Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

22 Stu 2017

I pod cijenu manjeg profita u Purexu rade bez aditiva i hormona rasta

Izvor: lider.media · Autor: Sergej Abramov  

I pod cijenu manjeg profita u Purexu rade bez aditiva i hormona rasta

Kad je prije 2002. na svojoj prvoj farmi pokraj Omiša počeo prihranjivati prvo jato purica, cilj Milivoja Dragoševica bio je proizvesti hranu koju će moći ponuditi svojoj djeci, tad ih je imao četvero. Danas, šesnaest godina poslije, obitelj je uvećana za još dvoje djece, cilj se nije promijenio, ali narastao je obujam Purexa čiji je Milivoj vlasnik.

– Bio sam svjestan problema zdravstvene ispravnosti hrane, koja je danas u Hrvatskoj uglavnom svedena na mikrobiološku ispravnost. A mikrobiologija je manja opasnost za zdravstvenu ispravnost u odnosu na razne dodatke stočnoj hrani i žitaricama. Otrovi u hrani dijelom su posljedica tretmana žitaricama herbicidima i pesticidima u fazi rasta te nepravilna sušenja i skladištenja. U proizvodnji stočne hrane kao stimulatori rasta upotrebljavaju se hormoni i antibiotici, a posebnu opasnost vidim i u uporabi genetički preinačenih žitarica. Odlučio sam proizvesti hranu koja nije zatrovana tim tvarima, koja je zdrava, a ne samo mikrobiološki ispravna – rekao nam je Dragošević.

Purex danas ima petnaest peradarnika u Muću, Dugopolju, Ugljanama i Košutama, a u Hrvacama ima pogon u kojemu se meso priprema za prodaju. Lani je Purex sa 160 zaposlenih ostvario 42 milijuna kuna prihoda i 1,3 milijuna kuna dobiti.

Vlastite prodavaonice

Dragošević je odlučio razvijati vlastitu prodajnu mrežu, dakle manje se oslanjati na maloprodajne lance, što mu danas svakako olakšava situaciju u odnosu na konkurente koji su se ponajprije oslanjali na Agrokor. – Imamo dvadeset prodavaonica na splitskom i zagrebačkom području putem kojih plasiramo osamdeset posto proizvodnje. Ostalih dvadeset posto prodajemo mesnicama, hotelima i restoranima, što je dobar znak da je naš proizvod prepoznat i kao dovoljno kvalitetan za turističku ponudu – pohvalio se Dragošević.

Purexov stabilni rast nisu spriječila ni minimalna ulaganja u marketing. Tek je nedavno, prije tri godine, počeo polako ulagati u marketing. No zato se novac ulaže u nove proizvode i izobrazbu radnika. – Pojačat ćemo promidžbene aktivnosti, naravno, prema svojim mogućnostima i veličini. Usmena predaja najbolji je marketing. Važno nam je da je naš proizvod prepoznat, da naše maloprodajne trgovine imaju identitet i kvalitetan trgovački kadar – naglasio je Purexov vlasnik.

Nove investicije

Na 15 Purexovih farmi Dragošević uzgaja oko 150 tisuća purana i 350 tisuća pilića na godinu. Budući da većinu proizvoda prodaje u vlastitim trgovinama, Purex ne iskorištava sve proizvodne kapacitete ako procijeni da je potražnja zadovoljena. Ipak, Dragošević je svjestan da se kvalitetno i zdravo pureće i pileće meso traži, zato planira nove investicije. – Ograničeni smo količinom proizvodnje i planiramo graditi nove farme. Javili smo se na natječaje za novac iz europskih fondova, ali ne očekujemo previše od njih jer više nismo mala tvrtka i ne možemo ostvariti maksimalan broj bodova. Investicijom od tri milijuna eura povećali bismo kapacitet za još osam peradarnika, što bi osiguralo kapacitet za idućih desetak godina razvoja. Planiramo sagraditi i vlastitu valionicu pilića, što je ulaganje od dodatnih milijun eura, te obnoviti vozni park. Sva ta ulaganja, vrijedna oko osam milijuna eura, provest će se u Hrvacama – iznio je Dragošević.

Limit u proizvodnim kapacitetima Purex nadoknađuje organizacijskim naporima. Osim proizvodnje i prodaje mesa unutar tvrtke postoji i tvornica stočne hrane. – Kupujemo isključivo vrhunske sastojke i ne upotrebljavamo aditive i štetne sastojke koji na kraju smanjuju kvalitetu proizvoda iako povećavaju produktivnost. Mogli bismo i u ovom trenutku smanjiti trošak proizvodnje na kilogram prirasta, ali radili bismo nauštrb kvalitete, a to ne želimo. Ne koristimo se genetički preinačenim žitaricama i stimulatorima rasta, tako kontroliramo kvalitetu. U odnosu na velike proizvođače peradi takav pristup produljuje proizvodnju do 25 posto za purane, a za piliće čak do 30 posto. Uzgoj traje dulje, hrana je skuplja, zato je i naša perad skuplja. U prodajnim centrima zato teško možemo predstaviti svoje vrijednosti, što je bio ključni razlog zbog kojega smo se okrenuli vlastitoj maloprodaji u kojoj upravljamo predstavljanjem proizvoda i kadrom koji to radi. Uspijevamo održati potražnju unatoč višim cijenama svojeg mesa – istaknuo je Dragošević, dodavši da većinu sirovina za stočnu hranu nabavlja sa slavonskih polja.

Dugoročni plan – žitarice

Još ne proizvodi žitarice, ali ima viziju na Sinjskome polju uzgajati žitarice kojima bi se hranile životinje. Za to bi trebalo meliorirati polje i infrastrukturno ga opremiti. To mu je također dugoročni plan.

– Ideja nam je potaknuti proizvodnju žitarica na ovom području. Sad radimo na malom polju koje upotrebljavamo za vlastitu edukaciju i testiranje, ali željeli bismo da ljudi sami obrađuju svoja polja i isporučuju nam sirovine u poštenu poslovnom odnosu. Tu je prostor i za nove investicije u sušare, skladišta i samo Sinjsko polje. Ključan je zakonodavni dio koji bi omogućio profitabilnu proizvodnju i okrupnjenje zemljišta. Naravno, ako ikoga ostane tu u Cetinskoj krajini s obzirom na val iseljavanja – zabrinut je Purexov vlasnik.

Nakon završetka investicijskog ciklusa Purex bi sa 160 zaposlenih trebao narasti na oko 250, što je veličina organizacije u kojoj se kontrola kvalitete u proizvodnji hrane, barem onakva kakvom je želi Dragošević, može uspješno primijeniti. K tome, vlasnik se požalio da ionako teško dolazi do kvalitetna kadra.

– Stalno tražimo domaće tehnologe i veterinare, u ovom trenutku koristimo se uslugama ljudi iz svijeta. Imamo desetak ljudi s kojima intenzivno komuniciramo u različitim sektorima i koji nam pomažu da održimo ovakvu proizvodnju. Na ovom području zasad nema kvalitetna kadra koji bi zadovoljio naše uvjete – istaknuo je Dragošević


Komentari članka

Vezani članci

NAKON ŠTO JE OSTALA BEZ POSLA ZAGREPČANKA ANITA OTVORILA JE PEGLERAJ 'Evo koliko me koštala početna investicija i koliko mjesečno zaradim'

18.04.2018.

Nakon što je ostala bez posla, Zagrepčanka Anita Horvat u svom je kvartu uočila prazan poslovni prostor i odlučila pokrenuti nešto svoje. Razmišljala je o kozmetičkom salonu, ali na kraju je, zahvaljujući njezinom suprugu, odluka pala na - pegleraj

Obiteljski biznis preuzela 4. generacija, od ulaska u EU rastu 15% godišnje, a sve radnike obučavaju sami jer tokara - nema

17.04.2018.

Sirovina se uvozi iz provjerenih izvora u Češkoj i Belgiji, a godišnje se iz pogona u Donjoj Lomnici Zlatarske radione Križek isporuči 200 kilograma skupocjenih proizvoda, od čega je 70 kilograma od zlata

'Teže je raditi za svoju nego za 'sigurnu' tuđu firmu, zato je uspjeh slađi!'

16.04.2018.

Lijepa priča okretne Dubrovkinje koja je ostavila stalan posao i otisnula se u poduzetničke vode

Kako je dečko iz Splita pokrenuo globalni startup koji je dobio milijunske investicije

11.04.2018.

Ivan Burazin još je debelo u 30-ima, a dosad je napravio sljedeće: odjel firme u kojoj je radio pretvorio je u vlastitu kompaniju, osnovao je startup Codeanywhere koji danas ima sjedište u Palo Altu, pokrenuo je Shift, najveću developersku konferenciju u

Svi uvoze turbomlazne motore iz Hrvatske, a nemamo nijednog proizvođača. U čemu je kvaka?

10.04.2018.

Meksiko, Libija, Švicarska, pojedine zemlje Južne Amerike, Malezija… to su samo neke od zemalja za koje ćete na internetu pronaći podatak kako su uvoznice turbomlaznih motora iz Hrvatske. Sve bi to bilo krasno da nema jednog problema - nemamo nijednog pro

Tag cloud

  1. 1742 članka imaju tag hrvatska
  2. 1772 članka imaju tag turizam
  3. 1484 članka imaju tag financije
  4. 1150 članka imaju tag izvoz
  5. 742 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 937 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 894 članka imaju tag trgovina
  8. 629 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 752 članka imaju tag investicije
  10. 906 članka imaju tag EU
  11. 828 članka imaju tag industrija
  12. 814 članka imaju tag ict
  13. 782 članka imaju tag svijet
  14. 742 članka imaju tag menadžment
  15. 911 članka imaju tag kriza
  16. 543 članka imaju tag maloprodaja
  17. 511 članka imaju tag marketing
  18. 468 članka imaju tag krediti
  19. 464 članka imaju tag tehnologija
  20. 301 članka imaju tag poticaji
  21. 366 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 419 članka imaju tag dzs
  25. 388 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 226 članka imaju tag potpore
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 304 članka imaju tag agrokor
  31. 279 članka imaju tag osijek
  32. 266 članka imaju tag poduzetnici
  33. 335 članka imaju tag energetika
  34. 293 članka imaju tag eu fondovi
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 286 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 265 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 176 članka imaju tag edukacija