Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Ruj 2017

Hrvatskoj nedostaje najmanje 5.000 građevinskih radnika

Izvor: www.seebiz.eu · Autor: SEEbiz / Novi list  

Hrvatskoj nedostaje najmanje 5.000 građevinskih radnika

Hrvatskoj kronično nedostaje građevinskih radnika svih profila, između četiri i pet tisuća, zbog čega su jako upitne nove investicije te moguć potpuni investicijski kolaps – upozoravaju građevinari, developeri i stručnjaci za nekretnine.

Napominju kako svi dobri građevinarci odlaze na rad u inozemstvo te se domaće građevinske tvrtke za poslove u Hrvatskoj više gotovo ne mogu ni natjecati.

Potražnja za novim stanovima je sve veća, no uskoro ih više neće imati tko graditi, dok kupci odustaju i od kupnje rabljenih stanova jer je izuzetno teško pronaći kvalitetnu tvrtku za adaptacije.

Naoko banalno, ali se žale čak i predstavnici stanara u zgradama, kojima je teško pronaći majstore za sitne popravke jer i oni u sve većoj mjeri odlaze van, najviše u Njemačku, piše Novi list.

Unatrag dvije godine iz Hrvatske je otišlo barem 20 posto građevinaraca, i to dobrih, kvalitetnih, kaže Domagoj Ferdebar, glavni tajnik Sindikata graditeljstva Hrvatske. U Njemačkoj, koja ima toliko investicija da »guta« svakog dobrog građevinarca, NKV radnik je plaćen minimalno 11,30 eura po satu, dakle gotovo 85 kuna, što je četiri i pol puta više od minimalne satnice pomoćnog, priučenog radnika u Hrvatskoj, koji dobiva nešto malo manje od 19 kuna.

Zidar, tesar, armirač i ostali kvalificirani radnici za sat vremena svoga rada u Njemačkoj dobivaju 110 kuna po satu, kod nas im je kolektivnim ugovorom zajamčeno između 20 i 25 kuna, dakle opet četiri puta manje.

- Ne idu ljudi van iz zabave, nego s teškom mučninom. Ostali bi ovdje za pola njemačke plaće, tako mi kažu svi koji se odjavljuju iz sindikata i odlaze. Ovdje se u teškim vremenskim uvjetima radi za tri, četiri tisuće kuna mjesečno, i to prekovremeno, dakle za minimalac ako se računaju samo stvarno plaćeni sati«, napominje Ferdebar.

Samo je iz Viadukta, ističe, otišlo dvjestotinjak radnika, iz sindikata se u malo vremena ispisalo 600-tinjak građevinaraca, pri čemu je puno veći broj onih koji u sindikatu nikad nisu ni bili, a otišli su.

Zbog toga se hrvatske firme više ne mogu niti javljati na natječaje kao nositelji projekta već eventualno kao kooperanti, što potvrđuje i Denis Čupić, predsjednik HUP-ove Udruge voditelja projekata u razvoju nekretnina (developera) te direktor tvrtke F.O. Development iz Varaždina.

Od 2010. godine, kaže nam, hrvatski su građevinari, koji su tad još i imali velike projekte u svojim rukama, počeli nerazumno spuštati cijene, svjesno ulazivši u minuse.

– Velike građevinske firme taj manjak su prelijevale na kooperante, što je uništilo male i srednje građevinske firme. S vlastitom operativom radile su samo dvije, tri domaće kompanije, ostalih desetak velikih je angažiralo kooperante, tako da danas više nema tko preuzimati poslove. Na »lageru« je dosta srednjih projekata, investicija vrijednih od 1,5 do pet, šest milijuna eura, za koje je financiranje osigurano i dozvole riješene no nemoguće je pronaći građevinsku tvrtku koja ima sigurne radnike i garancije da će ispuniti rokove i kvalitetno obaviti posao – ističe Čupić.

Iz vlastite prakse navodi primjer projekta na kojem radi, a o kojem je razgovarao s četrdesetak građevinskih tvrtki u Hrvatskoj, i nitko ne može, zbog manjka ljudi, početi posao prije proljeća iduće godine. Smatra da će problematična biti i gradnja Pelješkog mosta, osim ako ga neće graditi strane firme.

Već nam se događa, zaključuje, kolaps, a iduće zime više neće uopće biti operative za velike projekte u turizmu. Osim ako, kako kaže, država ne omogući novi dodatni uvoz građevinaraca.

I Ferdebar napominje kako sve velike projekte u Hrvatskoj danas nose tri strane građevinske tvrtke, a hrvatske, koje se kao nositelji projekata niti ne javljaju jer nemaju uvjete, budu samo njihovi kooperanti.

Vlada je, podsjećaju u HGK-u, za ovu godinu pokušala ublažiti problem odobravanjem prvo 2.080, a naknadno još 2.053 dozvole za strane građevinarce (izvan EU-a).

Prema informacijama iz MUP-a, sve dodatne kvote odobrene ovoga ljeta već su potrošene, što znači da se do kraja godine neće moći uvoziti strana radna snaga.

– Nedostatak radne snage postaje jedan od gorućih problema. Sve je više primjera gdje tvrtke odbijaju poslove jer nemaju radnika s kojima bi odradili ugovoreno. Sad je moguće da ćemo izgubiti i radnike iz BiH, Makedonije, Srbije i drugih balkanskih zemalja, jer su u međuvremenu i oni otišli u Zapadnu Europu. Stoga već ugovoreni projekti dolaze u pitanje – upozoravaju iz HGK-a.

Zidari, tesari, armirači, keramičari, soboslikari, fasaderi i monteri suhe gradnje samo su neka od deficitarnih struka koje poslodavci traže na razne načine. Pa iako je na Zavodu za zapošljavanje prijavljen veliki broj tih radnika, poslodavci ih ne uspijevaju naći. Neki od njih rade »na crno«, drugi su na radu u inozemstvu, a ostatak nije zapošljiv, kažu u HGK.

Sličan problem imaju i Poljaci, Česi, Rumunji, Bugari – svima radnici odlaze, uglavnom u Njemačku, gdje već sutra mogu preseliti sve bolje hrvatske građevinske firme, napominje Čupić.

- Građevinaru sa sjevera Hrvatske daleko se više isplati raditi u Austriji nego u Dalmaciji. Mogu reći da nam u Hrvatskoj nedostaje sigurno pet, do šest tisuća radnika, i država mora dozvoliti dodatni uvoz radnika, uvjerio sam se, kvalitetnih radnika iz BiH. U tom slučaju nek' hrvatski građevinarci idu van, njihov zarađeni novac će se svakako u Hrvatsku i vratiti, zaključuje Čupić.


Komentari članka

Vezani članci

Najveći prihod kod 50 poduzetnika u privatnom vlasništvu

20.10.2017.

Poduzetnici u mješovitom vlasništvu su iza poduzetnika u državnom vlasništvu po prihodima

Niže cijena dostave za online kupnju

16.10.2017.

Prekogranična dostava u Hrvatsku 3-5 puta skuplja je od dostave u druge zemlje članice Europske unije

Hrvatska uspješno predstavljena na najvećem turističkom sajmu u provinciji Guangxi

16.10.2017.

S obzirom da je Hrvatska po prvi puta predstavljena u ovome dijelu Kine, poseban naglasak je stavljen na turističku ponudu vezanu uz hrvatsku kulturu i povijest, gradove Pulu, Split i Dubrovnik

I MVEP zapošljava, broj zaposlenih u državnoj administraciji raste na 50.000

16.10.2017.

Novi val zapošljavanja u ministarstvima u kojem će posao naći oko 850 administrativaca, nije mimoišao ni Ministarstvo vanjskih poslova koje je ovaj tjedan primalo molbe za nova 32 radna mjesta

Ekonomski bum u Švedskoj, fali im 78 tisuća radnika

16.10.2017.

Prije nekoliko mjeseci švedski zavod za zapošljavanje objavio je kako će se u 2017. i 2018. godini u zemlji otvoriti 149 tisuća novih radnih mjesta te da će na njih čak osam od deset raditi stranci

Tag cloud

  1. 1667 članka imaju tag hrvatska
  2. 1706 članka imaju tag turizam
  3. 1471 članka imaju tag financije
  4. 1107 članka imaju tag izvoz
  5. 702 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 898 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 864 članka imaju tag trgovina
  8. 612 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 883 članka imaju tag EU
  10. 692 članka imaju tag investicije
  11. 812 članka imaju tag industrija
  12. 791 članka imaju tag ict
  13. 729 članka imaju tag menadžment
  14. 906 članka imaju tag kriza
  15. 716 članka imaju tag svijet
  16. 530 članka imaju tag maloprodaja
  17. 498 članka imaju tag marketing
  18. 462 članka imaju tag krediti
  19. 448 članka imaju tag tehnologija
  20. 285 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 372 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 415 članka imaju tag dzs
  24. 366 članka imaju tag hnb
  25. 380 članka imaju tag obrazovanje
  26. 331 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 214 članka imaju tag potpore
  28. 291 članka imaju tag hgk
  29. 298 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 333 članka imaju tag energetika
  32. 271 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 353 članka imaju tag vlada
  35. 279 članka imaju tag agrokor
  36. 268 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja