Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

30 Pro 2019

Imovinom treba znati upravljati: Deset najbogatijih tvrtki u RH

Izvor: www.lider.media · Autor: Edis Felić  

Imovinom treba znati upravljati: Deset najbogatijih tvrtki u RH

Banke i javna poduzeća mogu se pohvaliti da su milijarderi – njihova Imovina premašuje milijarde eura. Ipak, i milijarderi moraju biti svjesni da najvažnija imovina organizacije postaje intelektualni kapital
Među deset su najbogatijih tvrtki prema imovini banke i državna poduzeća. Za banke možemo reći da svojim podacima ne remete stanje u gospodarstvu, ali kad su državne kompanije u pitanju, onda bi nam to moglo govoriti da je realni sektor još u zaostatku za državnim. Ili možda ne bi?

Uvjeti za 'best buy'
Među tih deset čija imovina prelazi milijarde eura jesu HEP, Zagrebački holding i (uvjetno) Hrvatske autoceste (HAC), s tim da su nas u HAC-u upozorili kako oni nisu vlasnici autocesta, nego država, i da oni samo upravljaju njima. Kako bilo, riječ je ipak o velikim sustavima za koje se i očekuje da budu među najvećima, ali i drugima čija je vrijednost imovine veća od milijardu eura, primjerice HEP-u Operatoru distribucijskog sustava (2,3 mlrd. kn), Zagrebačkom holdingu (1,6 mlrd. kn) te Croatia osiguranju (1,4 mlrd. kn). No gledajući prvih 50 koji stvaraju novu vrijednost i čija je vrijednost imovine uglavnom između 100 i 200 milijuna kuna (bez onih koji strše), opet je tu mnogo tvrtki koje su u državnom vlasništvu.

Ipak, bez obzira na vrijednost imovine, i njome, kao i svim sektorima u poduzeću, treba znati upravljati. Nikola Nikšić iz konzultantske tvrtke Konter podsjeća na nepredvidive i stalne promjene kojima su poduzetnici danas izloženi, zbog čega je njihova fleksibilnost kao temelj izvrsnosti i konkurentnosti ključan preduvjet za dugoročno održivo poslovanje. Napominje da bi se dugotrajna imovina morala dulje upotrebljavati u kontinuitetu kako bi poduzeće ostvarilo maksimalne prihode uz minimalne troškove, rentabilno poslovalo te osiguralo likvidnost i solventnost, no kaže i da čelni ljudi u poduzeću moraju imati jasnu sliku o uvjetima nabave te mogućnostima prodaje (dezinvestiranja).

– U donošenju odluka o ulaganjima nužno je prije toga dobro analizirati širu i užu okolinu, uočavati trendove promjena, sve se manje fokusirati na povijesne podatke, a sve više prognozirati budućnost, shvaćajući da će biti znatno drukčija od sadašnjosti. Minuciozno procjenjivati što je za te nove, buduće okolnosti 'best buy' za poduzetnike, tj. odnos između cijene i kvalitete, raspoloživi ljudi i njihova znanja za upotrebu, i što su prihvatljivi uvjeti financiranja, tj. koliki je udio vlastitog, a koliko vanjskog financiranja, i pod kojim troškovnim uvjetima – objašnjava Nikšić.

Problematično upravljanje zalihama
Imovina mora biti u funkciji poslovanja, pa Nikšić zato i kaže bi njezina nedovoljna upotreba, primjerice zbog loše prodaje, recesije, zastajanja zbog loše organizacije procesa, nemara i neznanja korisnika te izostajanja sustavnog preventivnog i investicijskog održavanja, znatno povećala rizik od izostanka ili neodgovarajućeg povrata na uloženo u razne oblike dugotrajne imovine.

U Hrvatskim autocestama imovinu dijele na tvrtkinu i na javno dobro (autoceste i objekti uz njih) i kažu da je stalno obnavljaju u dijelu koji je potreban za redovito poslovanje (upravljanje, redovito održavanje autoceste i naplata cestarine) te onom vezanom za nova cestarska vozila, kosilice i slično. Kad je pak riječ o javnom dobru, povećava se ovisno o investicijskim aktivnostima (gradnja trase autoceste i objekata) i njihovu stavljanju u uporabu. Vrijednost imovine posljednjega dana rujna Hrvatskih autocesta bila je 451,7 milijuna kuna, s tim da je vrijednost autocesta kojima upravljaju, ističu u tvrtki, gotovo 39 milijardi kuna. Upravljati tolikom imovinom sigurno nije lako.

Jedan od većih izazova u upravljanju imovinom upravljanje je zalihama koje su isključivo HAC-ova imovina. Zalihe podrazumijevaju skladišta soli, rezervne dijelove za cestarska vozila, bagere, gorivo za vozila za održavanje autoceste i slično. I Nikšić ističe da je dugotrajnom imovinom sve teže upravljati s obzirom na fluktuaciju radne snage, manjak kompetentnih i odgovornih ljudi, nova tehničko-tehnološka rješenja i brzinu zastarijevanja postojećih, nekonzistentnost (jednostranost) ponašanja financijskog sektora, nestabilnost globalne i lokalne ekonomije…

Sve su to, kaže činjenice i čimbenici koji nam govore o tome o kojim je složenim izazovima riječ u odlukama povezanima s upravljanjem dugotrajnom imovinom, bilo u razdoblju ulaganja, upotrebe ili dezinvestiranja. No, posebno naglašava, 'ne treba zaboraviti da su u suvremenoj ekonomiji intuicija i hrabrost ključne osobine najuspješnijih i da su često važnije od proračuna, pokazatelja, tablica i grafika'.

U Erste banci kažu da je njihova ukupna imovina (30. lipnja 2019.) iznosila 64,2 milijarde kuna, što je 4,6 posto više u odnosu na posljednji dan prošle godine, kad je bila 61,4 milijarde kuna. Od bančine ukupne imovine 72,9 posto odnosi se na financijsku imovinu po amortiziranom trošku, koja se sastoji od dužničkih vrijednosnih papira, kredita i predujmova danih bankama te kredita i predujmova danih klijentima. Ostatak imovine banke odnosi se na druge oblike financijske imovine, novac i novčana sredstva, nefinancijsku imovinu i dr.

– Nefinancijska su imovina zgrade, poslovnice, vozila i drugo namijenjeno svakodnevnom poslovanju Erste banke, o čemu brigu vodi Direkcija upravljanja imovinom i uslugama. Njezine službe vode brigu i o imovini u vlasništvu banke te u leasingu. Iako banka ne planira ni povećavati ni smanjivati svoju imovinu, redovito ulaže u podizanje kvalitete svoje imovine – poručuju iz Erstea.

Materijalno i nematerijalno
Kako vidimo, većina je imovine Erste banke i drugih banaka financijska, kao što je u nekom prerađivačkom poduzeću materijalna. No što je s nematerijalnom (ili nefinancijskom) imovinom, onom koju zovemo intelektualno vlasništvo ili kapital? Nikšić kaže da je intelektualni kapital danas vrijedan kao što je bio i prije, a sutra će se, naglašava, smatrati najvažnijom imovinom organizacije.

– Ima četiri ključne sastavnice: ljudi – tržište – sposobnost inoviranja – efikasnost procesa. Motivirani i kompetentni ljudi koji odnos s klijentima razvijaju u partnerski odnos na temelju svojih sposobnosti da inoviraju, odgovorno i učinkovito rade. Ta imovina nije zabilježena u poslovnim knjigama, a ključna je pri procjeni tržišne vrijednosti i budućnosti poduzeća. Bez te računovodstveno neopipljive imovine sva dugotrajna imovina u vlasništvu može biti manje vrijedna i neiskoristiva. No ne treba zanemariti da su danas na tržištu već etablirani i uspješni neki novi, drukčiji poslovni modeli bez imovine u djelatnostima u kojima je to do nedavno bilo nezamislivo, kao što su Uber, Airbnb, općenito internetska prodaja u trgovini… – kaže Nikšić.

To ne znači, upozorava, da dugotrajna materijalna imovina, pogotovo u industrijskim djelatnostima, nije važna. Riječ je o tome, objašnjava Nikšić, da zahvaljujući imovini jača pregovaračka moć u odnosima s kupcima (sposobnost isporuke), a izbjegavaju se i kontroliraju rizici zbog jačanja pregovaračke moći dobavljača (nabijanje cijena, kašnjenje, nekvaliteta, preuzimanje kupaca) te potencijalna nemogućnost da se kupcima u rokovima isporuči roba tražene kvalitete i količine.

Dugotrajna se imovina amortizira, što je porezno priznat trošak, no u nju svakako treba ulagati. Ili ako ne želite imati posla, primjerice, s gradnjom skladišta, onda nije loša odluka i iznajmiti ga pa neka se za njega brine onaj tko ga unajmljuje. No, kao što je rekao Nikšić, imati svoju imovinu znači također držati položaj na tržištu. 

10 NAJVEĆIH PREMA IMOVINI (u milijardama eura)*:
Zagrebačka banka 15,3
PBZ 11,2
Erste&Steiermärkische Bank 8,3
OTP banka 5,7
HAC 5,4
HEP 4,6
Raiffeisenbank Austria 4,4
HPB 2,9
Ina 2,8
Addiko Bank 2,5


Komentari članka

Vezani članci

Sve smo bogatiji, neto financijska imovina po Hrvatu iznosi 11.809 eura

25.09.2020.

Bruto financijska imovina hrvatskih kućanstava porasla je u 2019. u odnosu na 2018. godinu za 7,4 posto, što je najbrži rast od 2014. godine, objavio je u srijedu Allianz predstavljajući jedanaesto izdanje svojeg Izvješća o globalnom bogatstvu. Za prošlog

Velike banke sele stotine milijardi eura iz Londona. Ovo su nova odredišta kapitala

24.09.2020.

Velike banke i investicijske kuće ubrzano premještaju ogromne iznose financijske imovine s kojom upravljaju iz Londona u više europskih destinacija. Razlog evakuacije financijske imovine iz Londona je Brexit, što predstavlja težak udarac za britansku fina

Istraga: Velike banke oprale goleme iznose novca

22.09.2020.

Astronomski iznosi prljavog novca godinama su prolazili kroz najveće svjetske bankarske institucije, otkrila je istraga Međunarodnog konzorcija istraživačkih novinara (ICIJ) koji osuđuje manjkavosti kontrole tog sektora.

Banke ukidaju mjere nastale zbog koronavirusa, nema više zamrzavanja dugova

16.09.2020.

Rok za otplatu dugovanja i visina dopuštenih prekoračenja ovisi o politici svake banke.

HEP će 60 posto lanjske dobiti uplatiti u proračun

01.09.2020.

Hrvatska elektroprivreda (HEP) će 60 posto svoje prošlogodišnje dobiti, što je iznos od 664,4 milijuna kuna, isplatiti u korist državnog proračuna, izvijestili su u petak iz HEP-a u objavi o odlukama glavne skupštine.

Tag cloud

  1. 2050 članka imaju tag hrvatska
  2. 2129 članka imaju tag turizam
  3. 1593 članka imaju tag financije
  4. 1324 članka imaju tag izvoz
  5. 1104 članka imaju tag svijet
  6. 881 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1035 članka imaju tag trgovina
  8. 765 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  9. 1062 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 875 članka imaju tag investicije
  11. 966 članka imaju tag ict
  12. 710 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1011 članka imaju tag EU
  14. 905 članka imaju tag industrija
  15. 793 članka imaju tag menadžment
  16. 936 članka imaju tag kriza
  17. 623 članka imaju tag maloprodaja
  18. 575 članka imaju tag marketing
  19. 403 članka imaju tag poticaji
  20. 507 članka imaju tag krediti
  21. 522 članka imaju tag tehnologija
  22. 303 članka imaju tag koronavirus
  23. 446 članka imaju tag obrazovanje
  24. 286 članka imaju tag potpore
  25. 372 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 364 članka imaju tag eu fondovi
  27. 412 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 392 članka imaju tag porezi
  29. 368 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 328 članka imaju tag opg
  31. 433 članka imaju tag dzs
  32. 388 članka imaju tag hnb
  33. 316 članka imaju tag osijek
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 306 članka imaju tag hgk
  38. 352 članka imaju tag energetika
  39. 400 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici