Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

04 Lip 2010

I ove je godine hit branje jagoda i šparoga

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Ivana Knežević  

I ove je godine hit branje jagoda i šparoga

Aktualnu sezonu proljetnih poljoprivrednih radova znatan dio nezaposlenih i ove će godine iskoristiti da kućni budžet popuni odlaskom na rad u inozemstvo. Hrvatska, kad je riječ o zapošljavanju vani, ima sklopljen Sporazum o postupku zapošljavanja hrvatskih državljana samo s Njemačkom te je u prva četiri mjeseca ove godine u njoj zaposleno 3353 hrvatskih radnika na sezonskim poslovima.

Riječ je o poljoprivredi i ugostiteljstvu u kojima hrvatski radnici mogu raditi do šest mjeseci na godinu te o rekreativno-zabavnim djelatnostima u kojima se može raditi do devet mjeseci. U poljoprivredi se naši radnici zapošljavaju najčešće na berbi šparoga, jagoda i jabuka te u vinogradarstvu, šumskom gospodarstvu i preradi voća i povrća. Trenutačno je veliki hit branje jagoda i šparoga u Njemačkoj, i to za oko četiri eura po satu. Od glasnogovornice HZZ-a Matijane Blašković doznajemo da je, s obzirom na proljetne poljoprivredne radove, trenutačno iskazan veći interes za sezonsko zapošljavanje u Njemačkoj, a to je uobičajeno u proljeće i jesen. Do travnja se, kaže ona, najviše sezonskih radnika u Njemačkoj zaposlilo iz Brodsko-posavske, Vukovarsko-srijemske, Osječko-baranjske, Virovitičko-podravske te Karlovačke županije. Ujedno, posredovanjem Zavoda pri zapošljavanju sezonskih radnika i medicinskih tehničara te gostujućih radnika i studenata te pomoraca na brodovima inozemnih tvrtki, 2009. godine u inozemstvu se zaposlilo 4686 hrvatskih građana. U usporedbi s podacima za 2008. godinu, bilježi se smanjenje od 2,6 posto u ukupnom broju zaposlenih osoba, ističe Blašković.

Inače, njemački poslodavci godinama zapošljavaju iste sezonske radnike iz Hrvatske jer su u pravilu njima zadovoljni, no u određenim razdobljima u godini postoji potražnja i za novim radnicima. Iz HZZ-a stoga poručuju da se svi zainteresirani za sezonski posao mogu javiti svojoj područnoj službi Zavoda koja će, ako postoje potrebe, posredovati pri njihovu zapošljavanju. Radnik ne smije biti mlađi od 18 godina, a poželjno je i da ne bude stariji od 45. Mora, također, biti zdrav i sposoban za rad, a vrlo često poslodavac zahtijeva i iskustvo u određenoj djelatnosti. Radnik u Njemačkoj mora raditi najmanje 30 sati na tjedan te ne smije biti zaposlen pod nepovoljnijim radnim uvjetima ili biti manje plaćen od njemačkog radnika na istim poslovima. Ujedno, sezonski radnici su osigurani u sustavu njemačkoga socijalnog osiguranja - dakle, imaju bolesničko, invalidsko te osiguranje od nesretnog slučaja na radu.

Također, poslodavac je dužan radnicima osigurati pristojan smještaj koji uključuje i mogućnost korištenja sanitarnih prostorija te mjesta za kuhanje. Smještaj u šatorima i vozilima za stanovanje nije dopušten.


Komentari članka

Vezani članci

I MVEP zapošljava, broj zaposlenih u državnoj administraciji raste na 50.000

16.10.2017.

Novi val zapošljavanja u ministarstvima u kojem će posao naći oko 850 administrativaca, nije mimoišao ni Ministarstvo vanjskih poslova koje je ovaj tjedan primalo molbe za nova 32 radna mjesta

Ekonomski bum u Švedskoj, fali im 78 tisuća radnika

16.10.2017.

Prije nekoliko mjeseci švedski zavod za zapošljavanje objavio je kako će se u 2017. i 2018. godini u zemlji otvoriti 149 tisuća novih radnih mjesta te da će na njih čak osam od deset raditi stranci

Kinezi imaju veće plaće od Hrvata

12.10.2017.

Plaće u Šangaju nisu mnogo niže ni od onih u Poljskoj, gdje median iznosi 1569 dolara. Tu negdje je i Češka, gdje plaća u najbogatijem Pragu iznosi 1400 dolara.

Na ugovorima kraćim od mjesec dana čak 1.3 milijun radnika u Europi

11.10.2017.

Posljednjih 20 godina u cijeloj Europi povećao se udio nestandardnih oblika rada, poput rada na poziv ili putem vaučera, što za posljedicu ima nesigurnost radnog mjesta, potplaćenost i krajnje upitnu socijalnu sigurnost radnika

Ove su hrvatske tvrtke još prije 22 godine bile mega poduzeća

05.10.2017.

Podravka je 1995. bila šesto najveće poduzeće u Hrvatskoj, a danas je pala na 23. poziciju

Tag cloud

  1. 1667 članka imaju tag hrvatska
  2. 1706 članka imaju tag turizam
  3. 1471 članka imaju tag financije
  4. 1107 članka imaju tag izvoz
  5. 702 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 898 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 864 članka imaju tag trgovina
  8. 612 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 883 članka imaju tag EU
  10. 692 članka imaju tag investicije
  11. 812 članka imaju tag industrija
  12. 791 članka imaju tag ict
  13. 729 članka imaju tag menadžment
  14. 906 članka imaju tag kriza
  15. 716 članka imaju tag svijet
  16. 530 članka imaju tag maloprodaja
  17. 498 članka imaju tag marketing
  18. 462 članka imaju tag krediti
  19. 448 članka imaju tag tehnologija
  20. 285 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 372 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 415 članka imaju tag dzs
  24. 366 članka imaju tag hnb
  25. 380 članka imaju tag obrazovanje
  26. 331 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 214 članka imaju tag potpore
  28. 291 članka imaju tag hgk
  29. 298 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 333 članka imaju tag energetika
  32. 271 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 353 članka imaju tag vlada
  35. 279 članka imaju tag agrokor
  36. 268 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja