Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

05 Ruj 2017

Ispitali smo koliko Hrvati plaćaju poreza na štednju. Iznos uopće nije mali

Izvor: www.novilist.hr · Autor: Jagoda Marić  

Ispitali smo koliko Hrvati plaćaju poreza na štednju. Iznos uopće nije mali

Dok Vlada po pitanju poreza na nekretnine građanima šalje zbunjujuće signale, pa nije jasno hoće li odgoditi njegovu primjenu, ili će naplata tog poreza ipak započeti od 1. siječnja sljedeće godine, a preostalo vrijeme država će iskoristiti da im objasni kako se novim imenom samo zamjenjuju stare obveze, Hrvati plaćaju porez na druge oblike imovine, primjerice prihod od kamate na štednju, kapitalnu dobit, automobile, kuće na odmor. I to bez obzira na to kako su teško stekli tu imovinu i je li, primjerice, njihova štednja u milijunima kuna ili tek nekoliko tisuća kuna.

Slabašne kamate

Tako su do početka kolovoza, u sedam mjeseci ove godine, građani državi platili 183,3 milijuna kuna poreza na prihod od kamate na štednju, podaci su to koje smo dobili od Ministarstva financija.

Vrijednost u dionicama – 61 milijarda kuna

Prema podacima iz publikacija koje objavljuje Hrvatska narodna banka građani su u prošloj godini imali u svom vlasništvu dionice vrijedne 61 milijardu kuna, ali razlog je manje to što su njima trgovali, odnosno što su ih kupovali, a više to što se na burzi nakon snažnog pada u vrijeme krize ipak dogodio oporavak vrijednosti dionica u protekle dvije godine.

U prošloj godini država je od kamata na štednju također uzela svojih 12 posto i građanima je naplatila gotovo 350 milijuna kuna. U prvoj godini naplate tog poreza, u 2015. godini, porez od kamata na štednju donio je državi 232 milijuna kuna. Tako je u dvije i pol godine primjene ovog poreza država ukupno zaradila 768 milijuna kuna, odnosno više od sto milijuna eura. S obzirom na to da je riječ o porezu na dohodak, građani su u tom iznosu platili i prirez. On se u različitim jedinicama lokalne samouprave plaća po različitim stopama, ali je sasvim sigurno da je barem 70-ak milijuna kuna od ukupnog iznosa završilo i na računima lokalnih vlasti. Prijedlogom novog zakona o financiranju lokalnih jedinica one bi ubuduće trebali dobivati cijeli iznos od poreza na prihod od kamata i prireza koji se na njega obračunava.

Pitali smo i u Ministarstvu financija i kolika je bila najveća pojedinačna uplata, odnosno koliko je neki pojedinac u prošloj godini najviše zaradio od kamata, ali odgovor nismo dobili. Kao ni na pitanje kolika je ukupna osnovica, odnosno prihod od kamata, na koji je taj porez naplaćen. No, s obzirom na to da se plaća porez od 12 posto, znači da je osnovica za njegov obračun bila oko 6,4 milijarde kuna prihoda kamata na štednju u dvije i pol godine. U većini europskih zemalja građani bi platili i veći iznos jer su tamo stope istog poreza znatno veće, u Mađarskoj 16 posto, Italiji 20 posto, a u Sloveniji, Austriji i Njemačkoj 25 posto.

No, čini se da će s obzirom na slabašne kamate i na činjenicu da građani više ne povećavaju nego smanjuju svoje depozite ta brojka biti sve manja.
Oročeni depoziti

Građani su krajem travnja imali oko 127 milijardi kuna oročenih depozita, što je čak 17 milijardi kuna manje nego u godini koja je prethodila uvođenju poreza. Prema Zakonu o porezu na dohodak, kojim je uvedeno 12-postotno oporezivanje kamata na štednju, on se ne naplaćuje na kamate do 0,5 posto koje se dobivaju na novac na transakcijskim računima, primjerice tekućim ili žiro-računima, građani sve više novca drže na tim računima. Uz to, posljednje dvije godine povećava se njihovo povlačenje novca iz oročenih depozita u investicijske fondove.

Vlada Zorana Milanovića istim je zakonskim promjenama uvela i porez na kapitalnu dobit, odnosno zaradu od trgovine dionica, s tim da je primjena tog poreza počela godinu dana kasnije.

Iz Ministarstva financija nisu odgovorili na naše pitanje koliko je država novca prikupila u prošloj godini od poreza na kapitalnu dobit uz objašnjenje da se svi prihodi po osnovi dohotka od kapitala, uplaćuju na istu oznaku bez obzira na vrstu, pa nisu u mogućnosti dostaviti podatak koliko se od uplaćenog prihoda odnosi isključivo na porez i prirez s osnove oporezivanja kapitalnih dobitaka.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska zbog internet kladionica gubi milijardu poreza godišnje, evo kako su taj problem riješili drugi

13.06.2018.

Hrvatska udruga za igre na sreću procjenjuje da građani godišnje na ilegalnim internet kladionicama potroše oko tri milijarde kuna, a da država, jer njihov rad nije reguliran, propušta naplatiti oko milijardu kuna poreza

Ugostitelji traže PDV od 10 posto i ukidanje poreza na potrošnju

30.04.2018.

Udruženje ugostitelja Zagreb najveće je strukovno udruženje u Hrvatskoj, koje okuplja oko 1.500 ugostitelja-obrtnika Zagreba i rješava probleme oko 4.500 pravnih osoba ugostitelja Zagreba

Poraslo oporezivanje rada, po radniku više od četvrtine bruto plaće

27.04.2018.

Porezno opterećenje rada poraslo je prošle godini u većini zemalja Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), a u prosjeku je po radniku iznosilo nešto više od četvrtine bruto plaće, objavio je u četvrtak OECD

Ostvarili ste veliki profit. Kako platiti što manje poreza, a da je sve legalno?

23.04.2018.

Većina poduzetnika do kraja travnja dužna je podnijeti godišnju prijavu poreza na dobit. U Hrvatskoj se poduzetnička zarada oporezuje po stopama od 18 i 12 posto, ovisno o ostvarenim prihodima, a postoje olakšice i oslobođenja koji omogućuju legalno smanj

Poduzetnici na mukama: Zbog duga od 0,01 lipe, bračnom paru prijeti ovrha od 13.000 kuna

09.04.2018.

Od Porezne uprave dobivaju rješenje po kojem nemaju nikakav dug prema državi, odnosno, da su u pretplati od čak 7500 kuna.

Tag cloud

  1. 1760 članka imaju tag hrvatska
  2. 1789 članka imaju tag turizam
  3. 1490 članka imaju tag financije
  4. 1158 članka imaju tag izvoz
  5. 757 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 942 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 900 članka imaju tag trgovina
  8. 633 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 767 članka imaju tag investicije
  10. 917 članka imaju tag EU
  11. 831 članka imaju tag industrija
  12. 819 članka imaju tag ict
  13. 803 članka imaju tag svijet
  14. 746 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 548 članka imaju tag maloprodaja
  17. 514 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 313 članka imaju tag poticaji
  21. 386 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 420 članka imaju tag dzs
  25. 391 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 233 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 308 članka imaju tag agrokor
  31. 282 članka imaju tag osijek
  32. 301 članka imaju tag eu fondovi
  33. 266 članka imaju tag poduzetnici
  34. 336 članka imaju tag energetika
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 295 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 265 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 176 članka imaju tag edukacija