Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

04 Lip 2018

Ima li kraja padu hrvatske konkurentnosti?

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Zoran Korda  

Ima li kraja padu hrvatske konkurentnosti?

Novi pad za dva mjesta učvrstio je Hrvatsku na samom dnu ugledne ljestvice konkurentnosti koju objavljuje Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne. Hrvatsku su već odavno nadmašile uspješne zemlje nove Europe, a ove godine preskočila ju je i Ukrajina, jedna od najzaostalijih europskih država

Godišnjak svjetske konkurentnosti švicarskog instituta mjeri koliko dobro zemlje upravljaju svojim resursima i kompetencijama kako bi omogućile dugoročno stvaranje novih vrijednosti.

U ovogodišnjem mjerenju Hrvatska je pala za dva mjesta i ocjenom 55,3 zauzela 61. mjesto od ukupno 63 zemlje obuhvaćene ovim istraživanjem. Iza nas na ljestvici su ostale samo Mongolija (62.) i Venezuela (63.), dok su nas prešišali Ukrajina (59.) i Brazil (60.), države koje se ne mogu pohvaliti velikim gospodarskim uspjesima.

Metodologija IMD-a mjeri četiri faktora konkurentnosti, i to: gospodarske rezultate, efikasnost javnog sektora, efikasnost poslovnog sektora i stanje infrastrukture. Mjerenje obuhvaća 340 kriterija, od kojih dvije trećine čine statistički indikatori poput rasta BDP-a, inflacije i sl., a trećina su stavovi gospodarstvenika dobiveni anketiranjem.

Malo je pokazatelja na IMD-ovoj ljestvici kojima se možemo pohvaliti. Na području gospodarskih rezultata to su niski troškova života, niska inflacija, stanje proračuna i niske cijene najma uredskog prostora. U segmentu efikasnosti javnog sektora konkurentnost nam dižu niske carinske barijere i nizak porez na dobit, stabilnost tečaja i niske otpremnine.

U okviru infrastrukture visoko smo konkurentni po investicijama u telekomunikacije, obrazovanoj ženskoj radnoj snazi, povoljnom odnosu broja učitelja i učenika, kao i izdvajanju za obrazovanje, udjelu obnovljivih izvora energije, dostupnosti zdravstvenih usluga i znanju stranih jezika.

S druge strane, po većini indikatora kaskamo za konkurencijom. Pritom su kritična područja koja utječu na kontinuirano zaostajanje loše poslovno okruženje, slab pravni i regulativni okvir, visoki porezi i doprinosi, nerazvijenost poduzetništva, slabo poslovno upravljanje, neadekvatan razvoj i primjena tehnologije te transfer znanja, niska inovativnost, neadekvatno visokoškolsko i menadžersko obrazovanje…

Najveći pad u odnosu na prošlu godinu zabilježen je u području indeksa stranih investicija (-10), društvenog okvira (-4), produktivnosti i efikasnosti (-3), osnovne infrastrukture (-4) te zdravlja i okoliša (-4).

Status na ljestvicama konkurentnosti najbolje oslikava neučinkovitost hrvatske vlasti u poboljšanju poslovnog okruženja, ali i nerazvijenosti poslovnog sektora.

Promatrajući duže vremensko razdoblje, značajnije poboljšanje konkurentnosti ostvareno je u razdoblju 2006.-2009., u razdoblju 2011.-2014. bilježimo kontinuirani pad konkurentnosti, a od 2015. godine blago poboljšanje ocjene te ove godine ponovo lagani pad. To pokazuje da Hrvatska ne provodi reforme dovoljno brzo i učinkovito dok su ostale zemlje u tome puno uspješnije. Stoga je vidljiv naš zaostatak za novim članicama Europske unije.

Tako je među osam usporedivih tranzicijskih zemalja Hrvatska uvjerljivo posljednja. Najbolje stoji Češka te drži visoko 29. mjesto, a slijede Poljska i Slovenija na 34. i 37. poziciji. Najbliže Hrvatskoj su Rumunjska (49. mjesto) i Slovačka (55. mjesto).

Iza nas je još jedna izgubljena godina

U odnosu na prošlu godinu, najveći napredak postigla je Slovenija te je skočila za čak šest mjesta, a veliki pomak na ljestvici ostvarile su Poljska (s 38. na 34. mjesto) i Mađarska (s 52. na 47. mjesto).

Slovenija raste zahvaljujući izuzetnom pozitivnom pomaku u domaćem gospodarstvu i rastu proračuna. Nakon prevladavanja bankarske krize slovensko gospodarstvo doživljava procvat. Dovoljno je reći da je lani slovenski BDP porastao pet posto, najviše od početka oporavka nakon ekonomske krize te dvostruko više od prosjeka EU-a i eurozone.

Za razliku od Hrvatske, koja se najvećim dijelom oslanja na turizam i usluge, najjači slovenski aduti su industrija i robni izvoz. U uvjetima snažnog rasta potražnje na europskom tržištu došle su do izražaja slovenske komparativne prednosti koje se baziraju na izvozno orijentiranoj industriji, dobro povezanoj s velikim europskim kompanijama.

Slovenski izvoz dvostruko je veći od hrvatskog, a u prošloj godini rastao je po stopi od 10,6 posto, što je dovelo do rekordnog vanjskotrgovinskog suficita.

Napredak Poljske rezultat je natprosječnog rasta BDP-a, a tempo mu dodaje i rast izvoza komercijalnih usluga i poboljšanja upravljanja državnim dugom.

Mađarska je osjetno povećala svoju konkurentnost najviše zahvaljujući smanjenju poreznog opterećenja za tvrtke i rastu ukupne produktivnosti. Kao komparativne prednosti susjedne zemlje ističu se rast investicija i izvoza te niski troškovi života.

Među izazovima s kojima se Mađarska susreće ističu se neizvjesnost oko strukturnih reformskih planova nove vlade, visoka ovisnost o fondovima Europske unije, administrativni teret u odnosu na prosjek EU-a i visoki udjel sive ekonomije.

Zanimljivo je da je u društvu s Hrvatskom na silaznoj putanji Slovačka. Jedna od najuspješnijih tranzicijskih zemalja ove godine na IMD-ovoj ljestvici pala je za četiri mjesta, a u posljednje dvije godine potonula je za čak 15 mjesta.

Unatoč solidnim stopama gospodarskog rasta (oko tri posto), Slovačka se suočava s brojnim konkurentskim izazovima, među kojima se ističu nedostatak kvalificirane radne snage, visoka birokratska opterećenja za tvrtke, neadekvatna digitalizacija poduzeća, visoki troškovi zapošljavanja i otpuštanja zaposlenika te nedostatak reformi u obrazovanju i javnim službama.


Komentari članka

Vezani članci

Osim Pelješkog mosta gradit će se još tri mosta, dva vijadukta, četiri tunela i dva vidikovca

17.08.2018.

Osim velikog broja objekata, na Pelješcu će se morati sagraditi i snažna trafostanica za napajanje tunela, signalizacije, ali i samog mosta Pelješac.

Država u pola godine darovala nekretnine u vrijednosti 118 milijuna kuna

17.08.2018.

Radi aktivacije neiskorištene državne imovine u razdoblju od početka siječnja do kraja lipnja sklopljeno je 107 ugovora. Od te brojke, 40 ih se odnosi na ugovore o osnivanju prava služnosti, od kojih je 16 s naknadom, a 24 bez naknade

U Hrvatskoj raste broj imućnijih turista

14.08.2018.

Prema posljednjim istraživanjima Instituta za turizam, u Hrvatsku i dalje najviše ljudi dolazi automobilom, njih 64%.

Strategija razvoja poljoprivrede nije dovršena već dvije godine

14.08.2018.

Na pitanje radi li se i u kojoj je fazi izrada poljoprivredne strategije, Ministarstvo poljoprivrede odgovorilo je kako je "trenutačno u fazi analize učinkovitosti postojećih mjera poljoprivredne politike, kako bismo na osnovi tih pokazatelja te u okviru

U grupi smo zemalja s visokim blagostanjem: Hrvatska na 40. mjestu prema održivom ekonomskom razvoju

13.08.2018.

Od svih vrijednosti, odnosno dimenzija koje se vrednuju na SEDA skoru, najvišu ocjenu Hrvatska je dobila iz jednakosti, 85,5, dok je najniža ocjena Hrvatskoj dodijeljena za visinu dohotka, tek 30,8.

Tag cloud

  1. 1789 članka imaju tag hrvatska
  2. 1820 članka imaju tag turizam
  3. 1493 članka imaju tag financije
  4. 1169 članka imaju tag izvoz
  5. 768 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 951 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 905 članka imaju tag trgovina
  8. 646 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 777 članka imaju tag investicije
  10. 920 članka imaju tag EU
  11. 834 članka imaju tag industrija
  12. 822 članka imaju tag ict
  13. 819 članka imaju tag svijet
  14. 748 članka imaju tag menadžment
  15. 914 članka imaju tag kriza
  16. 552 članka imaju tag maloprodaja
  17. 517 članka imaju tag marketing
  18. 473 članka imaju tag krediti
  19. 474 članka imaju tag tehnologija
  20. 322 članka imaju tag poticaji
  21. 403 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 394 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 369 članka imaju tag hnb
  27. 236 članka imaju tag potpore
  28. 338 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 318 članka imaju tag agrokor
  30. 297 članka imaju tag hgk
  31. 306 članka imaju tag eu fondovi
  32. 284 članka imaju tag osijek
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 303 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 281 članka imaju tag rast
  40. 357 članka imaju tag BDP