Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

29 Sij 2018

Inetecovi ljudi i roboti za paklene dijelove nuklearki

Izvor: lider.media · Autor: Matilda Bačelić  

Inetecovi ljudi i roboti za paklene dijelove nuklearki

Hrvatska nema nuklearke, ali ima tvrtku koja je u svjetskom vrhu u razvoju i istraživanju tehnologija za ispitivanje nuklearnih elektrana i proizvodnji robota. U Lučkom, na rubu Zagreba, u neatraktivnom kvartu i među sasvim običnim obiteljskim kućama, krije se proizvodnja vrhunske tehnologije u Inetecu – Institutu za nuklearnu tehnologiju. Inetec provodi inspekciju nuklearnih elektrana diljem svijeta, u njima se nalaze njihova rješenja, a roboti u potpunosti proizvedeni u Hrvatskoj ulaze u dijelove nuklearki u koje ne mogu ljudi zbog visokog stupnja radijacije. Osim nuklearki u kojima je ‘kuhan i pečen’, Inetec se širi i u druge industrije, a područje koje ih najviše intrigira je medicina.

Tiha izvrsnost

Za tvrtku zna vrlo malo ljudi bliskih toj struci, ali i oni koji pažljivo iščitavaju izdanje 500 najboljih koje Lider svake godine objavljuje u suradnji s Bisnodeom. Tamo se u rubrici petogodišnjih trendova među najboljim tvrtkama u gotovo svim kategorijama (rast novostvorene vrijednosti, prihoda, dobiti, produktivnosti, izvoza) nalazi Inetec. Koliko su se puta pojavili u medijima u 27 godina postojanja tvrtke može se izbrojiti na prste jedne ruke, a oglušili su se i na naš upit o poslovanju i budućim planovima.
Inetec provodi inspekciju nuklearki diljem svijeta, u njima se nalaze njegova rješenja, a roboti u potpunosti proizvedeni u Hrvatskoj ulaze u one dijelove u koje ne mogu ljudi zbog radijacije. Osim nuklearki, u kojima je ‘kuhan i pečen’, diverzificira poslovanje, ponajprije u medicini.
– Želimo ostati dosljedni politici ‘tihe izvrsnosti’ – poručio je predsjednik Uprave Matija Vavrouš. Osnivač i vlasnik Duško Čorak također je vrlo samozatajan, pojavi se tu i tamo na događajima koje organizira Rotary Club. Inetec posluje vrlo stabilno i uspješno, a orijentacija na istraživanje i razvoj novih proizvoda dobila je odavno potvrdu na svjetskom tržištu. Nedavno su se proširili i na drugu zgradu u Lučkom, a sudeći prema razvoju poslovanja i ulasku u nove velike projekte, mogla bi im zatrebati i treća. U prvoj fazi razvoja Inetec je pružao uslugu ispitivanja nuklearki, a potkraj 90-ih mijenjaju se smjer i poslovna politika. Uvidjeli su da sama ispitivanja dugoročno nisu održiva i kreću u razvoj istraživanja i razvoja te u proizvodnju samostalnih instrumenata i robota. Iduća jača ekspanzija bila je od 2007. do 2009., a sada su u novoj fazi ekspanzije.

Rad na fuzijskoj elektrani

Inetec radi ispitivanja po cijelom svijetu, točnije gdje god ima nuklearnih elektrana oni su manje-više prisutni. Svoje uređaje isporučili su najvećim nuklearkama u SAD-u, Rusiji, Ukrajini, Kini, Rumunjskoj, Mađarskoj, Finskoj, a proboj na francusko tržište smatraju krunom dosadašnjeg rada jer je Francuska nuklearna velesila. Uz vlastiti fokus na istraživanju i razvoju, tajna Inetecova uspjeha je i u odličnoj suradnji s visokoškolskim ustanovama i institutima poput IRB-a, zagrebačkog FER-a i FSB-a, splitskog FESB-a itd.

Maketa reaktorske kape u prirodnoj veličini

U suradnji s njima Inetec dobiva priliku sudjelovati u velikim međunarodnim projektima. Jedan od njih je i projekt Dones, vrijedan 550 milijuna eura, važan za razvoj fuzijske energije, za koji se natječu Hrvatska i Španjolska. U sklopu projekta Dones razvijat će se akcelerator u kojem će se zračiti i testirati materijali kako bi se pronašle legure pogodne za buduću fuzijsku elektranu Demo koja bi trebala profunkcionirati oko 2040. godine. Na ovom projektu uloga Ineteca zajedno s ‘Ruđerom’ je razviti daljinski upravljane robote kojima će se ispitivati i održavati komponente u tzv. Target interface roomu (TIR-u), mjestu gdje se epruvete bombardiraju neutronskim snopom. Tu je zračenje preveliko da bi se u njemu zadržavali ljudi. Inetec u tom projektu sudjeluje od samog početka kao industrijski partner IRB-a.

Stručnjaci smatraju da bi realizacija Donesa u Hrvatskoj imala dalekosežne pozitivne posljedice za gospodarstvo i cjelokupno društvo. Imali bismo pristup zadnjoj riječi tehnologije, velik broj domaćih inženjera radio bi i školovao se na tom projektu i s vremenom bismo dobili vrhunske stručnjake. Ambicije Ineteca ne staju na nuklearnim elektranama, već postoje ideje za širenje na druge grane. Prošlih godina šire se na naftnu industriju, za nekoliko godina se vide u aeronautici i automobilskoj industriji, a krajnji im je cilj medicinska industrija. U tom kontekstu najnoviji Inetecov projekt je NERO – NEurokirurški robot, koji su zajedno s FSB-om te Kliničkom bolnicom Dubrava prijavili na javni poziv ‘Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja’. Za taj projekt dodijeljena su im nepovratna sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj od 15,4 milijuna kuna, a ukupna vrijednost projekta je 20,9 milijuna kuna. Na ovaj način Hrvatska je ušla u visoko konkurentno i regulirano tržište neurokirurške robotike, a cilj projekta NERO je razviti inovativan robotiziran sustav koji će se primjenjivati u neurokirurgiji.

Robotski sustav sastojat će se od nekoliko elemenata povezanih u cjelinu, čineći pritom visokoautomatiziran uređaj koji će kroz ‘human machine interface’ na jednostavan i intuitivan način surađivati s neurokirurgom i ostalim medicinskim osobljem. Uvođenjem tehnologije u kiruršku dvoranu pojednostavit će se neuronavigacija, a time i znatno skratiti vrijeme predoperativnog i operativnog postupka. Robotski sustavi za ispitivanje nuklearnih postrojenja njihove su originalne inovacije, a proizvode ih i ispituju sami. Rade rješenja za primarni, najzahtjevniji krug nuklearne elektrane. Zbog specifičnih uvjeta koji tu vladaju, razvoj senzorike i robota je vrlo zahtjevan. Kako su nedavno pojasnili informatičkom časopisu Vidi, u Inetecu proizvode sve, od sondi, instrumenata koji ih pokreću do softvera za upravljanje, a testiranja se provode na ‘Ruđeru’. Isporučuju proizvod po sistemu ‘ključ u ruke’. U Hrvatskoj rade s proizvođačima mehaničkih dijelova i s alatnicama za obradu metala i proizvodnju. Elektroniku, pojedine senzore pa i kamere razvijaju sami kako bi postigli optimalne karakteristike konačnog proizvoda.

Inetec je 1991. osnovao dr. Duško Čorak, svojedobno veliki zagovaratelj nuklearne energije u Hrvatskoj koji je smatrao da se Hrvatska kao mala zemlja ne bi trebala oslanjati na uvoz skupoga plina i ugljena, već na vlastita znanja u nuklearnoj tehnologiji. Kako je na proslavi 15 godina Ineteca istaknuo Čorak, koji je tada bio i predsjednik Uprave, Inetecov prvi posao bila je inspekcija parogeneratora, reaktorske posude i čepljenje cijevi u nuklearnoj elektrani Kozloduy u Bugarskoj, a zatim su slijedili poslovi u NE Zaporožje u Ukrajini. Razvojem tehnologije Inetec je ušao na tržište Mađarske i Kine, a ubrzo je dobio posao i na nuklearkama u Armeniji, Brazilu, Finskoj, Francuskoj, Rusiji, SAD-u, Sloveniji i Ukrajini. Postavili su i nove standarde u svojoj branši kada su prije 11 godina inspekciju parogeneratora u NE Krško prvi u Europi obavili online iz svojega laboratorija u Lučkom.

Tvrtka je osnovana kao zajedničko ulaganje Čorka i američkih partnera, a u Inetecov laboratorij uloženo je 10 milijuna dolara, što je, prema riječima tadašnjeg veleposlanika SAD-a u Hrvatskoj Petera Galbraitha, bila najveća pojedinačna investicija u Hrvatskoj u to vrijeme; ujedno i jedna od prvih greenfield investicija. Inetec je u stopostotnom domaćem vlasništvu, a jedini vlasnik je Duško Čorak. Zaziranju od medija vjerojatno pridonosi i to što je svojedobno bio žrtva napada, kao i njegov sin Tomislav, bivši zet jednoga od najbogatijih i najpoznatijih hrvatskih odvjetnika i biznismena Marijana Hanžekovića. Kako bilo, Inetec je godinama vrlo uspješna tvrtka koja svoju poziciju zahvaljuje naoko vrlo jednostavnom receptu: ulaganju u istraživanje i razvoj te poslovanju na svjetskom tržištu. No, taj recept, (pre) često potpuno nepoznat velikom broju domaćih kompanija, traži i vrhunsku kvalitetu.

Nisko zaduženi izraziti neto izvoznik

Inetec d.o.o. iz Lučkoga, prema vrijednosti kvalitativnih pokazatelja jedno je od najuspješnijih poslovnih subjekata u djelatnosti Ostala istraživanja i eksperimentalni rad. U 2016. godini poduzeće je ostvarilo izrazit rast prihoda (154,3 posto) s 43,8 mil. za 2015. na 111,4 milijuna kuna za 2016. godinu. Prema postotnom rastu ukupnih prihoda, u grupi od 5930 poduzeća koja su u 2015. i 2016. ostvarivala više od 10 milijuna kuna ukupnih prihoda, Inetec je u Top 100, na 55. mjestu. Taj rast doveo je Inetec na drugo mjesto u djelatnosti po visini ukupnih prihoda za 2016. godinu (2015. bili su deveti), odmah nakon Instituta IGH. Rast prihoda dodatno je oplemenjen i rastom neto dobiti i neto profitne marže. Rast rashoda 2016. – 2015. bio je znatno manji (115,4 posto), tako da je neto dobit od 12,6 milijuna kuna za 2015., u 2016. utrostručena (+195,2 posto). S 37,2 milijuna kuna poduzeće je preuzelo lidersku poziciju u djelatnosti. Neto profitna marža također je izuzetno visoka (33,4 posto). U svih pet godina promatranja komponenta prihoda od izvoza u poslovnim prihodima nije bila manja od 98 posto.

Ukupna vrijednost izvoza za petogodišnje razdoblje iznosila je 261,6 milijuna kuna, a ostvarena je uz 23,7 posto udjela uvozne komponente u troškovima, u vrijednosti od 62,1 milijun kuna. Iz tih odnosa proizlazi neto izvoz od 76,3 posto, u iznosu od 199,5 milijuna kuna. INVESTICIJE Prosječna godišnja vrijednost investicija u dugotrajnu imovinu u razdoblju 2012. – 2016. iznosila je 5,5 milijuna kuna (ukupno 27,6 milijuna kuna). U 2013. godini u imovini poduzeća registrirana je investicija u pripremi, u vrijednosti deset milijuna kuna. Aktivirana u 2015. kao građevinski objekt sa zemljištem, uz dodatno ulaganje u opremu (dva milijuna kuna) i nematerijalnu imovinu (izdaci za razvoj 2,3 milijuna kuna). Ulaganja su djelomično osigurana iz operativnoga novčanog tijeka (petogodišnji kumulativ 5,7 milijuna kuna), novcem te iz obveza prema osnivaču na osnovi rezultata.

Financijska stabilnost

Iz tog ‘paketa’ kojim se osiguralo financiranje ulaganja, ujedno su u 2015. smanjene obveze na osnovi zajmova, prepolovljene s 10,5 na 5,6 milijuna kuna. Sve to pozitivno je utjecalo na razinu zaduženosti. Odnos koeficijenata zaduženosti (financiranje iz vanjskih izvora) i financiranja iz vlastitih izvora 52 – 48 upućuje na visoku solventnost, a to potvrđuje i koeficijent financijske stabilnosti II. (rigorozniji, koji mjeri vlastiti kapital i dugoročne obveze u odnosu na dugotrajnu imovinu i zalihe), čija je vrijednost 2,68 za 2016. znatno iznad kontrolne vrijednosti 1,0. Kratkotrajna imovina većinom se odnosi na potraživanja od kupaca i u ukupnom iznosu od 85,5 milijuna kuna je za 27,3 milijuna kuna veća od kratkoročnih obveza (58,3 milijuna kuna).

Ta pozitivna razlika je vrijednost neto radnoga kapitala, a kad se promatra kao odnos kratkoročne imovine i obveza, predstavlja koeficijent tekuće likvidnosti dobre vrijednosti 1,47. U slučaju da je kratkotrajna imovina adekvatno vrednovana (zalihe iskoristive, a potraživanja naplativa), vrijednost neto radnoga kapitala je materijalni resurs koji omogućuje određenu razinu slobode na području razvoja, eksperimentiranja, istraživanja i ulaganja u nove kompetencije i poslovne modele. Prosječna neto plaća za svih pet godina kreće se u rasponu od 11 do 12 tisuća kuna, a vrijednost za 2016. iznosi 11.724 kune, što je za 43,8 posto više od prosjeka djelatnosti (8.154 kuna).

Nikola Nikšić, CMC


Komentari članka

Vezani članci

Jako skočili prihodi i broj pretplatnika Netflixa

17.10.2018.

Snažan rast prihoda i dobiti zahvaljuje se skoku broja pretplatnika u trećem tromjesečju za 7 milijuna, na ukupno 137 milijuna u svijetu, što je za trećinu više nego što su analitičari u anketi Reutersa očekivali.

Što je slomilo Aluminij?

15.10.2018.

Agonija je možda jača i od 950°C iz grotla elektrolitičke ćelije s tekućim aluminijem što bi se uskoro moglo zamrznuti, a proizvodnju blokirati jer Aluminij redovito ne plaća struju isporučiteljima. Svi rokovi za plaćanje su pri kraju, a strpljenje i boja

Tamo gdje ne može traktor, može dron

16.08.2018.

U zemlji u kojoj je pristup poljima često težak za traktore, pa čak i avione, dronovi pokazuju veliki potencijal.

Brodogradilište 3. maj u prvom polugodištu ostvarilo gubitak od 151 milijun kuna

01.08.2018.

Brodogradilište 3. maj zabilježilo je u prvih šest mjeseci ove godine ukupne prihode od 109,5 milijuna kuna, što je oko 80 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju

Loši Samsungovi rezultati posljedica su rastućeg pritiska kineskih konkurenata

01.08.2018.

Za dobre ukupne rezultate zaslužno je poslovanje s čipovima koje je ‘pokrilo’ podbačaj mobitela. Iz kompanije su poručili da je pad posljedica jeftinijih kineskih mobitela, a analitičari ističu da je nakon gubljenja bitke s cijenom

Tag cloud

  1. 1811 članka imaju tag hrvatska
  2. 1850 članka imaju tag turizam
  3. 1501 članka imaju tag financije
  4. 1180 članka imaju tag izvoz
  5. 775 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 959 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 918 članka imaju tag trgovina
  8. 654 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 786 članka imaju tag investicije
  10. 929 članka imaju tag EU
  11. 847 članka imaju tag svijet
  12. 835 članka imaju tag industrija
  13. 831 članka imaju tag ict
  14. 749 članka imaju tag menadžment
  15. 917 članka imaju tag kriza
  16. 556 članka imaju tag maloprodaja
  17. 523 članka imaju tag marketing
  18. 478 članka imaju tag krediti
  19. 431 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  20. 475 članka imaju tag tehnologija
  21. 330 članka imaju tag poticaji
  22. 401 članka imaju tag obrazovanje
  23. 438 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 238 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 314 članka imaju tag eu fondovi
  30. 319 članka imaju tag agrokor
  31. 297 članka imaju tag hgk
  32. 285 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 311 članka imaju tag hotelijerstvo
  36. 363 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 358 članka imaju tag BDP