Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Ruj 2010

I hrvatski seljaci morat će napustiti praksu dubokog oranja

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Zdenka Rupčić  

I hrvatski seljaci morat će napustiti praksu dubokog oranja

Budućnost i opstanak hrvatske poljoprivrede ovisi o mnogim čimbenicima, kako se to može čuti u posljednje vrijeme, a prema najnovijim razmišljanjima i u novom pristupu kod obrade tla koje potpuno ili djelomice isključuje oranje. Reducirana obrada tla svjetski je trend, kaže prof. dr. sc. Danijel Jug, s katedre za opću proizvodnju bilja, odnosno Zavoda za bilinogojstvo Poljoprivrednog fakulteta.

Oranje je preskupo
- U svijetu se stalno povećavaju površine pod izravnom sjetvom i to bez ikakve obrade tla. Trenutačno je pod izravnom sjetvom u cijelom svijetu 105 milijuna hektara, od čega najviše u SAD-u. U Europi, koja u tom dijelu ne prati svjetske trendove i zaostaje, samo je jedan posto poljoprivrednih obradivih površina pod izravnom sjetvom, odnosno milijun i 150 tisuća hektara. Za Republiku Hrvatsku uopće ne postoje podaci, jedino se na temelju procjena barata s podatkom da se na približno deset posto od ukupnih obradivih površina primjenjuje neki od reduciranih oblika obrade tla, no to je nedovoljno, kaže dr. Jug, te naglašava kako osobno smatra da je reducirana obrada, odnosno konzervacijska obrada tla, ono što hrvatske poljoprivrednike u budućnosti nužno čeka, prije svega zbog smanjenja troškova. Dr. Jug ističe da je konvencionalna ili klasična obrada tla skupa, posebice u ovo vrijeme krize, jer 40 posto svih troškova poljoprivredne proizvodnje pripisuje obradi, a od toga čak 80 oranju. Klasična obrada tla iziskuje i mnogo vremena, ljudskog i strojnog angažmana i slično, zbog čega se i u Hrvatskoj zadnjih godina primjećuje blagi interes za reduciranom obradom tla, odnosno konzervacijskom obradom tla, i što je najzanimljivije, više kod individualnih poljoprivrednika nego kod velikih poljoprivrednih sustava.

Više ostataka - više vode u tlu
- Konzerviranje znači ostavljanje žetvenih ostataka koje tlo štite od prekomjernih količina oborina, odnosno kišnog degradirajućeg udara. Slama u tom slučaju služi kao neki kišobran. Žetveni ostaci pomažu i sprječavaju isparavanja vode iz tla, ali i štite mikroorganizme u tlu koji su izuzetno važni, jer u tlu u kojem nema života nema ni proizvodnje hrane. Inače, oranje već na dubini od 25 do 35 centimetara djeluje degradirajuće na tlo. Na području Osječko-baranjske županije, ali i cijele Hrvatske, oranični prostor je vrlo heterogen što se tiče tipova tala, temperature i sličnog. Tako valja naglasiti da u poljoprivredi ne bi smjelo biti šablonizirane obrade tla, jer ona treba biti prilagođena agroekološkom stanju o kojem će ovisiti hoće li se, primjerice, oranje u potpunosti izostaviti ili ne, kaže dr. Jug, te naglašava kako nitko seljake ni sada, a ni ulaskom u EU, neće natjerati da primjenjuju reduciranu obradu tla, nego će to oni sami početi primjenjivati, jer sa svojom preskupom proizvodnjom nisu konkurentni. Osim toga, obradu tla morat će prilagoditi i sve češćim klimatskim promjenama, energetskoj situaciji u svijetu i drugom.

Dublja obrada - veća degradacija tla
Dr. Jug napominje i kako se već duže vrijeme radi na tomu da se plug, odnosno oranje, izostavi iz obrade tla, jer se došlo do saznanja da je, osim što je svojevremeno značio revoluciju u poljoprivredi i mnoge spasio od gladi, otvorio i put mnogim degradacijskim procesima u tlu. Budući da je pred vratima nova sjetva, dr. Jug kaže da ako se neki poljoprivrednici na izravnu sjetvu odluče ove jeseni kako bi smanjili troškove, valja voditi brigu o tomu da je površina tla prilagođena tome, da tlo nije zbijeno i slično. - Na uredno održavanim površinama moguće je primijeniti izravnu sjetvu koja će u startu pojeftiniti obradu tla za najmanje 500-tinjak kuna po hektaru, kaže dr. Jug, te navodi da to nije brojka koja se može smatrati preciznom, jer je cijena poljoprivrednih poslova na našem tržištu neujednačena.


Komentari članka

Vezani članci

Električni leteći taksi Volocopter se širi na Singapur

22.10.2018.

Njemačka tvrtka koja razvija autonomni, električni leteći taksi i prateću infrastrukturu najavila je otvaranje ureda u Singapuru gdje planiraju nastavak razvoja, a zatim testiranje i komercijalizaciju

EK odobrila Microsoftovo preuzimanje GitHuba

21.10.2018.

Europska komisija dala je zeleno svijetlo Microsoftovoj nedavnoj akviziciji GitHuba – kako kažu „Microsoft nema nikakvog razloga utjecati na otvorenu prirodu GitHubove platforme“

Od ideje do unosne prodaje: Eugen Novaković proizveo čips i kobasice od smokava!

18.10.2018.

Dok je unučiću Željku otvarao vrećicu čipsa od krumpira Eugenu Novakoviću sinulo je da bi mogao proizvesti čips od smokava. Od 150 kilograma svježih smokava proizveo sam 15 kg čipsa, pakirao u vrećice od 100 grama i svaku vrećicu prodao po 20 kuna, kaže N

Jako skočili prihodi i broj pretplatnika Netflixa

17.10.2018.

Snažan rast prihoda i dobiti zahvaljuje se skoku broja pretplatnika u trećem tromjesečju za 7 milijuna, na ukupno 137 milijuna u svijetu, što je za trećinu više nego što su analitičari u anketi Reutersa očekivali.

Prosječna cijena hektara oranice porasla na 22.428 kuna hektar

10.10.2018.

Cijena hektara poljoprivredne površine u jadranskoj Hrvatskoj iznosila je, naime, 36.955 kuna, a u kontinentalnom dijelu 21.771 kunu. U odnosu prema prethodnoj godini, lani je prosječna cijena hektara na razini Hrvatske porasla za 1072 kune

Tag cloud

  1. 1812 članka imaju tag hrvatska
  2. 1850 članka imaju tag turizam
  3. 1503 članka imaju tag financije
  4. 1180 članka imaju tag izvoz
  5. 775 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 959 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 918 članka imaju tag trgovina
  8. 654 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 786 članka imaju tag investicije
  10. 929 članka imaju tag EU
  11. 849 članka imaju tag svijet
  12. 835 članka imaju tag industrija
  13. 833 članka imaju tag ict
  14. 749 članka imaju tag menadžment
  15. 917 članka imaju tag kriza
  16. 556 članka imaju tag maloprodaja
  17. 523 članka imaju tag marketing
  18. 478 članka imaju tag krediti
  19. 431 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  20. 477 članka imaju tag tehnologija
  21. 330 članka imaju tag poticaji
  22. 401 članka imaju tag obrazovanje
  23. 438 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 238 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 314 članka imaju tag eu fondovi
  30. 319 članka imaju tag agrokor
  31. 297 članka imaju tag hgk
  32. 285 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 311 članka imaju tag hotelijerstvo
  36. 363 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 358 članka imaju tag BDP