telefone/mobitele, te poručuju da mobiteli, mobilne usluge i internet u 21. stoljeću nisu luksuz

Uvođenje poreza na nekretnine odgođeno do daljnjega

04.09.2017.

Neslužbeno doznajemo da je Vlada nakon žustre rasprave odlučila da porez na nekretnine neće primijeniti. Tomu se na sastanku jedini usprotivio ministar financija koji je taj zakon u Saboru branio čak 60 sati.

Egzodus bogataša u Australiju, iznos poreza na dohodak nije im važan

17.08.2017.

Tako se prošle godine čak 11 tisuća milijunaša preselilo u Australiju, 10 tisuća u SAD, 8 tisuća u Kanadu, 5 tisuća u Ujedinjene Arapske Emirate te njih 4 tisuće u Novi Zeland.

Hrvati mjesečno utaje poreza u vrijednosti - svih dječjih doplataka

01.08.2017.

Građani i poduzetnici svaki mjesec u prosjeku su pokušali izbjeći plaćanje 126,6 milijuna kuna, što je i više nego dovoljno da se svaki mjesec isplati dječji doplatak za cijelu Hrvatsku, na koji ukupno ode nešto više od 110 milijuna kuna

Francuska smanjuje poreze za 11 mlrd. eura

14.07.2017.

Cilj je smanjenja poreza stvoriti poticaje za ulaganja, zapošljavanje i gospodarski rast, ističe francuski premijer

Tag cloud

  1. 1654 članka imaju tag hrvatska
  2. 1692 članka imaju tag turizam
  3. 1464 članka imaju tag financije
  4. 1095 članka imaju tag izvoz
  5. 694 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 891 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 609 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 856 članka imaju tag trgovina
  9. 876 članka imaju tag EU
  10. 688 članka imaju tag investicije
  11. 809 članka imaju tag industrija
  12. 785 članka imaju tag ict
  13. 728 članka imaju tag menadžment
  14. 906 članka imaju tag kriza
  15. 708 članka imaju tag svijet
  16. 528 članka imaju tag maloprodaja
  17. 497 članka imaju tag marketing
  18. 462 članka imaju tag krediti
  19. 446 članka imaju tag tehnologija
  20. 284 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 369 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 414 članka imaju tag dzs
  24. 364 članka imaju tag hnb
  25. 379 članka imaju tag obrazovanje
  26. 330 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 214 članka imaju tag potpore
  28. 290 članka imaju tag hgk
  29. 266 članka imaju tag poduzetnici
  30. 293 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  31. 331 članka imaju tag energetika
  32. 269 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 353 članka imaju tag vlada
  35. 266 članka imaju tag agrokor
  36. 267 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja