Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

05 Ruj 2017

Ispitali smo koliko Hrvati plaćaju poreza na štednju. Iznos uopće nije mali

Izvor: www.novilist.hr · Autor: Jagoda Marić  

Ispitali smo koliko Hrvati plaćaju poreza na štednju. Iznos uopće nije mali

Dok Vlada po pitanju poreza na nekretnine građanima šalje zbunjujuće signale, pa nije jasno hoće li odgoditi njegovu primjenu, ili će naplata tog poreza ipak započeti od 1. siječnja sljedeće godine, a preostalo vrijeme država će iskoristiti da im objasni kako se novim imenom samo zamjenjuju stare obveze, Hrvati plaćaju porez na druge oblike imovine, primjerice prihod od kamate na štednju, kapitalnu dobit, automobile, kuće na odmor. I to bez obzira na to kako su teško stekli tu imovinu i je li, primjerice, njihova štednja u milijunima kuna ili tek nekoliko tisuća kuna.

Slabašne kamate

Tako su do početka kolovoza, u sedam mjeseci ove godine, građani državi platili 183,3 milijuna kuna poreza na prihod od kamate na štednju, podaci su to koje smo dobili od Ministarstva financija.

Vrijednost u dionicama – 61 milijarda kuna

Prema podacima iz publikacija koje objavljuje Hrvatska narodna banka građani su u prošloj godini imali u svom vlasništvu dionice vrijedne 61 milijardu kuna, ali razlog je manje to što su njima trgovali, odnosno što su ih kupovali, a više to što se na burzi nakon snažnog pada u vrijeme krize ipak dogodio oporavak vrijednosti dionica u protekle dvije godine.

U prošloj godini država je od kamata na štednju također uzela svojih 12 posto i građanima je naplatila gotovo 350 milijuna kuna. U prvoj godini naplate tog poreza, u 2015. godini, porez od kamata na štednju donio je državi 232 milijuna kuna. Tako je u dvije i pol godine primjene ovog poreza država ukupno zaradila 768 milijuna kuna, odnosno više od sto milijuna eura. S obzirom na to da je riječ o porezu na dohodak, građani su u tom iznosu platili i prirez. On se u različitim jedinicama lokalne samouprave plaća po različitim stopama, ali je sasvim sigurno da je barem 70-ak milijuna kuna od ukupnog iznosa završilo i na računima lokalnih vlasti. Prijedlogom novog zakona o financiranju lokalnih jedinica one bi ubuduće trebali dobivati cijeli iznos od poreza na prihod od kamata i prireza koji se na njega obračunava.

Pitali smo i u Ministarstvu financija i kolika je bila najveća pojedinačna uplata, odnosno koliko je neki pojedinac u prošloj godini najviše zaradio od kamata, ali odgovor nismo dobili. Kao ni na pitanje kolika je ukupna osnovica, odnosno prihod od kamata, na koji je taj porez naplaćen. No, s obzirom na to da se plaća porez od 12 posto, znači da je osnovica za njegov obračun bila oko 6,4 milijarde kuna prihoda kamata na štednju u dvije i pol godine. U većini europskih zemalja građani bi platili i veći iznos jer su tamo stope istog poreza znatno veće, u Mađarskoj 16 posto, Italiji 20 posto, a u Sloveniji, Austriji i Njemačkoj 25 posto.

No, čini se da će s obzirom na slabašne kamate i na činjenicu da građani više ne povećavaju nego smanjuju svoje depozite ta brojka biti sve manja.
Oročeni depoziti

Građani su krajem travnja imali oko 127 milijardi kuna oročenih depozita, što je čak 17 milijardi kuna manje nego u godini koja je prethodila uvođenju poreza. Prema Zakonu o porezu na dohodak, kojim je uvedeno 12-postotno oporezivanje kamata na štednju, on se ne naplaćuje na kamate do 0,5 posto koje se dobivaju na novac na transakcijskim računima, primjerice tekućim ili žiro-računima, građani sve više novca drže na tim računima. Uz to, posljednje dvije godine povećava se njihovo povlačenje novca iz oročenih depozita u investicijske fondove.

Vlada Zorana Milanovića istim je zakonskim promjenama uvela i porez na kapitalnu dobit, odnosno zaradu od trgovine dionica, s tim da je primjena tog poreza počela godinu dana kasnije.

Iz Ministarstva financija nisu odgovorili na naše pitanje koliko je država novca prikupila u prošloj godini od poreza na kapitalnu dobit uz objašnjenje da se svi prihodi po osnovi dohotka od kapitala, uplaćuju na istu oznaku bez obzira na vrstu, pa nisu u mogućnosti dostaviti podatak koliko se od uplaćenog prihoda odnosi isključivo na porez i prirez s osnove oporezivanja kapitalnih dobitaka.


Komentari članka

Vezani članci

Nijemci najveći utajivači poreza!

16.11.2017.

Biznismeni iz države koja slovi kao uređena i u kojoj se zakoni poštuju ‘u dlaku’ tako zamrače gotovo trećinu korporativnog poreza.

Pogodnosti za radnike: Kako zadržati radnike ako se na sve plaća porez?

06.11.2017.

Omogući li poslodavac neku od pogodnosti svojim radnicima – prehranu, vrtić, rekreaciju, teambuilding i slično – to se smatra dijelom radnikove plaće, zato se na to moraju zaračunati svi propisani porezi i doprinosi.

Dva najveća porezna dužnika u zemlji bavila su se trgovinom zlatom

06.11.2017.

Nakon godinu dana Porezna uprava Ministarstva financija napokon je objavila aktualiziranu listu najvećih poreznih dužnika u Hrvatskoj. Na popisu nema niti jedne tvrtke uz sustava Agrokora. I ove je godine najveći dužnik 5R, tvrtka u talijanskom vlasništvu

Još jedna porezna ludost

05.11.2017.

Hoćete li plaćati kutiju cigareta stotinu kuna ili ne, to neće ništa promijeniti na stvari sve dok novac od harača ne bude alociran u liječnikee, medicinsko osoblje, a ne u rođake i kumove kojima računalo u bolnici treba za naganjanje virtualnih tenkova,

Krađa u tvrtki: Osim što pretrpe štetu, poduzetnici moraju platiti PDV na manjak!

22.10.2017.

Ako je kaznena prijava podnesena protiv nepoznatog počinitelja, poduzetnik nije dužan zaračunati PDV i manjak može mirno otpisati.

Tag cloud

  1. 1688 članka imaju tag hrvatska
  2. 1721 članka imaju tag turizam
  3. 1475 članka imaju tag financije
  4. 1117 članka imaju tag izvoz
  5. 711 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 907 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 620 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 866 članka imaju tag trgovina
  9. 888 članka imaju tag EU
  10. 705 članka imaju tag investicije
  11. 812 članka imaju tag industrija
  12. 795 članka imaju tag ict
  13. 732 članka imaju tag menadžment
  14. 907 članka imaju tag kriza
  15. 725 članka imaju tag svijet
  16. 532 članka imaju tag maloprodaja
  17. 500 članka imaju tag marketing
  18. 464 članka imaju tag krediti
  19. 450 članka imaju tag tehnologija
  20. 286 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 377 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 417 članka imaju tag dzs
  24. 366 članka imaju tag hnb
  25. 381 članka imaju tag obrazovanje
  26. 333 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 313 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  28. 215 članka imaju tag potpore
  29. 292 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 334 članka imaju tag energetika
  32. 272 članka imaju tag osijek
  33. 288 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 354 članka imaju tag vlada
  36. 278 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 275 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 232 članka imaju tag proizvodnja