Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

06 Srp 2017

Imamo najbolju graševinu, ali nije dovoljno izbrendirana

Izvor: www.vecernji.hr · Autor: Jolanda Rak Šajn  

Imamo najbolju graševinu, ali nije dovoljno izbrendirana

Svaka četvrta boca vina prodana na našem tržištu je graševina, oko 15 milijuna litara godišnje. No ta kraljica vina, kako joj tepaju u nas, još uvijek nije dosegla svoj puni potencijal, čulo se proteklog vikenda u Zagrebu na 1. internacionalnoj konferenciji „Graševina bez granica“ u organizaciji Udruženja vinarstva HGK u partnerstvu s Udrugom Graševina Croatica i uz podršku tvrtke Vinart.

Službeni naziv sorte pod hrvatskim imenom graševina prije nekoliko je godina upisan i u knjigu Wine Grapes, vinski atlas ili ‘bibliju’ svjetskih vina autorice Jancis Robinson, čime je tom našem prvom kontinentalnom vinu zaštićenog porijekla odana najveća počast. No zvala se ona graševina ili olaszrizling, laški, italico ili vlašsky rizling, grašac, welschriezling…, kako je zovu u drugim zemljama podunavskog bazena, upravo se hrvatska najbolje potvrdila kao prestižno, iznimno vino, koje trenutačno od svih graševina u regiji daje najbolje rezultate. Ima najbolju zrelost bobica i arome, što dokazuje široki raspon proizvoda i stilova, od ledene berbe i berbe prosušenih bobica do iznimno kvalitetnih, predikatnih, vrhunskih vina te pjenušaca koji osvajaju brojna međunarodna priznanja, a uvrštena su i na vinske karte restorana s Michelinovim zvjezdicama širom svijeta, kaže Igor Barbarić, tajnik udruženja vinarstva HGK.

Zadnji dostupni podaci govore da se graševina kao sorta uzgaja na 4688,44 hektara što čini 24,8 posto ukupnih sorata u Hrvatskoj, ispred svih ostalih. Za usporedbu, druge dvije najzastupljenije sorte u nas, plavac mali i malvazija, čine tek po 11 posto.

Originalna sorta

Broj trsova na kojima uspijeva graševina u Hrvatskoj je nevjerojatan – 21,3 milijuna komada, iako nije isključeno ni da ih je 30 milijuna – kaže Barbarić, dok se godišnje proizvodnja graševine procjenjuje na oko 17 do 20 milijuna litara godišnje, a starost najvećeg dijela vinograda od četiri do 11 godina. Graševinu mnogi i danas smatraju osrednjim vinom, upravo zbog njezine masovnosti, nesretne riječi riesling u većini svojih sinonima, sumnjivog uvoza i iz zemalja koje nemaju graševine, velikih pakiranja, čak i u tetrapaku… No tu originalnu sortu, kod koje vinari danas ne pristaju na kompromise kad je riječ o kvaliteti, danas sve više traže i u domaćoj turističkoj i gastroponudi i u izvozu. Jače, punije, laganije, svježije, ugodnih voćno-cvjetnih aroma, odležane, polusuhe…, graševine su izuzetno zahvalne za kombiniranje s hranom.

Odlična godina

No nisu dovoljno brendirane, rekao je Mladen Papak, vlasnik ‘mlade vinarije’ Vina Papak iz Iloka. U Slavoniji, Baranji i Srijemu dosta se radi na kvaliteti i unapređenju te sorte vinove loze, pa i samoga vina, ali to još uvijek nije dovoljno, pa treba snažno i agresivno promovirati tu sortu jer ona to zaslužuje – istaknuo je Papak. Dodaje da su u iločkom kraju imali odlično vrijeme za cvatnju te bi ova godina, ako se nešto ne poremeti, mogla biti jedna od iznimnijih za graševinu, puno bolja od hvaljene lanjske, čije su se zlatne kapljice točile proteklog vikenda. Zagrebačka konferencija bila je, naime, izvrsna prilika da se hrvatski vinari i vinarije, Belje, Krauthaker, Kronos, Iločki podrumi, Galić, Osilovac, PP Orahovica, Erdutski vinogradi, Mihalj, Perak… kroz kušanja i radionice upoznaju s konkurentskim graševinama iz još šest zemalja regije. Vinarija Krauthaker od 2007. niže nagrade s međunarodnih ocjenjivanja poput Decantera. Krauthakerova izborna berba prosušenih bobica, kao i još neka vina, nude se i u poznatom Michelinovu restoranu Fat Duck u Londonu. Oko 25% ukupne proizvodnje Krauthaker zasad izvozi u 20 zemalja, od Kanade i SAD-a, Velike Britanije, do Švicarske, Poljske, Belgije, Srbije, Češke… – Od lani smo prisutni i u Singapuru, no problem je što Hrvatska još nije prepoznata na svjetskoj vinskoj karti, već se i dalje reklamira uglavnom kao zemlja mora i sunca – kaže Nikola Drmić iz Krauthakera. Na upit kako globalno zatopljenje djeluje na hrvatsku graševinu, odgovara kako ta sorta zasad nema problema, pogotovo na području Kutjeva gdje joj gode topliji dani i hladnije noći, bogata i hladna tla na položajima na Krndiji, što se kasnije reflektira i na njezinu svježinu i voćnost. Nakon lanjske dobre godine ni ova ne bi trebala biti ništa lošija. Dapače, bit će jedna od boljih, uvjereni su u Krauthakeru.


Komentari članka

Vezani članci

Graševina dobro napreduje: nadamo se dobrom urodu i berbi grožđa

19.06.2018.

Na Festivalu graševine u Kutjevu, održanom prošloga vikenda posjetitelji su imali priliku svjedočiti bogatom programu

Objavljen je natječaj za mjeru Ulaganja u vinarije i marketing vina!

12.06.2018.

Predmet Javnog natječaja je dodjela sredstava iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina 2014.-2018. Prijavite se!

Prijavio se i uspio - mladi poljoprivrednik EU novcem izgradio vinski podrum

11.06.2018.

U prva dva natječaja za Operaciju 6.1.1. mladim proizvođačima diljem Hrvatske dodijeljena su sredstva od 244 milijuna kuna, koja po projektu iznose 372 tisuće kuna.

Busamo se vinarstvom, a proizvodnja vina se u pet godina prepolovila

29.05.2018.

Promotivni napori i sve veći broj turista nisu donijeli nikakav ozbiljniji skok domaćim vinarima. Naprotiv, brojke pokazuju da je posljednjih godina gotovo nestala privatna proizvodnja za osobnu potrošnju, profesionalna proizvodnja stagnira, a uvoz vina j

Nije nam teško proizvesti vino, koliko nam ga je teško prodati i pronaći tržište

28.05.2018.

Najveći problemi koji nas muče su problemi s prodajom i tržištem. Nije nam teško proizvesti vino, koliko nam ga je teško prodati i pronaći tržište. No, unatoč tome, smatramo da kao nacija vrijedimo onoliko koliko stvaramo novih vrijednosti, a ne onoliko k

Tag cloud

  1. 1780 članka imaju tag hrvatska
  2. 1804 članka imaju tag turizam
  3. 1491 članka imaju tag financije
  4. 1166 članka imaju tag izvoz
  5. 760 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 944 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 904 članka imaju tag trgovina
  8. 642 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 771 članka imaju tag investicije
  10. 919 članka imaju tag EU
  11. 833 članka imaju tag industrija
  12. 820 članka imaju tag ict
  13. 813 članka imaju tag svijet
  14. 747 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 552 članka imaju tag maloprodaja
  17. 516 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 321 članka imaju tag poticaji
  21. 396 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 394 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 236 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 313 članka imaju tag agrokor
  30. 296 članka imaju tag hgk
  31. 284 članka imaju tag osijek
  32. 304 članka imaju tag eu fondovi
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 300 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 357 članka imaju tag BDP