Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Ruj 2010

I hrvatski seljaci morat će napustiti praksu dubokog oranja

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Zdenka Rupčić  

I hrvatski seljaci morat će napustiti praksu dubokog oranja

Budućnost i opstanak hrvatske poljoprivrede ovisi o mnogim čimbenicima, kako se to može čuti u posljednje vrijeme, a prema najnovijim razmišljanjima i u novom pristupu kod obrade tla koje potpuno ili djelomice isključuje oranje. Reducirana obrada tla svjetski je trend, kaže prof. dr. sc. Danijel Jug, s katedre za opću proizvodnju bilja, odnosno Zavoda za bilinogojstvo Poljoprivrednog fakulteta.

Oranje je preskupo
- U svijetu se stalno povećavaju površine pod izravnom sjetvom i to bez ikakve obrade tla. Trenutačno je pod izravnom sjetvom u cijelom svijetu 105 milijuna hektara, od čega najviše u SAD-u. U Europi, koja u tom dijelu ne prati svjetske trendove i zaostaje, samo je jedan posto poljoprivrednih obradivih površina pod izravnom sjetvom, odnosno milijun i 150 tisuća hektara. Za Republiku Hrvatsku uopće ne postoje podaci, jedino se na temelju procjena barata s podatkom da se na približno deset posto od ukupnih obradivih površina primjenjuje neki od reduciranih oblika obrade tla, no to je nedovoljno, kaže dr. Jug, te naglašava kako osobno smatra da je reducirana obrada, odnosno konzervacijska obrada tla, ono što hrvatske poljoprivrednike u budućnosti nužno čeka, prije svega zbog smanjenja troškova. Dr. Jug ističe da je konvencionalna ili klasična obrada tla skupa, posebice u ovo vrijeme krize, jer 40 posto svih troškova poljoprivredne proizvodnje pripisuje obradi, a od toga čak 80 oranju. Klasična obrada tla iziskuje i mnogo vremena, ljudskog i strojnog angažmana i slično, zbog čega se i u Hrvatskoj zadnjih godina primjećuje blagi interes za reduciranom obradom tla, odnosno konzervacijskom obradom tla, i što je najzanimljivije, više kod individualnih poljoprivrednika nego kod velikih poljoprivrednih sustava.

Više ostataka - više vode u tlu
- Konzerviranje znači ostavljanje žetvenih ostataka koje tlo štite od prekomjernih količina oborina, odnosno kišnog degradirajućeg udara. Slama u tom slučaju služi kao neki kišobran. Žetveni ostaci pomažu i sprječavaju isparavanja vode iz tla, ali i štite mikroorganizme u tlu koji su izuzetno važni, jer u tlu u kojem nema života nema ni proizvodnje hrane. Inače, oranje već na dubini od 25 do 35 centimetara djeluje degradirajuće na tlo. Na području Osječko-baranjske županije, ali i cijele Hrvatske, oranični prostor je vrlo heterogen što se tiče tipova tala, temperature i sličnog. Tako valja naglasiti da u poljoprivredi ne bi smjelo biti šablonizirane obrade tla, jer ona treba biti prilagođena agroekološkom stanju o kojem će ovisiti hoće li se, primjerice, oranje u potpunosti izostaviti ili ne, kaže dr. Jug, te naglašava kako nitko seljake ni sada, a ni ulaskom u EU, neće natjerati da primjenjuju reduciranu obradu tla, nego će to oni sami početi primjenjivati, jer sa svojom preskupom proizvodnjom nisu konkurentni. Osim toga, obradu tla morat će prilagoditi i sve češćim klimatskim promjenama, energetskoj situaciji u svijetu i drugom.

Dublja obrada - veća degradacija tla
Dr. Jug napominje i kako se već duže vrijeme radi na tomu da se plug, odnosno oranje, izostavi iz obrade tla, jer se došlo do saznanja da je, osim što je svojevremeno značio revoluciju u poljoprivredi i mnoge spasio od gladi, otvorio i put mnogim degradacijskim procesima u tlu. Budući da je pred vratima nova sjetva, dr. Jug kaže da ako se neki poljoprivrednici na izravnu sjetvu odluče ove jeseni kako bi smanjili troškove, valja voditi brigu o tomu da je površina tla prilagođena tome, da tlo nije zbijeno i slično. - Na uredno održavanim površinama moguće je primijeniti izravnu sjetvu koja će u startu pojeftiniti obradu tla za najmanje 500-tinjak kuna po hektaru, kaže dr. Jug, te navodi da to nije brojka koja se može smatrati preciznom, jer je cijena poljoprivrednih poslova na našem tržištu neujednačena.


Komentari članka

Vezani članci

OBŽ objavila 13 javnih poziva za potpore u poljoprivredi!

22.03.2019.

Javni pozivi bit će otvoreni do utroška sredstava planiranih u Proračunu Osječko-baranjske županije za 2019. godinu, a najkasnije do 1. prosinca 2019. godine, odnosno Javni poziv za dodjelu potpora za manifestacije najkasnije do 15. prosinca 2019. godine.

U Mirelinoj "Vještičjoj kuhinjici" sve se reciklira, čak i voda!

20.03.2019.

Mirela Jakuš Fröbe vlasnica je bajkovitog OPG-a pored rijeke Dobre koja sama izrađuje i sredstva za čišćenje, a troškove prehrane smanjila je na minimum, jer više od 90 posto namirnica proizvede i prikupi u prirodi. K tome, sve što može restaurira i recik

Miroslav Mataušić: Frelimo čvarke vole u Bruxellesu i u Kini

18.03.2019.

Staro je vjerovanje da ćete, sanjate li da radite čvarke, živjeti dugo i sretno. Samoborac Mataušić je svoje snove pretvorio u stvarnost. Najveći je specijalizirani proizvođač čvaraka u Hrvatskoj, njegov obrt uz članove obitelji broji četrnaest zaposlenih

Goranska aronija, Karlin melem, džem - kreativnost na djelu mladog OPG-a Krepenc

12.03.2019.

Prvotna ideja bili su nasadi lavande. Supruga je po struci cvjećar-aranžer te gaji veliku ljubav prema bilju i voću. Njeno znanje odlučili smo iskoristiti i upustiti se u poljoprivrednu priču s aronijom, najprije u vidu hobija, a sada je to već postao pra

Žene su kamen temeljac poljoprivrede i zaslužuju veću podršku

07.03.2019.

U Europskom je parlamentu, uoči Međunarodnog dana žena, održana konferencija s koje je upućen poziv Europskoj uniji i državama članicama na bolje prepoznavanje i podršku velikog doprinosa žena ruralnoj Europi

Tag cloud

  1. 1862 članka imaju tag hrvatska
  2. 1894 članka imaju tag turizam
  3. 1513 članka imaju tag financije
  4. 1203 članka imaju tag izvoz
  5. 814 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 984 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 944 članka imaju tag trgovina
  8. 812 članka imaju tag investicije
  9. 672 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 900 članka imaju tag svijet
  11. 946 članka imaju tag EU
  12. 864 članka imaju tag ict
  13. 844 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 492 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 567 članka imaju tag maloprodaja
  18. 535 članka imaju tag marketing
  19. 482 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 348 članka imaju tag poticaji
  22. 413 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 249 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 327 članka imaju tag eu fondovi
  30. 329 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 324 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 369 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 330 članka imaju tag porezi
  39. 367 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija