Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Srp 2011

Hrvatski javni dug krajem ožujka iznosi 43 posto BDP-a

Izvor: www.liderpress.hr · Autor: Hina  

Hrvatski javni dug krajem ožujka iznosi 43 posto BDP-a

Javni dug Hrvatske, u koji ulaze inozemni i vanjski dug središnje države, izvanproračunskih korisnika i lokalne države, u ožujku je povećan u odnosu na veljaču za 9,3 milijarde kuna, na što je najviše utjecao rast duga središnje države. Po podacima Ministarstva financija iz najnovijeg Mjesečnog statističkog prikaza, inozemna komponenta javnog duga u ožujku je u odnosu na veljaču povećana za 3,3 milijarde kuna uslijed povećanja inozemnog duga središnje države, dok je domaća komponenta povećana za 6 milijardi kuna zbog povećanja domaćeg duga središnje i lokalne države.

U odnosu na kraj prošle godine javni je dug povećan za 10,4 milijarde kuna, ili za 7,6 posto, pa je i udio u procijenjenom BDP-u povećan sa 41,2 posto krajem prošle godine na 43 posto krajem ožujka ove godine. Najveći dio javnog duga odnosi se na središnju državu, čiji je dug krajem ožujka iznosio 139,8 milijardi kuna, što je u procijenjenom BDP-u udjel od 40,6 posto. U odnosu na kraj prošle godine središnja je država svoj dug povećala za 10,5 milijardi kuna, ili za 8,1 posto. Krajem ožujka inozemi je dug središnje države iznosio 49,2 milijarde kuna, što je u odnosu na kraj prošle godine povećanje za 2,9 milijardi kuna, dok je domaću komponentu duga središnja država povećala za 7,6 milijardi kuna, na 90,6 milijardi kuna.

Po podacima Ministarstva financija, vanjski i unutarnji dug izvanproračunskih korisnika krajem ožujka ove godine iznosio je 6,4 milijarde kuna (što je udio u BDP-u od 1,9 posto), a lokalne države 2,1 milijardu kuna (ili 0,6 posto BDP-a). Pritom je lokalna država svoj dug u odnosu na kraj prošle godine povećala za 122 milijuna kuna, a izvanproračunski korisnici smanjili za 190,6 milijuna kuna. Ukupna državna jamstva krajem ožujka iznosila su 44,3 milijarde kuna i u odnosu na kraj prošle godine smanjena su za 315,5 milijuna kuna.Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) u prva tri mjeseca smanjila svoj ukupni dug za gotovo 1,9 milijardi kuna, na 12,3 milijarde kuna (u veljači je HBOR otplatio obveznicu izdanu 2004. u vrijednosti od 300 milijuna eura).

Tako je i udio državnih jamstava u procijenjenom BDP-u smanjen sa 13,3 posto krajem prošle godine na 12,9 posto krajem ožujka, a HBOR-a sa 4,3 na 3,6 posto.Pridoda li se dugu opće države (koji čine dug središnje države, izvanproračunskih korisnika i lokalne države) i iznos potencijalnog duga (državna jamstva i dug HBOR-a) ukupan se iznos krajem ožujka penje na nešto više od 205 milijardi kuna, što je u procijenjenom BDP-u udio od 59,5 posto, dok je krajem prošle godine taj udio bio 58,8 posto.


Komentari članka

Vezani članci

Zbog neubranog poreza Hrvatska godišnje gubi čitav jedan proračun za zdravstvo

20.03.2019.

Očito je da bi Hrvatska mogla znatno povećati svoje prihode za javne potrebe, kada bi porezna tijela radila učinkovitije

Damir Novotny: Zašto se plaće u Hrvatskoj ne mogu podignuti na 7500 kuna

18.03.2019.

Plaće i povećavanje blagostanja kućanstava povezani su s rastom opće učinkovitosti nacionalne ekonomije i produktivnosti rada: ako raste produktivnost, mogu rasti i plaće. Ako se plaće povećavaju Vladinim fiskalnim intervencijama, kao što je to bio slučaj

Na listi 10 najštedljivijih zemalja samo su dvije iz Europe, a iznenadit ćete se kad vidite tko najviše špara

27.02.2019.

Svjetska banka početkom godine objavila je podatke o tome koje zemlje u svijetu najviše uštede. Štednja u ovom smislu ne smatra se samo razlikom između ukupnih primanja i troškova kućanstva, već se kroz omjer štednje prema cijelom BDP-u promatra i štednja

D. Döderlein: igrači poput Vise odmaknut će se od banaka, valute će dobiti svoju e-inačicu

17.01.2019.

Daniel Döderlein, jedan od vodećih europskih fintech poduzetnika i osnivač tvrtke Auka, predvidio je pet tema koje će imati najviše utjecaja u području financijskih tehnologija u 2019.

Javni dug Hrvatske pao na najnižu razinu od 2012. godine

08.01.2019.

Kretanja u fiskalnoj statistici ostat će i dalje razmjerno povoljna, kažu analitičari

Tag cloud

  1. 1862 članka imaju tag hrvatska
  2. 1893 članka imaju tag turizam
  3. 1513 članka imaju tag financije
  4. 1202 članka imaju tag izvoz
  5. 814 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 983 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 942 članka imaju tag trgovina
  8. 812 članka imaju tag investicije
  9. 672 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 900 članka imaju tag svijet
  11. 946 članka imaju tag EU
  12. 863 članka imaju tag ict
  13. 844 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 491 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 567 članka imaju tag maloprodaja
  18. 535 članka imaju tag marketing
  19. 482 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 347 članka imaju tag poticaji
  22. 413 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 248 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 327 članka imaju tag eu fondovi
  30. 329 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 324 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 368 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 328 članka imaju tag porezi
  39. 367 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija