Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Ruj 2017

Hrvatskoj nedostaje najmanje 5.000 građevinskih radnika

Izvor: www.seebiz.eu · Autor: SEEbiz / Novi list  

Hrvatskoj nedostaje najmanje 5.000 građevinskih radnika

Hrvatskoj kronično nedostaje građevinskih radnika svih profila, između četiri i pet tisuća, zbog čega su jako upitne nove investicije te moguć potpuni investicijski kolaps – upozoravaju građevinari, developeri i stručnjaci za nekretnine.

Napominju kako svi dobri građevinarci odlaze na rad u inozemstvo te se domaće građevinske tvrtke za poslove u Hrvatskoj više gotovo ne mogu ni natjecati.

Potražnja za novim stanovima je sve veća, no uskoro ih više neće imati tko graditi, dok kupci odustaju i od kupnje rabljenih stanova jer je izuzetno teško pronaći kvalitetnu tvrtku za adaptacije.

Naoko banalno, ali se žale čak i predstavnici stanara u zgradama, kojima je teško pronaći majstore za sitne popravke jer i oni u sve većoj mjeri odlaze van, najviše u Njemačku, piše Novi list.

Unatrag dvije godine iz Hrvatske je otišlo barem 20 posto građevinaraca, i to dobrih, kvalitetnih, kaže Domagoj Ferdebar, glavni tajnik Sindikata graditeljstva Hrvatske. U Njemačkoj, koja ima toliko investicija da »guta« svakog dobrog građevinarca, NKV radnik je plaćen minimalno 11,30 eura po satu, dakle gotovo 85 kuna, što je četiri i pol puta više od minimalne satnice pomoćnog, priučenog radnika u Hrvatskoj, koji dobiva nešto malo manje od 19 kuna.

Zidar, tesar, armirač i ostali kvalificirani radnici za sat vremena svoga rada u Njemačkoj dobivaju 110 kuna po satu, kod nas im je kolektivnim ugovorom zajamčeno između 20 i 25 kuna, dakle opet četiri puta manje.

- Ne idu ljudi van iz zabave, nego s teškom mučninom. Ostali bi ovdje za pola njemačke plaće, tako mi kažu svi koji se odjavljuju iz sindikata i odlaze. Ovdje se u teškim vremenskim uvjetima radi za tri, četiri tisuće kuna mjesečno, i to prekovremeno, dakle za minimalac ako se računaju samo stvarno plaćeni sati«, napominje Ferdebar.

Samo je iz Viadukta, ističe, otišlo dvjestotinjak radnika, iz sindikata se u malo vremena ispisalo 600-tinjak građevinaraca, pri čemu je puno veći broj onih koji u sindikatu nikad nisu ni bili, a otišli su.

Zbog toga se hrvatske firme više ne mogu niti javljati na natječaje kao nositelji projekta već eventualno kao kooperanti, što potvrđuje i Denis Čupić, predsjednik HUP-ove Udruge voditelja projekata u razvoju nekretnina (developera) te direktor tvrtke F.O. Development iz Varaždina.

Od 2010. godine, kaže nam, hrvatski su građevinari, koji su tad još i imali velike projekte u svojim rukama, počeli nerazumno spuštati cijene, svjesno ulazivši u minuse.

– Velike građevinske firme taj manjak su prelijevale na kooperante, što je uništilo male i srednje građevinske firme. S vlastitom operativom radile su samo dvije, tri domaće kompanije, ostalih desetak velikih je angažiralo kooperante, tako da danas više nema tko preuzimati poslove. Na »lageru« je dosta srednjih projekata, investicija vrijednih od 1,5 do pet, šest milijuna eura, za koje je financiranje osigurano i dozvole riješene no nemoguće je pronaći građevinsku tvrtku koja ima sigurne radnike i garancije da će ispuniti rokove i kvalitetno obaviti posao – ističe Čupić.

Iz vlastite prakse navodi primjer projekta na kojem radi, a o kojem je razgovarao s četrdesetak građevinskih tvrtki u Hrvatskoj, i nitko ne može, zbog manjka ljudi, početi posao prije proljeća iduće godine. Smatra da će problematična biti i gradnja Pelješkog mosta, osim ako ga neće graditi strane firme.

Već nam se događa, zaključuje, kolaps, a iduće zime više neće uopće biti operative za velike projekte u turizmu. Osim ako, kako kaže, država ne omogući novi dodatni uvoz građevinaraca.

I Ferdebar napominje kako sve velike projekte u Hrvatskoj danas nose tri strane građevinske tvrtke, a hrvatske, koje se kao nositelji projekata niti ne javljaju jer nemaju uvjete, budu samo njihovi kooperanti.

Vlada je, podsjećaju u HGK-u, za ovu godinu pokušala ublažiti problem odobravanjem prvo 2.080, a naknadno još 2.053 dozvole za strane građevinarce (izvan EU-a).

Prema informacijama iz MUP-a, sve dodatne kvote odobrene ovoga ljeta već su potrošene, što znači da se do kraja godine neće moći uvoziti strana radna snaga.

– Nedostatak radne snage postaje jedan od gorućih problema. Sve je više primjera gdje tvrtke odbijaju poslove jer nemaju radnika s kojima bi odradili ugovoreno. Sad je moguće da ćemo izgubiti i radnike iz BiH, Makedonije, Srbije i drugih balkanskih zemalja, jer su u međuvremenu i oni otišli u Zapadnu Europu. Stoga već ugovoreni projekti dolaze u pitanje – upozoravaju iz HGK-a.

Zidari, tesari, armirači, keramičari, soboslikari, fasaderi i monteri suhe gradnje samo su neka od deficitarnih struka koje poslodavci traže na razne načine. Pa iako je na Zavodu za zapošljavanje prijavljen veliki broj tih radnika, poslodavci ih ne uspijevaju naći. Neki od njih rade »na crno«, drugi su na radu u inozemstvu, a ostatak nije zapošljiv, kažu u HGK.

Sličan problem imaju i Poljaci, Česi, Rumunji, Bugari – svima radnici odlaze, uglavnom u Njemačku, gdje već sutra mogu preseliti sve bolje hrvatske građevinske firme, napominje Čupić.

- Građevinaru sa sjevera Hrvatske daleko se više isplati raditi u Austriji nego u Dalmaciji. Mogu reći da nam u Hrvatskoj nedostaje sigurno pet, do šest tisuća radnika, i država mora dozvoliti dodatni uvoz radnika, uvjerio sam se, kvalitetnih radnika iz BiH. U tom slučaju nek' hrvatski građevinarci idu van, njihov zarađeni novac će se svakako u Hrvatsku i vratiti, zaključuje Čupić.


Komentari članka

Vezani članci

INTERES Sve više stranih turista želi posjetiti Hrvatsku nakon uspjeha nogometne reprezentacije

23.07.2018.

Iako je sada teško reći neke konkretne brojke i koliko će se taj uspjeh pretočiti u više dolazaka i noćenja u Hrvatskoj, ipak se očekuje pozitivan utjecaj, a i gotovo svi naši partneri na ključnim emitivnim tržištima, pogotovo iz Francuske, SAD-a, Italije

Ledeni tuš na početku špice sezone: na Jadranu manjka 165.000 gostiju!; Stručnjaci: Situacija na tržištu se promijenila, okruženje je drukčije...

23.07.2018.

U četiri udarna tjedna turističke sezone ulazimo tako s minusom od oko 165 tisuća turista, koliko ih je stiglo manje nego lani početkom srpnja.

Hrvatima i dalje najomiljeniji Jadran

20.07.2018.

Kao glavni izvor informacija o destinacijama na koje putuju, čak 90 posto ispitanika navodi internet. To se prije svega odnosi na domaće online sadržaje te specijalizirane aplikacije i stranice

Valamar daje 300 kuna nagrade zaposlenicima zbog dobrog poslovanja

20.07.2018.

Nagradu će dobiti svi zaposlenici koji su na dan 31. srpnja 2018. radili najmanje pola mjeseca srpnja, odnosno bili u radnom odnosu najmanje 15 kalendarskih dana u srpnju, uključujući učenike i studente

2,6 milijardi kuna ušteda od elektroničke javne nabave, uvodi se 1. prosinca

20.07.2018.

Uspostavom cjelovitog procesa elektroničke javne nabave mogu se ostvariti maksimalni efekti i uštede, što prema našim procjenama može biti od šest do 13 posto ukupnog iznosa javne nabave

Tag cloud

  1. 1780 članka imaju tag hrvatska
  2. 1804 članka imaju tag turizam
  3. 1491 članka imaju tag financije
  4. 1166 članka imaju tag izvoz
  5. 760 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 944 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 904 članka imaju tag trgovina
  8. 642 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 771 članka imaju tag investicije
  10. 919 članka imaju tag EU
  11. 833 članka imaju tag industrija
  12. 820 članka imaju tag ict
  13. 813 članka imaju tag svijet
  14. 747 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 552 članka imaju tag maloprodaja
  17. 516 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 321 članka imaju tag poticaji
  21. 396 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 394 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 236 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 313 članka imaju tag agrokor
  30. 296 članka imaju tag hgk
  31. 284 članka imaju tag osijek
  32. 304 članka imaju tag eu fondovi
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 300 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 357 članka imaju tag BDP