Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

31 Svi 2009

Hvar bez straha, stižu last minute bogataši

Izvor: www.vecernji.hr · Autor: Mario Velić  

Hvar bez straha, stižu last minute bogataši

Je l’ nam možete naplatit? – pitali smo na odlasku konobara u jednom hvarskom kafiću na pjaci.

– Dvi velike s mlikom, to je 18 kuna – odgovorio nam je.

– Pa zar tako malo?! Hvar je poznat po jako visokim cijenama, ovolike su i u Splitu – začudili smo se.

– Da, al’ ovo su zimske cijene, ljetni cjenik tek će doći – objasnio nam je mladi konobar.

Bio nam je to samo jedan od dokaza, i to znakovit, da turistička sezona na Hvaru, našem elitnom ljetovalištu, tek treba početi. Bilo je dovoljno baciti pogled po hvarskoj pjaci i rivi. Za ljeto karakteristične gužve i vreve nije bilo. Domaći ljudi mirno su sjedili na zidićima i pričali o izborima, djeca su se igrala oko njih. Još uvijek rijetki turisti pod kapama su se skrivali od jakog svibanjskog sunca, tek je nešto razigranija i glasnija bila manja grupa Amerikanaca.

A i noć je bila znatno tiša nego što su ljetne. Probudila su nas, doduše, dvojica mladića koji su se vraćali iz izlaska, a pjevali su “Dalmacija u mom oku”. Dakle, domaći.

Svibanj je na izmaku, a pripreme su pri kraju. I dok cijela država strepi nad uspjehom turističke sezone, turistički radnici s kojima smo razgovarali u našem ekskluzivnom otočnom odredištu, stekli smo dojam, nisu previše zabrinuti.

Michael Schumacher, Niki Hilton, Ecclestoneovi, Niki Lauda, Kevin Spacey... To je tek djelić imena s dugačkog popisa svjetski poznatih osoba koje znaju svratiti do Hvara. Dolaze i brojni “no name” bogataši kojima je zajednički podeblji bankovni račun. Takve je kriza, za razliku od običnih ljudi srednjeg sloja, manje dirnula. Svjesni su toga i svi na Hvaru, to je jedan od razloga zbog kojega se za uspjeh sezone, o kojemu mnogi ovise, zasad ipak previše ne plaše.

Poljakinja u Parku

A da će ona biti uspješna ne sumnjaju u privatnom hotelu Park u samom centru mjesta. Po izboru posjetitelja Hvara, a glasovali su na internetskim stranicama www.tipadviser.com i www.booking.com, Park pruža najbolju uslugu među 16 hotela na otoku, potukao je čak i objekte iz lanca Sunčani Hvar.

Nalazi se u građevini u kojoj je hotel bio i prije stoljeća, sačuvani su originalni zidovi, a i obnovljen je u skladu sa starim načinima gradnje. Pokušavaju gostima pružiti domaću atmosferu, što ovi i prepoznaju.

– Ovaj travanj bili smo bolje popunjeni nego prošle godine, vjerujem da će i sama sezona biti uspješna – kaže vlasnik hotela Boris Vukasović.

Njegova desna ruka je Anna Tiuszynska, djevojka iz Poljske koja je studirala kroatistiku u Poznanu, a već tri godine radi na Hvaru.

– Malo će biti drugačija ova sezona jer se ljudi ipak boje krize. Manje planiraju odmore, pa nema ni dugoročnih rezervacija. No kada dođe ljeto, ljudi će vidjeti da novca ipak imaju i odjednom će se odlučiti za ljetovanje. Bit će tako više rezervacija za samo nekoliko dana unaprijed ili direktnih dolazaka na recepciju, “last minute” rezervacija – smatra Anna.

Zanimljivo, baš na dan kada smo došli u Hvar, Park su napustili turisti iz Kanade. Na recepciji su ostavili pismo u kojem kažu da su proputovali cijelu Europu, no da se nigdje nisu tako dobro i ugodno osjećali kao u Parku.

– Eto, to je to! To nam je najbolja reklama. Dok su gosti tako zadovoljni našom uslugom i cijelim gradom Hvarom, ne moramo se bojati nikakve recesije – smatra Vukasović.

Slično misle i u Sunčanom Hvaru. Tvrde da njihove perjanice, tri obnovljena hotela, Amfora, Adriana i Riva, i ovih dana bilježe izvrsnu popunjenost.

– Još je uvijek rano donositi zaključke o rezultatima ove turističke sezone koja pred hotelijere općenito stavlja veliki izazov s obzirom na globalnu ekonomsku krizu.

Naime, ove godine, puno više nego inače, uspjeh sezone ovisi o efektima ‘last-minute’ rezervacija, što se podjednako odnosi na grupe kao i na individualne rezervacije. Sa stajališta prodaje i marketinga, Sunčani Hvar je svoje promotivne aktivnosti usmjerio na osmišljavanje atraktivnih paketa kojima gostima nudimo dodatnu vrijednost na plaćeni odmor i takva inicijativa već pokazuje dobre rezultate.

Proaktivnom prodajnom strategijom na domaćem i međunarodnom tržištu nastojimo još više pozicionirati Hvar kao poželjnu i dostupnu otočnu destinaciju koja nudi niz komparativnih prednosti pred konkurentskim destinacijama na Mediteranu. Zbog svega toga ipak vjerujemo da će negativni efekti globalne krize na koncu imati minimalni učinak na konačne rezultate ove turističke sezone – kaže Paul Potrykus, izvršni direktor prodaje i marketinga Sunčanog Hvara d.d.

Novi poslovi
I dok oni nastavljaju gdje su stali, recesija nije pokolebala Kristijana Kelema i Domagoja Bibića da započnu novi posao. Na hvarskoj su rivi otvorili sasvim novi Yacht club, objekt koji svojom vanjštinom i klijentelom na koju “puca” sliči na direktnu konkurenciju poznatijem “Carpe diemu” u kojem su prijašnjih godina “partijali” strani i domaći “selebritiji”.

– Mi ćemo ipak biti drugačiji. Nećemo organizirati samo noćne zabave, radit ćemo od sedam sati ujutro, ljudi će ovdje moći doručkovati, popiti prirodne cijeđene sokove... U ponudi imamo i pjenušce Dom Perignon i Mon Chardona, koje ćemo točiti na čaše, jedna će stajati deset eura. Imamo i najbolju vinsku kartu s autohtonim sortama. Bez obzira na recesiju, nautičara će, vjerujemo, biti i više nego prije. Evo, dovoljno je sada pogledati akvatorij pred Hvarom, svibanj je, a jahti ima – smatra Klemen.

A kada neki od tih gostiju nakon cjelovečernjeg provoda poželi nešto pojesti, često izaberu restoran “Patak” u uvali Ždrilca na Marinkovcu, jednom od Paklinskih otoka. Svježa riba glavni je adut gazde restorana Ante Dujmovića kojeg svi zovu Patak.

– Ne bojim se ničega, imam goste koji ovde dolaze radi kvalitetnih jela i usluge. Nudimo samo prvoklasna jela, svježu ribu, žive jastoge koje pred njima vadimo iz mora, a ljudi to prepoznaju. Imao sam mnogo ponuda da prodam lokal, no to bi meni bilo kao da mi netko uzme moje ruke. Gotovo 30 godina radim na njemu, 99 posto svega sam ja napravio, tako će biti i dalje – kaže Dujmović.

A kako bi nam dokazao koliko je svježa njegova riba, odšetali smo samo desetak metara od restorana do obližnjeg mula. Ante je povukao konop i iz mora izvadio košaru u kojoj je bilo desetak živih jastoga.

– Eto zašto nas ljudi vole i posjećuju – objasnio je Ante.

Borba za goste
A blizina i atraktivnost Paklinskih otoka, ali i drugih lijepih destinacija uz obalu otoka, razlog je zbog kojeg u gradu Hvaru cvjeta i pomorski taksi. Želi li neki gost Hvara koji nema brod doći do Ždrilca ili nekog od Paklinskih otoka, jedini mu je način unajmiti plovilo. Time, ali i drugim sličnim djelatnostima, bavi se i tvrtka Šego Renco.

– Imamo 15 brodova, jahti i glisera, koje iznajmljujemo, sa skiperima ili bez njih. Također prevozimo ljude, to radimo kvalitetno i ne bojimo se konkurencije niti pada prometa. Ljeti gotovo da ne stajemo, radimo cijeli dan, od jutra do mraka. Vjerujem da će tako biti i ove sezone, da će biti gostiju. Uostalom, onaj tko je imao novca lani, ima i danas – smatra Tomislav, koji je s nama razgovarao držeći u rukama kormilo.

Slične se politike drži i Luka Lolić, vlasnik Luka Renta. Rodom je iz obližnje Svete Nedilje, a još kao 17-godišnjak u svojoj je garaži uz pomoć prijatelja “sastavio” četiri mopeda koje je iznajmljivao. Uvijek je Luka bio radnik, a imao je i “nos za biznis”, posao je s vremenom širio. Sada iznajmljuje i automobile, bicikle, brodove, otvorio je i internet-klub, i dalje “snima” što još ljude zanima, a on bi im mogao ponuditi.

– Bio sam i među prvima koji je radio s jetskijem, no rat mi je to poremetio. Recesije se ne bojim, vjerujem u kvalitetu usluga koje pružamo. Da bi čovjek uspio u ovome poslu, mora biti prvi. Uvijek razmišljam kako se dodatno proširiti, što još ponuditi gostima – kaže Luka.

A ako je vjerovati svima s kojima smo razgovarali, i ovog će ljeta na Hvaru biti posla za sve. Turizmom se bavi dobar dio domaćeg stanovništva, hoteli, restorani i kafići dovoze radnu snagu s kopna, svi će imati što raditi. U Parku, Amfori i ostalim hotelima sobe će biti pune, gosti će “partijati” u Carpe Diemu ili Yacht clubu, na Lukinim će se biciklima voziti po otoku. Popodne će na frišku ribu svratiti kod Patka, kamo će ih prevesti uvijek spremni Tomislav.

No hoće li se to zaista dogoditi, još ćemo vidjeti. Sam grad Hvar zbog strukture gostiju koji ga posjećuju te promocije koje mu svake godine rade poznati, uspjehu se zaista ima pravo nadati. A hoće li ga i doživjeti, vidjet ćemo u listopadu ili kasnije kada se prebroji svaki gost i sva noćenja.

Do tada, Hvarane čeka borba za svakog gosta i svaki euro.


Komentari članka

Vezani članci

Analiza turizma u Slavoniji: Broj privatnih kapaciteta raste četiri puta brže od broja gostiju

17.10.2019.

Većina informacija o Slavoniji u medijima ima negativnu konotaciju, od iseljavanja, zapuštenih sela do najezde komaraca i sl. Samo zbog komaraca u medijima Slavonci gube goste

Unatoč rastu broja oglasa, poslodavci sve teže do radnika

15.10.2019.

Od ukupnog broja objavljenih oglasa, njih 56 % odnosilo se na priobalne županije. Najviše oglašenih radnih pozicija, osim za Zagreb i Zagrebačku županiju (33 %), bilo je za Splitsko-dalmatinsku (20 %), Primorsko-goransku (12 %) te Istarsku županiju (11 %)

Turizam u Slavoniji ima odlične temelje, ali treba pomoć države

07.10.2019.

Turističko tržište traži nove proizvode, i to je prilika za Slavoniju, novu nerazvikanu destinaciju

Hrvatska od turizma lani zaradila 600 milijuna eura manje od dosadašnjih procjena

04.10.2019.

Prema novoj metodologiji izračuna u prvom polugodištu ove godine zarada je bila 2,7 milijardi eura, što je rast u odnosu na 2,55 milijardi eura koliko je ostvareno lani u istom razdoblju.

HNB objavio: Vanjski dug je veći, a zarada od turizma manja nego što se mislilo

03.10.2019.

HRVATSKA je godinama imala manje prihode od turizma nego što se mislilo pa su tako prošle godine oni bili za čak 600 milijuna eura ili za oko 4,5 milijardi kuna manji, pokazuju revidirani podaci Hrvatske narodne banke. Umjesto 10,1 milijardu eura, prihodi

Tag cloud

  1. 1945 članka imaju tag hrvatska
  2. 1972 članka imaju tag turizam
  3. 1551 članka imaju tag financije
  4. 1250 članka imaju tag izvoz
  5. 846 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 982 članka imaju tag svijet
  7. 1011 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 972 članka imaju tag trgovina
  9. 838 članka imaju tag investicije
  10. 684 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 918 članka imaju tag ict
  12. 966 članka imaju tag EU
  13. 864 članka imaju tag industrija
  14. 770 članka imaju tag menadžment
  15. 571 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 588 članka imaju tag maloprodaja
  18. 550 članka imaju tag marketing
  19. 508 članka imaju tag tehnologija
  20. 489 članka imaju tag krediti
  21. 367 članka imaju tag poticaji
  22. 429 članka imaju tag obrazovanje
  23. 348 članka imaju tag eu fondovi
  24. 396 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 262 članka imaju tag potpore
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 347 članka imaju tag hotelijerstvo
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 422 članka imaju tag dzs
  31. 305 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 300 članka imaju tag hgk
  34. 379 članka imaju tag vlada
  35. 346 članka imaju tag energetika
  36. 351 članka imaju tag porezi
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 378 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija