Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

04 Lip 2018

Ima li kraja padu hrvatske konkurentnosti?

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Zoran Korda  

Ima li kraja padu hrvatske konkurentnosti?

Novi pad za dva mjesta učvrstio je Hrvatsku na samom dnu ugledne ljestvice konkurentnosti koju objavljuje Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne. Hrvatsku su već odavno nadmašile uspješne zemlje nove Europe, a ove godine preskočila ju je i Ukrajina, jedna od najzaostalijih europskih država

Godišnjak svjetske konkurentnosti švicarskog instituta mjeri koliko dobro zemlje upravljaju svojim resursima i kompetencijama kako bi omogućile dugoročno stvaranje novih vrijednosti.

U ovogodišnjem mjerenju Hrvatska je pala za dva mjesta i ocjenom 55,3 zauzela 61. mjesto od ukupno 63 zemlje obuhvaćene ovim istraživanjem. Iza nas na ljestvici su ostale samo Mongolija (62.) i Venezuela (63.), dok su nas prešišali Ukrajina (59.) i Brazil (60.), države koje se ne mogu pohvaliti velikim gospodarskim uspjesima.

Metodologija IMD-a mjeri četiri faktora konkurentnosti, i to: gospodarske rezultate, efikasnost javnog sektora, efikasnost poslovnog sektora i stanje infrastrukture. Mjerenje obuhvaća 340 kriterija, od kojih dvije trećine čine statistički indikatori poput rasta BDP-a, inflacije i sl., a trećina su stavovi gospodarstvenika dobiveni anketiranjem.

Malo je pokazatelja na IMD-ovoj ljestvici kojima se možemo pohvaliti. Na području gospodarskih rezultata to su niski troškova života, niska inflacija, stanje proračuna i niske cijene najma uredskog prostora. U segmentu efikasnosti javnog sektora konkurentnost nam dižu niske carinske barijere i nizak porez na dobit, stabilnost tečaja i niske otpremnine.

U okviru infrastrukture visoko smo konkurentni po investicijama u telekomunikacije, obrazovanoj ženskoj radnoj snazi, povoljnom odnosu broja učitelja i učenika, kao i izdvajanju za obrazovanje, udjelu obnovljivih izvora energije, dostupnosti zdravstvenih usluga i znanju stranih jezika.

S druge strane, po većini indikatora kaskamo za konkurencijom. Pritom su kritična područja koja utječu na kontinuirano zaostajanje loše poslovno okruženje, slab pravni i regulativni okvir, visoki porezi i doprinosi, nerazvijenost poduzetništva, slabo poslovno upravljanje, neadekvatan razvoj i primjena tehnologije te transfer znanja, niska inovativnost, neadekvatno visokoškolsko i menadžersko obrazovanje…

Najveći pad u odnosu na prošlu godinu zabilježen je u području indeksa stranih investicija (-10), društvenog okvira (-4), produktivnosti i efikasnosti (-3), osnovne infrastrukture (-4) te zdravlja i okoliša (-4).

Status na ljestvicama konkurentnosti najbolje oslikava neučinkovitost hrvatske vlasti u poboljšanju poslovnog okruženja, ali i nerazvijenosti poslovnog sektora.

Promatrajući duže vremensko razdoblje, značajnije poboljšanje konkurentnosti ostvareno je u razdoblju 2006.-2009., u razdoblju 2011.-2014. bilježimo kontinuirani pad konkurentnosti, a od 2015. godine blago poboljšanje ocjene te ove godine ponovo lagani pad. To pokazuje da Hrvatska ne provodi reforme dovoljno brzo i učinkovito dok su ostale zemlje u tome puno uspješnije. Stoga je vidljiv naš zaostatak za novim članicama Europske unije.

Tako je među osam usporedivih tranzicijskih zemalja Hrvatska uvjerljivo posljednja. Najbolje stoji Češka te drži visoko 29. mjesto, a slijede Poljska i Slovenija na 34. i 37. poziciji. Najbliže Hrvatskoj su Rumunjska (49. mjesto) i Slovačka (55. mjesto).

Iza nas je još jedna izgubljena godina

U odnosu na prošlu godinu, najveći napredak postigla je Slovenija te je skočila za čak šest mjesta, a veliki pomak na ljestvici ostvarile su Poljska (s 38. na 34. mjesto) i Mađarska (s 52. na 47. mjesto).

Slovenija raste zahvaljujući izuzetnom pozitivnom pomaku u domaćem gospodarstvu i rastu proračuna. Nakon prevladavanja bankarske krize slovensko gospodarstvo doživljava procvat. Dovoljno je reći da je lani slovenski BDP porastao pet posto, najviše od početka oporavka nakon ekonomske krize te dvostruko više od prosjeka EU-a i eurozone.

Za razliku od Hrvatske, koja se najvećim dijelom oslanja na turizam i usluge, najjači slovenski aduti su industrija i robni izvoz. U uvjetima snažnog rasta potražnje na europskom tržištu došle su do izražaja slovenske komparativne prednosti koje se baziraju na izvozno orijentiranoj industriji, dobro povezanoj s velikim europskim kompanijama.

Slovenski izvoz dvostruko je veći od hrvatskog, a u prošloj godini rastao je po stopi od 10,6 posto, što je dovelo do rekordnog vanjskotrgovinskog suficita.

Napredak Poljske rezultat je natprosječnog rasta BDP-a, a tempo mu dodaje i rast izvoza komercijalnih usluga i poboljšanja upravljanja državnim dugom.

Mađarska je osjetno povećala svoju konkurentnost najviše zahvaljujući smanjenju poreznog opterećenja za tvrtke i rastu ukupne produktivnosti. Kao komparativne prednosti susjedne zemlje ističu se rast investicija i izvoza te niski troškovi života.

Među izazovima s kojima se Mađarska susreće ističu se neizvjesnost oko strukturnih reformskih planova nove vlade, visoka ovisnost o fondovima Europske unije, administrativni teret u odnosu na prosjek EU-a i visoki udjel sive ekonomije.

Zanimljivo je da je u društvu s Hrvatskom na silaznoj putanji Slovačka. Jedna od najuspješnijih tranzicijskih zemalja ove godine na IMD-ovoj ljestvici pala je za četiri mjesta, a u posljednje dvije godine potonula je za čak 15 mjesta.

Unatoč solidnim stopama gospodarskog rasta (oko tri posto), Slovačka se suočava s brojnim konkurentskim izazovima, među kojima se ističu nedostatak kvalificirane radne snage, visoka birokratska opterećenja za tvrtke, neadekvatna digitalizacija poduzeća, visoki troškovi zapošljavanja i otpuštanja zaposlenika te nedostatak reformi u obrazovanju i javnim službama.


Komentari članka

Vezani članci

PPD prema prihodima skočio na treće mjesto u Hrvatskoj

18.06.2018.

Snažan rast prihoda učvrstio je Inu na vrhu liste 1000 najvećih hrvatskih kompanija, a koju tradicionalno objavljuje tjednik Lider. Drugo mjesto još uvijek drži HEP, unatoč blagom padu prihoda, a na treće se probilo Prvo plinarsko društvo. Ina je vodeća p

Iz Hrvatske dnevno odseli 180 ljudi

18.06.2018.

Najmanje 250.000 hrvatskih građana odselilo je u inozemstvo u posljednjih pet godina, od kad je Hrvatska postala članica EU

U svibnju 30% više gostiju nego lani!

08.06.2018.

To je dokaz kako su naše dosadašnje aktivnosti polučile odlične rezultate, ali isto tako kako se turizam ne događa sam od sebe, već kako se uz kontinuiran rad na povećanju kvalitete i kroz stvaranje novih ponuda veoma brzo mogu napraviti veliki iskoraci

Svjetska banka blago snizila procjene rasta hrvatskog BDP-a u iduće dvije godine

07.06.2018.

Prema najnovijim globalnim prognozama Svjetske banke, procjena rasta hrvatskog gospodarstva za ovu je godinu potvrđena na 2,6 posto.

U svibnju 30% više gostiju nego lani!

06.06.2018.

Tijekom prvih pet mjeseci najviše je noćenja ostvareno u Istri (3,4 milijuna noćenja), dok je na Kvarneru i Splitsko-dalmatinskoj županiji ostvareno 1,8 milijuna noćenja. Slijede Dubrovačko-neretvanska županija s 1,4 milijuna noćenja, Zadarska s 925.000 n

Tag cloud

  1. 1760 članka imaju tag hrvatska
  2. 1789 članka imaju tag turizam
  3. 1490 članka imaju tag financije
  4. 1158 članka imaju tag izvoz
  5. 757 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 942 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 900 članka imaju tag trgovina
  8. 633 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 767 članka imaju tag investicije
  10. 917 članka imaju tag EU
  11. 831 članka imaju tag industrija
  12. 819 članka imaju tag ict
  13. 803 članka imaju tag svijet
  14. 746 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 548 članka imaju tag maloprodaja
  17. 514 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 313 članka imaju tag poticaji
  21. 386 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 420 članka imaju tag dzs
  25. 391 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 233 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 308 članka imaju tag agrokor
  31. 282 članka imaju tag osijek
  32. 301 članka imaju tag eu fondovi
  33. 266 članka imaju tag poduzetnici
  34. 336 članka imaju tag energetika
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 295 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 265 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 176 članka imaju tag edukacija