Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Stu 2008

Industrija luksuza odolijeva financijskim potresima

Izvor: www.liderpress.hr · Autor: Mislav Nekić  

Industrija luksuza odolijeva financijskim potresima

Prema istraživanju te konzultantske agencije za nekretnine, Peta avenija u New Yorku i dalje je najskuplja trgovačka svjetska destinacija, s cijenom od 16,8 tisuća eura za jednogodišnji zakup četvornog metra. Na toj ljestvici Zagreb zauzima 68. mjesto s 1.020 eura po četvornom metru na godinu. Osim kretanja cijene zakupa, u istraživanju CBRE-a navode se i perspektive retail tržišta za regiju Centralne i Istočne Europe (CEE) pa procjenjuju da će broj kvadrata šoping-centara u CEE regiji rasti više od 50 posto do 2010. godine, a najbrži rast očekuje se u Bugarskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj i Hrvatskoj. No, upitno je kakvo mjesto na hrvatskom tržištu pripada trgovinama luksuznih marki. Je li ljubav potrošača i dizajnerskih stvari dovoljno jaka za uspješno poslovanje ekskluzivnih šoping-odredišta? U Zagrebu se nedavno otvorio četvrti po veličini svjetski dućan modne kuće Hugo Boss. Prije toga svoje ekskluzivne trgovine hrvatskoj su metropoli podarili Patrizia Pepe, Emporio Armani, Escada, Max Mara, Kenzo, Diesel, Givenchy Accessories, Miss Sixty i mnogi drugi.

Gubitak za državu
- Prema svim prognozama, slijedi nam vrijeme krize pa je teško procijeniti koliko ima prostora za rast tržišta. No, vjerujem da luskuzna roba svoje kupce ima i u kriznim vremenima, stoga se nadam da industrija luksuza neće biti pogođena spomenutim ekonomskim zbivanjima - objašnjava Luka Marinović, generalni direktor tvrtke Marli koja zastupa luksuzne brendove satova Breitling, IWC Schaffhausen, Panerai, Cartier, Ferrari Engineered by Panerai, Breitling for Bentley, Zenith i Glashütte Original. Smatra da na sporiji rast tržišta luksuza, neovisno o ekonomskoj situaciji, utječe Zakon o porezu na luksuz od čak 30 posto, a između ostalog odnosi se na plemenite metale, dok satove od čelika ne pogađa. - Iako država možda misli da si time puni proračun, nisam baš siguran u to. Taj nas porez tjera da postavljamo više cijene i čini nas nekonkurentnima, što odvraća kupca u susjedne zemlje gdje isti proizvod može dobiti jeftinije.

Ljudi su izbjegavali kupovati satove od plemenitih metala u Hrvatskoj, odlazili po njih u inozemstvo, odbili si PDV i na taj način su mnogo bolje prošli, a država je u cijeloj toj priči samo izgubila prihod - objašnjava direktor Marinović.
Iako su sada kontrole na granicama strože, što odvraća ljude od povrata PDV-a, Hrvatska svejedno gubi jer je porez plaćen u drugoj državi. - Istaknuo bih da taj zakon potiče i crno tržište na kojem su ti proizvodi jeftiniji, ali su sumnjivog podrijetla, smatra Marinović. Tvrtka Marli kao brend prisutna je od 1991., a razna zastupstva dobivala je kroz godine, počevši s tvrtkom Raymond Weil 1991. do Glashütte Originala, koji je u Hrvatsku stigao 2007. Tvrtka u Zagrebu ima tri trgovine. Izvan Zagreba s brendovima Tissot i Raymond Weil zastupljena je putem mreže 30 distributera koji pokrivaju cijelu Hrvatsku.

Globalno poznato
- Hrvati vole poznate brendove ako su globalno poznati. Vole kupiti nešto za što znaju da će drugi prepoznati. Ponekad nastaje problem s brendovima koji nisu jako razvikani, a u mnogim stvarima znaju biti bolji i kvalitetniji. Naše tržište je ipak dosta malo i ponekad nedostaje kritična masa znalaca koji prepoznaju pravi proizvod iako nije razvikan - kaže direktor Marinović. Mijo Renić, menadžer iz tvrtke Renimo, zastupnika Hugo Bossa za Hrvatsku, smatra da na tržištu ima još mnogo mjesta za napredak jer neke marke još uvijek nisu prisutne u Hrvatskoj pa ih građani moraju kupovati u inozemstvu. Iz tog razloga najavljuje otvaranje zastupništva za modne marke Ermenegildo Zegna i Brioni. Ipak smatra da bi globalna recesija mogla utjecati na tržište te je potrebno razmišljati dugoročno.
- Kupci su u Hrvatskoj modno osviješteni, prate modne trendove, putuju svijetom. Zato je za uspjeh na hrvatskom tržištu predstavljanje glamuroznih brendova potrebno napraviti kao i u drugim modnim metropolama - kaže Renić.


Komentari članka

Vezani članci

SMANJUJU SE DUGOVI PODUZETNIKA: U Istri blokirano više od dvije tisuće tvrtki, duguju 668 milijuna kuna

07.08.2018.

Istarski dužnici zapošljavaju 1.265 osoba te u prosjeku duguju 330 tisuća kuna

Hrvati imaju velikih problema s neplaćenim računima, ali ima i puno gorih neplatiša

12.06.2018.

Prema broju blokiranih građana zbog neplaćenih dospjelih računa Hrvati se nalaze u samom vrhu među građanima zemalja Europske unije, ali još više problema s neplaćenim dugovima imaju Grci i Bugari

Blokirano oko 24 tisuće poslovnih subjekata, Zagrepčani najzaduženiji

14.05.2018.

Od ukupno 23.999 blokiranih poslovnih subjekata na kraju ožujka, 8437 su pravne, a 15.562 fizičke osobe, odnosno obrtnici.

FINA: Broj blokiranih u padu, dug porastao na 43 milijarde kuna

04.04.2018.

U blokadi su krajem veljače bile i 15.454 fizičke osobe, odnosno obrtnika, sa 7.444 zaposlena, a njihove su nepodmirene obveze iznosile 5,5 milijardi kuna. Na mjesečnoj razini, broj blokiranih fizičkih osoba (obrtnika), manji je za 252 ili 1,6 posto, a iz

WTO upozorava: Trumpove nove carine mogle bi gurnuti svijet u duboku recesiju

11.03.2018.

Trump novim carinama planira smanjiti američki godišnji trgovinski deficit, koji iznosi 800 milijardi dolara. Međutim, prema izvješćima, njegovi pomoćnici podijeljeni su po pitanju uvođenja novih carina.

Tag cloud

  1. 1787 članka imaju tag hrvatska
  2. 1817 članka imaju tag turizam
  3. 1492 članka imaju tag financije
  4. 1169 članka imaju tag izvoz
  5. 767 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 949 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 905 članka imaju tag trgovina
  8. 645 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 776 članka imaju tag investicije
  10. 920 članka imaju tag EU
  11. 834 članka imaju tag industrija
  12. 821 članka imaju tag ict
  13. 818 članka imaju tag svijet
  14. 748 članka imaju tag menadžment
  15. 914 članka imaju tag kriza
  16. 552 članka imaju tag maloprodaja
  17. 516 članka imaju tag marketing
  18. 473 članka imaju tag krediti
  19. 473 članka imaju tag tehnologija
  20. 322 članka imaju tag poticaji
  21. 402 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 394 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 369 članka imaju tag hnb
  27. 236 članka imaju tag potpore
  28. 338 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 318 članka imaju tag agrokor
  30. 297 članka imaju tag hgk
  31. 306 članka imaju tag eu fondovi
  32. 284 članka imaju tag osijek
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 303 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 281 članka imaju tag rast
  40. 357 članka imaju tag BDP