Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

06 Srp 2017

Imamo najbolju graševinu, ali nije dovoljno izbrendirana

Izvor: www.vecernji.hr · Autor: Jolanda Rak Šajn  

Imamo najbolju graševinu, ali nije dovoljno izbrendirana

Svaka četvrta boca vina prodana na našem tržištu je graševina, oko 15 milijuna litara godišnje. No ta kraljica vina, kako joj tepaju u nas, još uvijek nije dosegla svoj puni potencijal, čulo se proteklog vikenda u Zagrebu na 1. internacionalnoj konferenciji „Graševina bez granica“ u organizaciji Udruženja vinarstva HGK u partnerstvu s Udrugom Graševina Croatica i uz podršku tvrtke Vinart.

Službeni naziv sorte pod hrvatskim imenom graševina prije nekoliko je godina upisan i u knjigu Wine Grapes, vinski atlas ili ‘bibliju’ svjetskih vina autorice Jancis Robinson, čime je tom našem prvom kontinentalnom vinu zaštićenog porijekla odana najveća počast. No zvala se ona graševina ili olaszrizling, laški, italico ili vlašsky rizling, grašac, welschriezling…, kako je zovu u drugim zemljama podunavskog bazena, upravo se hrvatska najbolje potvrdila kao prestižno, iznimno vino, koje trenutačno od svih graševina u regiji daje najbolje rezultate. Ima najbolju zrelost bobica i arome, što dokazuje široki raspon proizvoda i stilova, od ledene berbe i berbe prosušenih bobica do iznimno kvalitetnih, predikatnih, vrhunskih vina te pjenušaca koji osvajaju brojna međunarodna priznanja, a uvrštena su i na vinske karte restorana s Michelinovim zvjezdicama širom svijeta, kaže Igor Barbarić, tajnik udruženja vinarstva HGK.

Zadnji dostupni podaci govore da se graševina kao sorta uzgaja na 4688,44 hektara što čini 24,8 posto ukupnih sorata u Hrvatskoj, ispred svih ostalih. Za usporedbu, druge dvije najzastupljenije sorte u nas, plavac mali i malvazija, čine tek po 11 posto.

Originalna sorta

Broj trsova na kojima uspijeva graševina u Hrvatskoj je nevjerojatan – 21,3 milijuna komada, iako nije isključeno ni da ih je 30 milijuna – kaže Barbarić, dok se godišnje proizvodnja graševine procjenjuje na oko 17 do 20 milijuna litara godišnje, a starost najvećeg dijela vinograda od četiri do 11 godina. Graševinu mnogi i danas smatraju osrednjim vinom, upravo zbog njezine masovnosti, nesretne riječi riesling u većini svojih sinonima, sumnjivog uvoza i iz zemalja koje nemaju graševine, velikih pakiranja, čak i u tetrapaku… No tu originalnu sortu, kod koje vinari danas ne pristaju na kompromise kad je riječ o kvaliteti, danas sve više traže i u domaćoj turističkoj i gastroponudi i u izvozu. Jače, punije, laganije, svježije, ugodnih voćno-cvjetnih aroma, odležane, polusuhe…, graševine su izuzetno zahvalne za kombiniranje s hranom.

Odlična godina

No nisu dovoljno brendirane, rekao je Mladen Papak, vlasnik ‘mlade vinarije’ Vina Papak iz Iloka. U Slavoniji, Baranji i Srijemu dosta se radi na kvaliteti i unapređenju te sorte vinove loze, pa i samoga vina, ali to još uvijek nije dovoljno, pa treba snažno i agresivno promovirati tu sortu jer ona to zaslužuje – istaknuo je Papak. Dodaje da su u iločkom kraju imali odlično vrijeme za cvatnju te bi ova godina, ako se nešto ne poremeti, mogla biti jedna od iznimnijih za graševinu, puno bolja od hvaljene lanjske, čije su se zlatne kapljice točile proteklog vikenda. Zagrebačka konferencija bila je, naime, izvrsna prilika da se hrvatski vinari i vinarije, Belje, Krauthaker, Kronos, Iločki podrumi, Galić, Osilovac, PP Orahovica, Erdutski vinogradi, Mihalj, Perak… kroz kušanja i radionice upoznaju s konkurentskim graševinama iz još šest zemalja regije. Vinarija Krauthaker od 2007. niže nagrade s međunarodnih ocjenjivanja poput Decantera. Krauthakerova izborna berba prosušenih bobica, kao i još neka vina, nude se i u poznatom Michelinovu restoranu Fat Duck u Londonu. Oko 25% ukupne proizvodnje Krauthaker zasad izvozi u 20 zemalja, od Kanade i SAD-a, Velike Britanije, do Švicarske, Poljske, Belgije, Srbije, Češke… – Od lani smo prisutni i u Singapuru, no problem je što Hrvatska još nije prepoznata na svjetskoj vinskoj karti, već se i dalje reklamira uglavnom kao zemlja mora i sunca – kaže Nikola Drmić iz Krauthakera. Na upit kako globalno zatopljenje djeluje na hrvatsku graševinu, odgovara kako ta sorta zasad nema problema, pogotovo na području Kutjeva gdje joj gode topliji dani i hladnije noći, bogata i hladna tla na položajima na Krndiji, što se kasnije reflektira i na njezinu svježinu i voćnost. Nakon lanjske dobre godine ni ova ne bi trebala biti ništa lošija. Dapače, bit će jedna od boljih, uvjereni su u Krauthakeru.


Komentari članka

Vezani članci

Najviše vina proda se preko hotela, restorana, kafića

18.09.2017.

Do sada smo pobrali sve ranije sorte. Krenuli smo sa sauvignonom, chardonayem i pinotom sivim, skinuli smo i nešto graševine, nešto za pjenušac i nešto što moramo ranije skidati, a evo sada je krenula nama najvažnija berba, berba zelenog silvanca s najbol

Dingač spašen, u rukama 300 zadrugara

13.09.2017.

Nastavak tradicije zadrugarstva koja datira još iz 1902. čini se da postaje realnost unatoč činjenici što se pod zadnje razvijaju nove vinarije na Pelješcu

Nove prilike za novac iz EU fondova za školstvo i vinare

13.09.2017.

U nastavku saznajte više o najaktualnijim otvorenim natječajima na području Republike Hrvatske. Pronađite natječaj koji vam odgovara

Vrhunska vina, ukusna jela i slavonska gostoljubivost

17.08.2017.

S 800 hektara pod vinovom lozom, Kutjevo je najveće vinogorje Požeško-slavonske županije, a obuhvaća mjesta Čaglin, Kutjevo, Kaptol i Veliku. Jedno od najkvalitetnijih i najpoznatijih hrvatskih vinogorja, s najboljim položajima na Vinkomiru, Hrnjevcu i Ve

Oni su povezali vinograde i turizam: Ne trebaju nam izvoz, ni trgovački centri

13.07.2017.

Uređenje podruma i kušaonice bilo je prekretnica za naš ozbiljniji ulazak u turizam, kaže Miroslav Palinkaš ističući suradnju s hotelima i restoranima. Tržište je od Senja do Učke, prisutni smo na Krku, ne trebaju nam izvoz ni trgovački centri

Tag cloud

  1. 1652 članka imaju tag hrvatska
  2. 1692 članka imaju tag turizam
  3. 1464 članka imaju tag financije
  4. 1094 članka imaju tag izvoz
  5. 693 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 890 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 608 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 856 članka imaju tag trgovina
  9. 876 članka imaju tag EU
  10. 685 članka imaju tag investicije
  11. 809 članka imaju tag industrija
  12. 785 članka imaju tag ict
  13. 728 članka imaju tag menadžment
  14. 906 članka imaju tag kriza
  15. 708 članka imaju tag svijet
  16. 528 članka imaju tag maloprodaja
  17. 496 članka imaju tag marketing
  18. 461 članka imaju tag krediti
  19. 446 članka imaju tag tehnologija
  20. 284 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 414 članka imaju tag dzs
  23. 366 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 364 članka imaju tag hnb
  25. 379 članka imaju tag obrazovanje
  26. 330 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 214 članka imaju tag potpore
  28. 290 članka imaju tag hgk
  29. 266 članka imaju tag poduzetnici
  30. 291 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  31. 331 članka imaju tag energetika
  32. 268 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 353 članka imaju tag vlada
  35. 264 članka imaju tag agrokor
  36. 267 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja