Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Srp 2018

Hrvatski strojevi spašavaju živote diljem svijeta

Izvor: www.index.hr · Autor: M.R.  

Hrvatski strojevi spašavaju živote diljem svijeta

''DON'T send a man to do a machine's job'', moto je zagrebačke kompanije DOK-ING koju je prije nešto manje od 30 godina osnovao Vjekoslav Majetić, a koja danas za kupce iz cijelog svijeta isporučuje strojeve koji u raznim opasnim situacijama zamjenjuju čovjeka. Najveći kupac im je američka vojska koja je njihove strojeve za razminiranje koristila u misijama u Afganistanu i Iraku, a važan dio njihovog proizvodnog programa su i strojevi za rudarenje.

Priča je krenula devedesetih godina kada je Hrvatska bila zagađena minama, a velik broj ljudi stradavao je na tim poslovima. To je potaknulo Majetića da krene u razvoj daljinsko upravljanih strojeva, koji bi osim što bi pojeftinili cijeli proces osigurali da taj težak i opasan posao čovjek radi u što je moguće manjoj mjeri.

''Hrvatska je bila zagađena minama, imali smo dosta stradavanja ljudi koji su se bavili razminiranjem i jednostavno iz te potrebe smo krenuli u razvoj daljinski upravljanih strojeve kojima bismo olakšali posao razminiranja, ubrzali ga i, dakako, radili jeftinije. Strojno se razminiranje ne može uspoređivati s radom pirotehničara, posebice ne u cijeni, koja uvelike ovisi i o težini terena i konfiguraciji. No uštedama ostvarenim kroz strojno razminiranje obuhvaćene su veće površine, ali i još važnije - povećali smo sigurnost onih koji rade na tim poslovima'', kaže Vjekoslav Majetić.

U vođenje kompanije uključena je i mlađa generacija obitelji Majetić. Kći Ana članica je uprave zadužena za ljudske resurse, IT, financije i računovodstvo.

Ana kaže da se njihovi strojevi danas koriste u 30-ak zemalja svijeta, a kupci su različitog profila - od vlada i vojski do nevladinih organizacija i privatnih kompanija.

''Naši strojevi se koriste na svim kontinentima, u preko 30-tak zemalja svijeta. Najveća referenca i naš najveći kupac je američka vojska. Oni imaju 120 naših strojeva koje su koristili u mirovnim misijama u Afganistanu i Iraku. Naši kupci uglavnom su ministarstva obrane, vojske, nevladine organizacije, ali imamo i proizvodnju za komercijalne tvrtke. S obzirom na to da smo usavršili strojeve na daljinsko upravljanje za razminiranje bilo je logično da se proširimo i na druge grane pa radimo strojeve i za podzemno rudarenje i krizni menadžment - sve situacije gdje je velika opasnost za čovjeka. Naš moto je 'Don't send a man to do a machine's job' i to govori da želimo raditi strojeve koji mogu adekvatno zamijeniti čovjeka u opasnim situacijama'', kaže Ana.

Kompanija zapošljava inženjere i kvalificirane radnike raznih struka, a kako je na tržištu teško pronaći odgovarajuće kadrove, uglavnom ih odgajaju sami.

''DOK-ING trenutno ima stotinjak zaposlenih, a razvoj i proizvodnja su nam najveći odjeli. Imamo i tvornicu na lokaciji u Slunju gdje je jedan dio proizvodnje s 30 ljudi. Također, imamo podružnicu u Južnoafričkoj Republici gdje je 50 ljudi i oni su nam tamo potpora za program strojeva za podzemno rudarenje. Uz inženjere zapošljavamo varioce i slične profile kvalificiranih radnika. Kako na tržištu nema gotovih ljudi, jer nema sličnih firmi iz kojih bi mogli doći, dovodimo mlade inženjere koje onda na neki način odgajamo i do sada se to pokazalo kao jedini ispravan put. U razvoju radi 30 inženjera, od kojih se jedan dio bavi konstrukcijama, a drugi softverom'', kaže Ana.

Svojedobno je DOK-ING privukao pažnju javnosti razvojem električnog automobila. Napravili su mali gradski automobil, no nikada nije došlo do njegove proizvodnje za tržište.

''Naš core business su strojevi na daljinsko upravljanje specijalnih namjena. To je znatno drugačija tehnologija od električnih automobila. Ono što smo mi htjeli postići električnim automobilom je da, zapravo, neke tehnologije koje smo primjenjivali na strojevima, kao elektropogon, pretočimo u jednu ideju - električni auto. Da bismo komercijalizirali takav proizvod potrebni su drugačiji procesi proizvodnje. Mi smo kroz automobil napravili bazu na kojoj smo razvijali određene tehnologije. Zahvaljujući električnom automobilu dosta surađujemo s fakultetima. Na primjer FER koristi naš automobil kao platformu za razvoj raznih senzora i slično'', kaže Ana.

No imaju još ideja vezanih za električna vozila. Razvijaju male električne kombije koji mogu služiti u razne svrhe - od prijevoza putnika do dostava. No serijska proizvodnja zahtijeva prilično velika sredstva koja se mjere milijunima eura, ali ako bi pronašli zainteresirane kupce, mogli bi ih raditi po narudžbi.

''Što se tiče vozila, mi trenutno razvijamo projekt malih električnih komunalnih kombija. Trenutno se držimo našeg core businessa, a svi ostali razvojni projekti su priprema za potencijalne ulagače i/ili kupce. Posljednji u nizu je multifunkcionalno vozilo za gospodarske svrhe - gradove, komunalne tvrtke, za dostave, prijevoz putnika itd. To vozilo je vrlo jeftino u održavanju, nema servisiranja, cijena kilometra je jedna desetina onog koliko košta kod običnih vozila. To vozilo bi se otplatilo u godinu, godinu i pol dana. Električna su vozila tiha, nisu bučna, idealna su za kampove, hotele. Sad je samo pitanje koliko uopće ima želje koristiti nove tehnologije, čuvati okoliš, a istodobno i štedjeti izvore energije... Za svaku veliku serijsku proizvodnju ulaganje u proizvodnu liniju traži iznimno velika sredstva, koja se broje u milijunima eura. No mi bismo mogli raditi i male serije ako bi se pojavili zainteresirani kupci'', kaže Vjekoslav Majetić.


Komentari članka

Vezani članci

Tvrtka Đuro Đaković Specijalna vozila sklopila novi ugovor vrijedan 137 milijuna kuna

14.08.2019.

Tvrtka iz Đuro Đaković grupe, Đuro Đaković Specijalna vozila, sklopila je ugovor s francuskim naručiteljem o isporuci teretnih vagona za prijevoz kolutova lima, čija je vrijednost 137 milijuna kuna, izvijestili su u ponedjeljak iz te slavonskobrodske komp

Gdje je industrija u Hrvatskoj danas?

08.08.2019.

Kakvi su strukturni parametri razvoja hrvatske industrije, koje djelatnosti prolaze kroz filtre globalne konkurentnosti a koje su najdalje od prolaza i što bi trebalo učiniti kako bi se hrvatska industrija pomakla u vis na skali konkurentnosti, tehnološke

Papir iz malog hrvatskog grada svjetski je brend, 95 posto proizvodnje ide u izvoz

06.08.2019.

Samo oni u RH nude papir za transfer boje na razne medije, a posebno na poliesterske tkanine

U hrvatskoj industriji radi znatno manje ljudi nego lani

01.08.2019.

Ukupna proizvodnost rada u industriji u prvih šest mjeseci ove godine je porasla 3,3 posto u odnosnu na isto razdoblje lani. Industrijska proizvodnja potonula 5,6 posto

Grupacija Đuro Đaković u gubitku od 16,2 milijuna kuna

31.07.2019.

ĐĐ Grupa d.d. zabilježila je gubitak od 2,5 milijuna kuna, dok su s druge strane ĐĐ Energetika i infrastruktura te ĐĐ Strojna obrada poslovale s dobiti od 2,8, odnosno 1,04 milijuna kuna. Rezultat koji su ostvarili ĐĐ Grupa i ĐĐ Industrijska rješenja je o

Tag cloud

  1. 1934 članka imaju tag hrvatska
  2. 1959 članka imaju tag turizam
  3. 1548 članka imaju tag financije
  4. 1238 članka imaju tag izvoz
  5. 837 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1002 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 967 članka imaju tag trgovina
  8. 964 članka imaju tag svijet
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 681 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 903 članka imaju tag ict
  12. 964 članka imaju tag EU
  13. 860 članka imaju tag industrija
  14. 768 članka imaju tag menadžment
  15. 922 članka imaju tag kriza
  16. 555 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 584 članka imaju tag maloprodaja
  18. 546 članka imaju tag marketing
  19. 486 članka imaju tag krediti
  20. 504 članka imaju tag tehnologija
  21. 362 članka imaju tag poticaji
  22. 426 članka imaju tag obrazovanje
  23. 260 članka imaju tag potpore
  24. 392 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 342 članka imaju tag eu fondovi
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 333 članka imaju tag agrokor
  32. 299 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 378 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 342 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija