Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

11 Stu 2018

Interaktivna karta otkriva zašto su neke europske zemlje bogate, a Hrvatska nije

Izvor: www.index.hr · Autor: R.I.  

Interaktivna karta otkriva zašto su neke europske zemlje bogate, a Hrvatska nije

GRAĐANI Hrvatske provest će 32,5 godina u radnom odnosu, nešto manje od prosjeka Europske unije. Naime, stanovnici Europske unije prosječno će raditi 35,9 godina, od toga najdulje Šveđani koji će raditi gotovo 42 godine (41,7), a najmanje Talijani koji će raditi 31,6 godina.

Rezultati su to Eurostata koji je istražio očekivano trajanje radnog vijeka za građane Europe, a podatke je u sklopu interaktivne karte objavila Al Jazeera Balkans.

Izvan EU-a najviše će raditi stanovnici Islanda, a najmanje Turske

Istražili su koliko će vremena osoba koja je 2017. imala 15 godina provesti u radnom odnosu. Prosječan rezultat za Europsku uniju za tri godine je veći nego u sličnom istraživanju iz 2000. godine.

Hrvatska u skupini zemalja u kojoj se najkraće radi

Izvan Europske unije, najdulje će raditi stanovnici Islanda – 47 godina, a najkraće stanovnici Turske – 29 godina.

Iako se građani Hrvatske uglavnom bune protiv mogućeg podizanja praga za odlazak u mirovinu, odnosno produljenja radnog vijeka, i misle da su bogate zemlje eto tako, slučajno, postale bogate, i da slučajno imaju visoke penzije, podaci Eurostata otkrivaju da je očekivani radni vijek u najrazvijenijim, značajno dulji od onog u siromašnijim članicama EU.

Prema ovom istraživanju, zemlje se mogu podijeliti u tri skupine. U prvoj skupini radni vijek stanovnika trajat će manje od 35 godina. U tu skupinu spadaju: Malta, Slovačka, Mađarska, Rumunjska, Poljska, Luksemburg, Bugarska, Belgija, Grčka, Hrvatska, Italija, Crna Gora i Makedonija.

Podaci Eurostata govore da je procjena dužine trajanja radnog vijeka u Hrvatskoj 32,5 godina, što je za 3,4 godine kraće od europskog prosjeka.

U razvijenim zemljama dulje se radi

U drugoj skupini nalaze se zemlje za koje se pretpostavlja da će u njima radni vijek trajati između 35,1 i 38,9 godina. To su Španjolska, Francuska, Slovenija, Češka, Litva, Latvija, Cipar, Irska, Austrija, Portugal, Finska, Njemačka, Estonija i Velika Britanija.

A u posljednjoj skupini zemalja u kojima će stanovnici raditi od 39,2 do 42,5 godina su najbogatije europske zemlje - Danska, Nizozemska, Švedska, Norveška i Švicarska.

Muškarci u prosjeku rade pet godina dulje od žena

Kad je, pak, riječ o razlikama između muškaraca i žena, muškarci će u prosjeku raditi 38,3 godine, a žene 33,4 godine. Najveće razlike unutar EU-a po ovom pitanju su u Malti (12 godina), a izvan EU-a u Turskoj (20 godina).

Latvija je zemlja u kojoj neće biti razlike u radnom vijeku između muškaraca i žena, a Litva jedina zemlja u kojoj će muškarci raditi kraće nego žene.


Komentari članka

Vezani članci

Evo koliko hrvatski radnik dobije za sat rada

21.03.2019.

Rast plaća usporio je prema kraju godine, a najveće međugodišnje povećanje satnice u Hrvatskoj zabilježeno je u drugom kvartalu i to za deset posto.

Nitko ne želi raditi za 10.000 kuna mjesečno, uz plaćen stan i hranu

06.02.2019.

Sad kad ima posla, nema ljudi, a kad nije bilo posla, ljudi je bilo viška.

Zapošljavate li umirovljenika, najpovoljniji je ugovor o radu

01.02.2019.

Zapošljavanje umirovljenika temeljem ugovora o radu najisplativija je mogućnost za poslodavce. Ako promatramo oglase poslova koji se nude umirovljenicima te da im se nudi najmanje 25 kuna po satu za četiri sata rada na dan, to ispada 2200 kuna na mjesec

U Hrvatskoj bi se moglo zaposliti dodatnih 15.000 radnika ako se ispune ova dva uvjeta

28.01.2019.

Ova godina prva je u kojoj smo počeli uvoziti još jednu vrstu radnika, a što je dosad bi lo gotvo nezamislivo – trgovce. Za ovu godinu broj radnih dozvola za ovaj je profil djelatnika postavljen je na 1700

U Njemačkoj je 2018. bilo zaposleno najviše građana od ponovnog ujedinjenja

03.01.2019.

Broj nezaposlenih smanjio se na dva milijuna a čelnik agencije za zapošljavanje procjenjuje da neće kliznuti ispod te razine u 2019. Po njegovim je riječima najveći rizik za njemačko tržište rada manjak kvalificirane radne snage.

Tag cloud

  1. 1862 članka imaju tag hrvatska
  2. 1894 članka imaju tag turizam
  3. 1513 članka imaju tag financije
  4. 1203 članka imaju tag izvoz
  5. 815 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 984 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 944 članka imaju tag trgovina
  8. 812 članka imaju tag investicije
  9. 672 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 901 članka imaju tag svijet
  11. 946 članka imaju tag EU
  12. 865 članka imaju tag ict
  13. 844 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 492 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 567 članka imaju tag maloprodaja
  18. 535 članka imaju tag marketing
  19. 482 članka imaju tag krediti
  20. 486 članka imaju tag tehnologija
  21. 348 članka imaju tag poticaji
  22. 413 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 249 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 327 članka imaju tag eu fondovi
  30. 329 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 324 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 369 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 330 članka imaju tag porezi
  39. 367 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija