Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

22 Stu 2017

I pod cijenu manjeg profita u Purexu rade bez aditiva i hormona rasta

Izvor: lider.media · Autor: Sergej Abramov  

I pod cijenu manjeg profita u Purexu rade bez aditiva i hormona rasta

Kad je prije 2002. na svojoj prvoj farmi pokraj Omiša počeo prihranjivati prvo jato purica, cilj Milivoja Dragoševica bio je proizvesti hranu koju će moći ponuditi svojoj djeci, tad ih je imao četvero. Danas, šesnaest godina poslije, obitelj je uvećana za još dvoje djece, cilj se nije promijenio, ali narastao je obujam Purexa čiji je Milivoj vlasnik.

– Bio sam svjestan problema zdravstvene ispravnosti hrane, koja je danas u Hrvatskoj uglavnom svedena na mikrobiološku ispravnost. A mikrobiologija je manja opasnost za zdravstvenu ispravnost u odnosu na razne dodatke stočnoj hrani i žitaricama. Otrovi u hrani dijelom su posljedica tretmana žitaricama herbicidima i pesticidima u fazi rasta te nepravilna sušenja i skladištenja. U proizvodnji stočne hrane kao stimulatori rasta upotrebljavaju se hormoni i antibiotici, a posebnu opasnost vidim i u uporabi genetički preinačenih žitarica. Odlučio sam proizvesti hranu koja nije zatrovana tim tvarima, koja je zdrava, a ne samo mikrobiološki ispravna – rekao nam je Dragošević.

Purex danas ima petnaest peradarnika u Muću, Dugopolju, Ugljanama i Košutama, a u Hrvacama ima pogon u kojemu se meso priprema za prodaju. Lani je Purex sa 160 zaposlenih ostvario 42 milijuna kuna prihoda i 1,3 milijuna kuna dobiti.

Vlastite prodavaonice

Dragošević je odlučio razvijati vlastitu prodajnu mrežu, dakle manje se oslanjati na maloprodajne lance, što mu danas svakako olakšava situaciju u odnosu na konkurente koji su se ponajprije oslanjali na Agrokor. – Imamo dvadeset prodavaonica na splitskom i zagrebačkom području putem kojih plasiramo osamdeset posto proizvodnje. Ostalih dvadeset posto prodajemo mesnicama, hotelima i restoranima, što je dobar znak da je naš proizvod prepoznat i kao dovoljno kvalitetan za turističku ponudu – pohvalio se Dragošević.

Purexov stabilni rast nisu spriječila ni minimalna ulaganja u marketing. Tek je nedavno, prije tri godine, počeo polako ulagati u marketing. No zato se novac ulaže u nove proizvode i izobrazbu radnika. – Pojačat ćemo promidžbene aktivnosti, naravno, prema svojim mogućnostima i veličini. Usmena predaja najbolji je marketing. Važno nam je da je naš proizvod prepoznat, da naše maloprodajne trgovine imaju identitet i kvalitetan trgovački kadar – naglasio je Purexov vlasnik.

Nove investicije

Na 15 Purexovih farmi Dragošević uzgaja oko 150 tisuća purana i 350 tisuća pilića na godinu. Budući da većinu proizvoda prodaje u vlastitim trgovinama, Purex ne iskorištava sve proizvodne kapacitete ako procijeni da je potražnja zadovoljena. Ipak, Dragošević je svjestan da se kvalitetno i zdravo pureće i pileće meso traži, zato planira nove investicije. – Ograničeni smo količinom proizvodnje i planiramo graditi nove farme. Javili smo se na natječaje za novac iz europskih fondova, ali ne očekujemo previše od njih jer više nismo mala tvrtka i ne možemo ostvariti maksimalan broj bodova. Investicijom od tri milijuna eura povećali bismo kapacitet za još osam peradarnika, što bi osiguralo kapacitet za idućih desetak godina razvoja. Planiramo sagraditi i vlastitu valionicu pilića, što je ulaganje od dodatnih milijun eura, te obnoviti vozni park. Sva ta ulaganja, vrijedna oko osam milijuna eura, provest će se u Hrvacama – iznio je Dragošević.

Limit u proizvodnim kapacitetima Purex nadoknađuje organizacijskim naporima. Osim proizvodnje i prodaje mesa unutar tvrtke postoji i tvornica stočne hrane. – Kupujemo isključivo vrhunske sastojke i ne upotrebljavamo aditive i štetne sastojke koji na kraju smanjuju kvalitetu proizvoda iako povećavaju produktivnost. Mogli bismo i u ovom trenutku smanjiti trošak proizvodnje na kilogram prirasta, ali radili bismo nauštrb kvalitete, a to ne želimo. Ne koristimo se genetički preinačenim žitaricama i stimulatorima rasta, tako kontroliramo kvalitetu. U odnosu na velike proizvođače peradi takav pristup produljuje proizvodnju do 25 posto za purane, a za piliće čak do 30 posto. Uzgoj traje dulje, hrana je skuplja, zato je i naša perad skuplja. U prodajnim centrima zato teško možemo predstaviti svoje vrijednosti, što je bio ključni razlog zbog kojega smo se okrenuli vlastitoj maloprodaji u kojoj upravljamo predstavljanjem proizvoda i kadrom koji to radi. Uspijevamo održati potražnju unatoč višim cijenama svojeg mesa – istaknuo je Dragošević, dodavši da većinu sirovina za stočnu hranu nabavlja sa slavonskih polja.

Dugoročni plan – žitarice

Još ne proizvodi žitarice, ali ima viziju na Sinjskome polju uzgajati žitarice kojima bi se hranile životinje. Za to bi trebalo meliorirati polje i infrastrukturno ga opremiti. To mu je također dugoročni plan.

– Ideja nam je potaknuti proizvodnju žitarica na ovom području. Sad radimo na malom polju koje upotrebljavamo za vlastitu edukaciju i testiranje, ali željeli bismo da ljudi sami obrađuju svoja polja i isporučuju nam sirovine u poštenu poslovnom odnosu. Tu je prostor i za nove investicije u sušare, skladišta i samo Sinjsko polje. Ključan je zakonodavni dio koji bi omogućio profitabilnu proizvodnju i okrupnjenje zemljišta. Naravno, ako ikoga ostane tu u Cetinskoj krajini s obzirom na val iseljavanja – zabrinut je Purexov vlasnik.

Nakon završetka investicijskog ciklusa Purex bi sa 160 zaposlenih trebao narasti na oko 250, što je veličina organizacije u kojoj se kontrola kvalitete u proizvodnji hrane, barem onakva kakvom je želi Dragošević, može uspješno primijeniti. K tome, vlasnik se požalio da ionako teško dolazi do kvalitetna kadra.

– Stalno tražimo domaće tehnologe i veterinare, u ovom trenutku koristimo se uslugama ljudi iz svijeta. Imamo desetak ljudi s kojima intenzivno komuniciramo u različitim sektorima i koji nam pomažu da održimo ovakvu proizvodnju. Na ovom području zasad nema kvalitetna kadra koji bi zadovoljio naše uvjete – istaknuo je Dragošević


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatski proizvođači putem Spara izvezli proizvode u vrijednosti 68 milijuna eura

17.01.2019.

Veliki, srednji i mali hrvatski proizvođači putem Spara prošle su godine izvezli proizvode u vrijednosti od čak 68 milijuna eura, odnosno više od pola milijarde kuna, što je rast od 12 posto u odnosu na godinu ranije, i to u Austriju, Mađarsku, Sloveniju

Priručnik za buduće obrtnike

15.01.2019.

Kakav obrt otvoriti i kako plaćati porez?

Nitko neće u poljoprivredu? One hoće! Iza ove uspješne priče stoji simbol muke dalmatinskih žena

10.01.2019.

Spara je isključivo ženski uporabni predmet. Nalik je okruglom jastučiću promjera 15-20 cm. Izrađuje se povezivanjem višekutnih komada raznobojne tkanine kojom se i puni.

Riječki poduzetnici zarađuju sve više novaca, ali plaće radnika baš i ne prate taj rezultat

10.01.2019.

Riječki poduzetnici, kojih je i najviše u okviru pet promatranih gradova (4.568), ostvarili su najbolji financijski rezultat i iskazali najvišu novostvorenu vrijednost, ali plaće su ispod hrvatskog prosjeka

Goleme razlike robnog izvoza među županijama

08.01.2019.

Vrijednost izvoza Grada Zagreba od 33,2 milijarde kuna dva je puta veći od ukupnog izvoza županija Jadranske Hrvatske (15.9 milijardi kuna) i čini trećinu od 104,6 milijardi kuna ukupnog izvoza zemlje

Tag cloud

  1. 1844 članka imaju tag hrvatska
  2. 1867 članka imaju tag turizam
  3. 1512 članka imaju tag financije
  4. 1191 članka imaju tag izvoz
  5. 795 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 974 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 929 članka imaju tag trgovina
  8. 664 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 803 članka imaju tag investicije
  10. 938 članka imaju tag EU
  11. 880 članka imaju tag svijet
  12. 847 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 753 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 527 članka imaju tag marketing
  18. 455 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 482 članka imaju tag tehnologija
  21. 340 članka imaju tag poticaji
  22. 407 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 243 članka imaju tag potpore
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 341 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 322 članka imaju tag agrokor
  30. 316 članka imaju tag eu fondovi
  31. 290 članka imaju tag osijek
  32. 298 članka imaju tag hgk
  33. 320 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 340 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 282 članka imaju tag rast