Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Ruj 2010

I hrvatski seljaci morat će napustiti praksu dubokog oranja

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Zdenka Rupčić  

I hrvatski seljaci morat će napustiti praksu dubokog oranja

Budućnost i opstanak hrvatske poljoprivrede ovisi o mnogim čimbenicima, kako se to može čuti u posljednje vrijeme, a prema najnovijim razmišljanjima i u novom pristupu kod obrade tla koje potpuno ili djelomice isključuje oranje. Reducirana obrada tla svjetski je trend, kaže prof. dr. sc. Danijel Jug, s katedre za opću proizvodnju bilja, odnosno Zavoda za bilinogojstvo Poljoprivrednog fakulteta.

Oranje je preskupo
- U svijetu se stalno povećavaju površine pod izravnom sjetvom i to bez ikakve obrade tla. Trenutačno je pod izravnom sjetvom u cijelom svijetu 105 milijuna hektara, od čega najviše u SAD-u. U Europi, koja u tom dijelu ne prati svjetske trendove i zaostaje, samo je jedan posto poljoprivrednih obradivih površina pod izravnom sjetvom, odnosno milijun i 150 tisuća hektara. Za Republiku Hrvatsku uopće ne postoje podaci, jedino se na temelju procjena barata s podatkom da se na približno deset posto od ukupnih obradivih površina primjenjuje neki od reduciranih oblika obrade tla, no to je nedovoljno, kaže dr. Jug, te naglašava kako osobno smatra da je reducirana obrada, odnosno konzervacijska obrada tla, ono što hrvatske poljoprivrednike u budućnosti nužno čeka, prije svega zbog smanjenja troškova. Dr. Jug ističe da je konvencionalna ili klasična obrada tla skupa, posebice u ovo vrijeme krize, jer 40 posto svih troškova poljoprivredne proizvodnje pripisuje obradi, a od toga čak 80 oranju. Klasična obrada tla iziskuje i mnogo vremena, ljudskog i strojnog angažmana i slično, zbog čega se i u Hrvatskoj zadnjih godina primjećuje blagi interes za reduciranom obradom tla, odnosno konzervacijskom obradom tla, i što je najzanimljivije, više kod individualnih poljoprivrednika nego kod velikih poljoprivrednih sustava.

Više ostataka - više vode u tlu
- Konzerviranje znači ostavljanje žetvenih ostataka koje tlo štite od prekomjernih količina oborina, odnosno kišnog degradirajućeg udara. Slama u tom slučaju služi kao neki kišobran. Žetveni ostaci pomažu i sprječavaju isparavanja vode iz tla, ali i štite mikroorganizme u tlu koji su izuzetno važni, jer u tlu u kojem nema života nema ni proizvodnje hrane. Inače, oranje već na dubini od 25 do 35 centimetara djeluje degradirajuće na tlo. Na području Osječko-baranjske županije, ali i cijele Hrvatske, oranični prostor je vrlo heterogen što se tiče tipova tala, temperature i sličnog. Tako valja naglasiti da u poljoprivredi ne bi smjelo biti šablonizirane obrade tla, jer ona treba biti prilagođena agroekološkom stanju o kojem će ovisiti hoće li se, primjerice, oranje u potpunosti izostaviti ili ne, kaže dr. Jug, te naglašava kako nitko seljake ni sada, a ni ulaskom u EU, neće natjerati da primjenjuju reduciranu obradu tla, nego će to oni sami početi primjenjivati, jer sa svojom preskupom proizvodnjom nisu konkurentni. Osim toga, obradu tla morat će prilagoditi i sve češćim klimatskim promjenama, energetskoj situaciji u svijetu i drugom.

Dublja obrada - veća degradacija tla
Dr. Jug napominje i kako se već duže vrijeme radi na tomu da se plug, odnosno oranje, izostavi iz obrade tla, jer se došlo do saznanja da je, osim što je svojevremeno značio revoluciju u poljoprivredi i mnoge spasio od gladi, otvorio i put mnogim degradacijskim procesima u tlu. Budući da je pred vratima nova sjetva, dr. Jug kaže da ako se neki poljoprivrednici na izravnu sjetvu odluče ove jeseni kako bi smanjili troškove, valja voditi brigu o tomu da je površina tla prilagođena tome, da tlo nije zbijeno i slično. - Na uredno održavanim površinama moguće je primijeniti izravnu sjetvu koja će u startu pojeftiniti obradu tla za najmanje 500-tinjak kuna po hektaru, kaže dr. Jug, te navodi da to nije brojka koja se može smatrati preciznom, jer je cijena poljoprivrednih poslova na našem tržištu neujednačena.


Komentari članka

Vezani članci

Lani je zabilježen prvi pad prodaje pametnih telefona

14.01.2019.

Međutim, mogao bi nastaviti rasti udjel kineskih proizvođača pametnih telefona kao što su Xiaomi i Oppo. Te kompanije, kao i Huawei, padom Applea i Samsunga, osvojile su veći dio tržišta u 2018.

Nitko neće u poljoprivredu? One hoće! Iza ove uspješne priče stoji simbol muke dalmatinskih žena

10.01.2019.

Spara je isključivo ženski uporabni predmet. Nalik je okruglom jastučiću promjera 15-20 cm. Izrađuje se povezivanjem višekutnih komada raznobojne tkanine kojom se i puni.

Početak prodaje je bio težak - uspio sam pomoću Facebooka

27.12.2018.

Danijel Tkalec, iz Gradečkog Pavlovca, kod Vrbovca, pravi je predstavnik nove generacije modernih poljoprivrednika, koji koriste blagodati suvremenih tehnologija. Sve što proizvede na svom OPG-u, prodaje na virtualnoj tržnici - preko društvenih mreža. Kak

U četvrtak istječe rok za podnošenje zahtjeva za tip operacije 6.3.1.

12.12.2018.

APPRRR podsjeća da je podnošenje Zahtjeva za potporu u okviru Natječaja za provedbu tipa operacije 6.3.1. "Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava“ moguće do 13. prosinca

Usvojen Zakon o poljoprivredi, Tolušić: 20 godina se politika u ovom sektoru nije vodila na pravi način

12.12.2018.

Poljoprivreda se definira kao strateška grana gospodarstva u Hrvatskoj te je kao takva sastavni dio razvojnih strategija kako bi se ostvario održivi razvoj poljoprivrede te njezina gospodarska, ekološka i društvena uloga kao i ciljevi i okvir za njezinu p

Tag cloud

  1. 1846 članka imaju tag hrvatska
  2. 1870 članka imaju tag turizam
  3. 1512 članka imaju tag financije
  4. 1191 članka imaju tag izvoz
  5. 796 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 974 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 929 članka imaju tag trgovina
  8. 804 članka imaju tag investicije
  9. 664 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 938 članka imaju tag EU
  11. 881 članka imaju tag svijet
  12. 847 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 753 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 457 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  18. 527 članka imaju tag marketing
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 482 članka imaju tag tehnologija
  21. 340 članka imaju tag poticaji
  22. 407 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 243 članka imaju tag potpore
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 341 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 322 članka imaju tag agrokor
  30. 316 članka imaju tag eu fondovi
  31. 290 članka imaju tag osijek
  32. 298 članka imaju tag hgk
  33. 320 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 282 članka imaju tag rast