Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

06 Srp 2020

Inženjer građevine otvorio farmu na kojoj uzgaja 250.000 vrlo traženih puževa

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Martina Popić  

Inženjer građevine otvorio farmu na kojoj uzgaja 250.000 vrlo traženih puževa

Puževi su tražena delicija diljem svijeta, a to je prepoznao Kosta Kačev, mladi inženjer građevine iz Bugarske. Na svojoj farmi uzgaja ih oko 250.000, a otkrio je kolika su ondje početna ulaganja i kaIako se nekada davno obitelj mladog inženjera građevine Koste Kačeva bavila uzgojem ovaca i proizvodnjom sira, on je odlučio otvoriti farmu puževa.

Diplomirao je građevinu, ali se opredijelio za poljoprivredu. "Iako puževi baš nemaju veze s klasičnim stočarstvom, odlučio sam se za njihov uzgoj jer je to nešto zanimljivo i ne baš razvijeno u Bugarskoj. Otišao sam na jednu farmu, upoznao vlasnika koji mi je objasnio sve o uzgoju, razmislio i odlučio krenuti u taj biznis", rekao je Kosta za agronovinite.

Tov puževa traje 4 do 5 mjeseci
Njegova farma se nalazi na istoku zemlje, u selu Sadievo, 30-ak km od Crnog mora, a uzgojna površina se prostire na 2.000 m2. Vrsta koju uzgaja je Helix Aspersa Maxima, kod nas poznata kao smeđi vrtni puž. Iako mu je kućica manja nego kod ostalih vrsta, ima više mesa. Primjerice, divlji puž Helix lucorum koji je tražen u Grčkoj ima 30% veću kućicu, ali njegovo meso ima drugačiju kiselost.

Alma Cvjetković prepoznala je priliku: godinama se uspješno bavi uzgojem gastronomskih puževa

Svake godine sredinom svibnja farmu puni malim puževima i započinje tov koji traje 4 do 5 mjeseci. Tijekom dana ovi mekušci nisu aktivni, a hrane se navečer kada ih obilazi i mladi farmer. "Na zemljištu sam zasijao bijelu djetelinu koja im služi kao hladovina, a djelomično i kao hrana", kaže Kačev te napominje kako polovicu parcele zauzima drvena površina na koju se navečer širi hrana pripremljena po posebnom receptu.

Početna investicija vraća se u drugoj godini?
"Posao s puževima nije baš spor", našalio se Kačev. "Naime, početna investicija vraća se u drugoj godini uz strogo pridržavanje tehnologije uzgoja. U početku je potrebno oko 15.000 do 18.000 leva" (što je od oko 60.000 do 70.000 kn, op.a.), kaže on napominjući da je najviše pazio na odabir drvene podloge za hranidbu jer se ona mora prilagoditi kretanju puževa.

Kačev uzgaja oko 250.000 ovih sitnih životinja, a ukupna investicija ne uključuje vrijednost stočne hrane, već samo izgradnju farme i nabavu malih puževa. "Za 1 kg puževa potrebno je 1,2 do 1,3 kg krme, a ponekad je tov sporiji i puževi moraju duže jesti", otkriva Kačev te govori kako je dobar primjer za sporiji tov godina s puno padalina.

Naime, tijekom kišnih dana hrana se s drvenih podloga brzo ispere, a kod takvih se uvjeta puževi skupljaju u studenom dok se u normalnim godinama to radi u rujnu ili listopadu.

Planira daljnju preradu
Puževe prodaje na bugarsko i grčko tržište, a u planu mu je i postrojenje za preradu u kojem bi pripremao puževe po klasičnoj recepturi francuske Burgundije, prodavao zamrznute, kuhane ili samo kao meso.

Kukci su budućost ljudske prehrane, ali i proizvodnje stočne hrane?

Naime, njihovo meso sadrži više proteina nego riba, blizu je govedine i piletine, a treba napomenuti da sadrži daleko manje masti. S druge strane, velik udio su nezasićene omega-6 i omega-3 masne kiseline dok je energetska vrijednost puževog mesa oko 67-81 kcal/100 g što je znatno niže od goveđeg ili plave ribe. Puževi se smatraju jakim afrodizijakom, ne sadrže kolesterol i pomažu u sprječavanju gastritisa i čireva, a zbog visokog sadržaja željeza pomažu i kod anemije.

Farma kao turistička atrakcija?
Unatoč svim prednostima ovog mesa, bugarsko kao i naše tržište nije razvijeno, ali primjerice Italija, Francuska i Španjolska pa čak i Portugal bilježe veliku potražnju i ondje se oni često uzgajaju.

Francuzi konzumiraju najviše puževa u svijetu, čak oko 35.000 tona godišnje od čega se samo 1.000 proizvede na 300 francuskih farmi. Dakle, ta zemlja u potpunosti ovisi o uvozu mekušaca prikupljenih iz prirode ili uzgojenih na farmama, što može predstavljati priliku u poljoprivredi.

Kako ondje vlasnici svoje farme pokazuju posjetiteljima i od njih su napravili prave turističke atrakcije tako u planu ima i ovaj mladi bugarski poljoprivrednik koji se osim uzgoja puževa bavi i ekološkom proizvodnjom rajčice.kvi su mu planovi.


Komentari članka

Vezani članci

Proizvodnja hrane u doba pandemije

11.08.2020.

- Sve više ljudi se okreće lokalnoj hrani, sve više upita smo imali gdje to nabaviti domaće, znači ne gledamo sve toliko crno kroz COVID, nego gledamo to kao novu, dobru priliku za naše proizvođače, smatra Marta Puntar iz Udruge za ruralni razvoj Ravni Ko

Od male obiteljske tvrtke iz Makarske do velikog izvoznika sladoleda

10.08.2020.

Počeci Premisa sežu u sada već davnu 1992. godinu, kada je njihov otac Miroslav Premeru, sa sinom Brankom Silvijom, osnovao Premis. Miroslav Premeru je i prije radio sa sladoledima: u diskontu je uvozio sladolede talijanske tvrtke Raffaele Magrini. No kak

Brojimo šlepere (19): U prvih 6 mjeseci ove godine Fanon je izvezao 722 kamiona robe u 11 zemalja EU

06.08.2020.

Tvrtka Fanon iz Petrijanca pokraj Varaždina bavi se proizvodnjom hrane za životinje i trenutno je jedan od lidera u regiji prije svega zbog inovativnosti i inovativnih proizvoda. Ne radi se o primarnim poljoprivrednim proizvodima kao što su žitarice i ulj

Svi su se smijali njegovoj ideji da će se Splićani zakačiti na japansku deliciju, a sada je Nikola Čelan splitski sushi-gazda bez kojeg više ne mogu ni studenti ni umirovljenici

04.08.2020.

Početkom devedesetih govorili su mu da nema šanse da će Hrvati slušati rap, pa je napravio TBF. Početkom nultih čudili su se njegovu konceptu pop-klape, pa su nastale klape Libar i Iskon. A prije nekoliko godina smijali su mu se na ideju da će se Splićani

Stvaraju hodajuću umjetnost: Ne bacajte stare tenisice, Zagrepčani Ivo i Mak otvorili su kliniku koja ih može restaurirati i prilagoditi baš vama

04.08.2020.

Kao i svaka obuća, i tenisice nakon nekog vremena nošenja postaju stare i ne više toliko primamljive očima. Pitanje je – što tada s njima? Dvojica prijatelja, Ivo Glavaš i Mak Gojnić, studenti Zagrebačke škole ekonomije i managementa, imaju rješenje. Prij

Tag cloud

  1. 2029 članka imaju tag hrvatska
  2. 2102 članka imaju tag turizam
  3. 1580 članka imaju tag financije
  4. 1308 članka imaju tag izvoz
  5. 1087 članka imaju tag svijet
  6. 874 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1025 članka imaju tag trgovina
  8. 1049 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 742 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  10. 866 članka imaju tag investicije
  11. 957 članka imaju tag ict
  12. 1009 članka imaju tag EU
  13. 700 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 897 članka imaju tag industrija
  15. 793 članka imaju tag menadžment
  16. 934 članka imaju tag kriza
  17. 616 članka imaju tag maloprodaja
  18. 573 članka imaju tag marketing
  19. 400 članka imaju tag poticaji
  20. 505 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 442 članka imaju tag obrazovanje
  23. 284 članka imaju tag potpore
  24. 274 članka imaju tag koronavirus
  25. 368 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 361 članka imaju tag eu fondovi
  27. 409 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 387 članka imaju tag porezi
  29. 363 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 386 članka imaju tag hnb
  31. 439 članka imaju tag banke
  32. 428 članka imaju tag dzs
  33. 315 članka imaju tag osijek
  34. 314 članka imaju tag opg
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 387 članka imaju tag vlada
  37. 306 članka imaju tag hgk
  38. 350 članka imaju tag energetika
  39. 397 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici