Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

22 Stu 2017

I pod cijenu manjeg profita u Purexu rade bez aditiva i hormona rasta

Izvor: lider.media · Autor: Sergej Abramov  

I pod cijenu manjeg profita u Purexu rade bez aditiva i hormona rasta

Kad je prije 2002. na svojoj prvoj farmi pokraj Omiša počeo prihranjivati prvo jato purica, cilj Milivoja Dragoševica bio je proizvesti hranu koju će moći ponuditi svojoj djeci, tad ih je imao četvero. Danas, šesnaest godina poslije, obitelj je uvećana za još dvoje djece, cilj se nije promijenio, ali narastao je obujam Purexa čiji je Milivoj vlasnik.

– Bio sam svjestan problema zdravstvene ispravnosti hrane, koja je danas u Hrvatskoj uglavnom svedena na mikrobiološku ispravnost. A mikrobiologija je manja opasnost za zdravstvenu ispravnost u odnosu na razne dodatke stočnoj hrani i žitaricama. Otrovi u hrani dijelom su posljedica tretmana žitaricama herbicidima i pesticidima u fazi rasta te nepravilna sušenja i skladištenja. U proizvodnji stočne hrane kao stimulatori rasta upotrebljavaju se hormoni i antibiotici, a posebnu opasnost vidim i u uporabi genetički preinačenih žitarica. Odlučio sam proizvesti hranu koja nije zatrovana tim tvarima, koja je zdrava, a ne samo mikrobiološki ispravna – rekao nam je Dragošević.

Purex danas ima petnaest peradarnika u Muću, Dugopolju, Ugljanama i Košutama, a u Hrvacama ima pogon u kojemu se meso priprema za prodaju. Lani je Purex sa 160 zaposlenih ostvario 42 milijuna kuna prihoda i 1,3 milijuna kuna dobiti.

Vlastite prodavaonice

Dragošević je odlučio razvijati vlastitu prodajnu mrežu, dakle manje se oslanjati na maloprodajne lance, što mu danas svakako olakšava situaciju u odnosu na konkurente koji su se ponajprije oslanjali na Agrokor. – Imamo dvadeset prodavaonica na splitskom i zagrebačkom području putem kojih plasiramo osamdeset posto proizvodnje. Ostalih dvadeset posto prodajemo mesnicama, hotelima i restoranima, što je dobar znak da je naš proizvod prepoznat i kao dovoljno kvalitetan za turističku ponudu – pohvalio se Dragošević.

Purexov stabilni rast nisu spriječila ni minimalna ulaganja u marketing. Tek je nedavno, prije tri godine, počeo polako ulagati u marketing. No zato se novac ulaže u nove proizvode i izobrazbu radnika. – Pojačat ćemo promidžbene aktivnosti, naravno, prema svojim mogućnostima i veličini. Usmena predaja najbolji je marketing. Važno nam je da je naš proizvod prepoznat, da naše maloprodajne trgovine imaju identitet i kvalitetan trgovački kadar – naglasio je Purexov vlasnik.

Nove investicije

Na 15 Purexovih farmi Dragošević uzgaja oko 150 tisuća purana i 350 tisuća pilića na godinu. Budući da većinu proizvoda prodaje u vlastitim trgovinama, Purex ne iskorištava sve proizvodne kapacitete ako procijeni da je potražnja zadovoljena. Ipak, Dragošević je svjestan da se kvalitetno i zdravo pureće i pileće meso traži, zato planira nove investicije. – Ograničeni smo količinom proizvodnje i planiramo graditi nove farme. Javili smo se na natječaje za novac iz europskih fondova, ali ne očekujemo previše od njih jer više nismo mala tvrtka i ne možemo ostvariti maksimalan broj bodova. Investicijom od tri milijuna eura povećali bismo kapacitet za još osam peradarnika, što bi osiguralo kapacitet za idućih desetak godina razvoja. Planiramo sagraditi i vlastitu valionicu pilića, što je ulaganje od dodatnih milijun eura, te obnoviti vozni park. Sva ta ulaganja, vrijedna oko osam milijuna eura, provest će se u Hrvacama – iznio je Dragošević.

Limit u proizvodnim kapacitetima Purex nadoknađuje organizacijskim naporima. Osim proizvodnje i prodaje mesa unutar tvrtke postoji i tvornica stočne hrane. – Kupujemo isključivo vrhunske sastojke i ne upotrebljavamo aditive i štetne sastojke koji na kraju smanjuju kvalitetu proizvoda iako povećavaju produktivnost. Mogli bismo i u ovom trenutku smanjiti trošak proizvodnje na kilogram prirasta, ali radili bismo nauštrb kvalitete, a to ne želimo. Ne koristimo se genetički preinačenim žitaricama i stimulatorima rasta, tako kontroliramo kvalitetu. U odnosu na velike proizvođače peradi takav pristup produljuje proizvodnju do 25 posto za purane, a za piliće čak do 30 posto. Uzgoj traje dulje, hrana je skuplja, zato je i naša perad skuplja. U prodajnim centrima zato teško možemo predstaviti svoje vrijednosti, što je bio ključni razlog zbog kojega smo se okrenuli vlastitoj maloprodaji u kojoj upravljamo predstavljanjem proizvoda i kadrom koji to radi. Uspijevamo održati potražnju unatoč višim cijenama svojeg mesa – istaknuo je Dragošević, dodavši da većinu sirovina za stočnu hranu nabavlja sa slavonskih polja.

Dugoročni plan – žitarice

Još ne proizvodi žitarice, ali ima viziju na Sinjskome polju uzgajati žitarice kojima bi se hranile životinje. Za to bi trebalo meliorirati polje i infrastrukturno ga opremiti. To mu je također dugoročni plan.

– Ideja nam je potaknuti proizvodnju žitarica na ovom području. Sad radimo na malom polju koje upotrebljavamo za vlastitu edukaciju i testiranje, ali željeli bismo da ljudi sami obrađuju svoja polja i isporučuju nam sirovine u poštenu poslovnom odnosu. Tu je prostor i za nove investicije u sušare, skladišta i samo Sinjsko polje. Ključan je zakonodavni dio koji bi omogućio profitabilnu proizvodnju i okrupnjenje zemljišta. Naravno, ako ikoga ostane tu u Cetinskoj krajini s obzirom na val iseljavanja – zabrinut je Purexov vlasnik.

Nakon završetka investicijskog ciklusa Purex bi sa 160 zaposlenih trebao narasti na oko 250, što je veličina organizacije u kojoj se kontrola kvalitete u proizvodnji hrane, barem onakva kakvom je želi Dragošević, može uspješno primijeniti. K tome, vlasnik se požalio da ionako teško dolazi do kvalitetna kadra.

– Stalno tražimo domaće tehnologe i veterinare, u ovom trenutku koristimo se uslugama ljudi iz svijeta. Imamo desetak ljudi s kojima intenzivno komuniciramo u različitim sektorima i koji nam pomažu da održimo ovakvu proizvodnju. Na ovom području zasad nema kvalitetna kadra koji bi zadovoljio naše uvjete – istaknuo je Dragošević


Komentari članka

Vezani članci

Ipak se može. Mladi ljudi ostaju u Slavoniji i pokreću vlastite poslove

21.06.2018.

Marin Bilandžić i Ena Kokanović iskoristili su mjere za samozapošljavanje i postali sami svoji šefovi

Projekt Snow Buddy osvojio prvo mjesto i 15.000 kuna na drugom natjecanju #startupZG

20.06.2018.

Natjecanje #startupZG održano je uz podršku Grada Zagreba kao glavnog partnera u prostorima novoosnovanog Algebra LAB-a, čiji je Zagrebački inkubator poduzetništva sada dio, nakon nedavnog preuzimanja od strane Algebre

Volim upoznati svoje kupce pa i sam često dostavljam pakete

15.06.2018.

Wow Junkie je nišna, dakle usko specijalizirana trgovina luksuzne kozmetike koju često nije moguće pronaći u klasičnim trgovinama i zbog koje su mnoge žene bile prisiljene odlaziti u inozemstvo ili naručivati i čekati na iste tjednima. Ista je podijeljena

Rast bez investicija i državnih poduzeća: financijski rezultati poduzetnika 2017.

15.06.2018.

Opet se potvrdilo da je privatni sektor i sektor manjih poduzeća dinamičniji, profitabilniji i više zapošljava. Velika, a naročito velika državna poduzeća, vuku korporativni sektor prema dolje kao uteg, i to već godinama. Teško je reći do kada će se ova s

Škojo otvorio najveći Mlinar Caffe na pet etaža u Pakistanu

12.06.2018.

Tvrtka Mlinar je krajem prošlog tjedna u pakistanskom gradu Lahoreu otvorila dosad najveći Mlinar Caffe, na prostoru većem od 300 četvornih metara na pet etaža

Tag cloud

  1. 1760 članka imaju tag hrvatska
  2. 1789 članka imaju tag turizam
  3. 1490 članka imaju tag financije
  4. 1158 članka imaju tag izvoz
  5. 757 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 942 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 900 članka imaju tag trgovina
  8. 633 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 767 članka imaju tag investicije
  10. 917 članka imaju tag EU
  11. 831 članka imaju tag industrija
  12. 819 članka imaju tag ict
  13. 803 članka imaju tag svijet
  14. 746 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 548 članka imaju tag maloprodaja
  17. 514 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 313 članka imaju tag poticaji
  21. 386 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 420 članka imaju tag dzs
  25. 391 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 233 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 308 članka imaju tag agrokor
  31. 282 članka imaju tag osijek
  32. 301 članka imaju tag eu fondovi
  33. 266 članka imaju tag poduzetnici
  34. 336 članka imaju tag energetika
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 295 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 265 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 176 članka imaju tag edukacija