Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Srp 2017

Hrvatski izvoz munjevito raste, ali ćemo uvijek gledati u leđa susjedima

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Nikola Sučec  

Hrvatski izvoz munjevito raste, ali ćemo uvijek gledati u leđa susjedima

U prvih pet mjeseci ove godine hrvatski izvoz porastao je 15 posto. Iz mjeseca u mjesec naš izvoz raste dvoznamenkastim stopama i redovito smo na vrhu lista najbrže rastućih europskih izvoznika. Od siječnja do svibnja strancima smo prodali robe vrijedne 40 milijardi kuna, pa je fer zapitati se je li Hrvatska izvoznička supersila

Nažalost, nije. Statistike koje se redovito objavljuju više sakrivaju nego što otkrivaju. Iako naš izvoz brzo raste, treba znati da on raste s vrlo male baze i morao bi ići tim stopama još nekoliko desetaka godina da bi se uopće približio prosjeku EU-a.

Lani smo izvezli robe u vrijednosti od 12 milijardi eura, a istovremeno smo uvezli robe vrijedne 19 milijardi eura, što znači da smo u međunarodnoj trgovini napravili manjak od sedam milijardi eura.

Drugi pokazatelj još je alarmantniji. Naš lanjski izvoz od 12 milijardi eura predstavlja samo 27 posto čitavog BDP-a. Drugim riječima, izvoz je samo trećina vrijednosti sve hrvatske potrošnje, proizvodnje i investicija. Izvoz u prosječnoj članici EU-a čini barem 40 posto BDP-a, što bi značilo da bismo, pod uvjetom da BDP ostane na 45 milijardi eura, godišnje morali izvesti robe vrijedne 18 milijardi eura.

Kada bi se od iznosa ukupnog izvoza odbila i brojka eura zarađenih turizmom, hrvatska pozicija u odnosu na 'konkurenciju' poput Mađarske, Slovenije ili Češke dodatno bi se pogoršala.

'Hrvatski izvoz roba najmanji je u odnosu na BDP od svih europskih zemalja. Taj minimum je u Europi 40 i više posto, a što je zemlja manja, izvoz bi trebao biti viši. Dobro je da izvoz raste, ali to nije ni blizu iznosima kakvi bi trebali biti', rekao je tportalu ekonomist Ljubo Jurčić te nastavio:

'Da bismo došli na željene razine, izvoz bi trebao biti isplativ. Kako bismo to postigli, treba nam povoljniji tečaj. S druge strane uvoz nam sada raste upola manjim stopama nego izvoz, pa se to tumači kao nešto odlično. Ali naš uvoz je puno veći od izvoza, pa i taj manji rast poništi sve efekte rasta izvoza.'

Vanjsku trgovinu treba gledati cjelovito. Nažalost, naša bilanca je negativna, a kao pozitivna strana priče stalno se spominje turizam.

'Političari se sad stalno slikaju na otvaranju novih turističkih investicija i kažu - evo vam potrošnje, evo vam izvoza, a time zapravo tupe oštricu industrijske proizvodnje. Društvo je industrijsko, a bez razvoja industrijske proizvodnje nema razvoja društva. Njemačka i Japan su razvijeni, ali ne žive od turizma, a mi kupujemo njihove strojeve, automobile i mobitele', rekao nam je Jurčić i napomenuo kako je velika zabluda to da će hrvatsko gospodarstvo počivati na krilima malih i srednjih poduzeća.

"Hrvatska proizvodnja se urušila. Nemamo uvjete za proizvodnju, nitko se ne bavi industrijskom politikom, niti ima fiskalne i monetarne politike koja bi ju pratila. Uništili smo socijalističku infrastrukturu iz Jugoslavije, a tržišnu nismo napravili. Pojedinačno od nas nitko ne može napraviti složen proizvod, a mali i srednji su tu da se njihove proizvode uključuje u složenije. U zapadnoj Europi postoje velike kompanije poput Mercedesa ili Airbusa, koji imaju tisuće malih i srednjih dobavljača. Takvih kompanija nema kod nas - kome ćemo mi prodavati opruge i letvice?', pita se Jurčić.

Što se tiče tečaja, kuna je već neko vrijeme ispod prosjeka od 7,5 kuna za euro, što uvoznicima ne ide na ruku. Slabija kuna pospješila bi poslovne rezultate izvoznika, ali bi otežala otplatu dugova u eurima.

Kakvo je stanje na terenu, upitali smo dva domaća industrijska diva, Inu i Plivu, ujedno najveće izvoznike. Ina je najveći hrvatski izvoznik već godinama, a u zadnjih pet godina izvezla je robe vrijedne 37 milijuna kuna.

Lani je prodaja u Bosni i Hercegovini rasla za jedan posto, a u Sloveniji za 27 posto, dok je u prvom tromjesečju 2017. godine, u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, rezultat još bolji: ukupne izvezene količine rafinerijskih proizvoda gotovo su udvostručene, dok je izvoz u BiH rastao za tri posto, a u Sloveniju čak 60 posto.

Dodatni prostor za rast izvoza vide nakon modernizacije rafinerije u Rijeci, u što su uložene tri milijarde kuna. Kao najizglednije ciljno tržište za novoproizvedene količine Ina je prepoznala BiH te južnija tržišta, prvenstveno Albaniju i Crnu Goru.

'Što se tiče valutnih promjena, Ina je integrirana naftna kompanija te promjene tečajeva mogu utjecati na stanje duga, ali i na prihode i rashode koje generira u raznim valutama. Kompanija navedene stavke konstantno drži u balansu i prati promjene relevantnih tečajeva i cijena te u skladu s internim procedurama po potrebi ima na raspolaganju razne instrumente za zaštitu od valutnog rizika', poručuju iz Ine za tportal.

Pliva, najveći domaći farmaceut koji izvozi u Veliku Britaniju, SAD, Rusiju i 60 ostalih tržišta, u prvih pola godine ostvarila je 20 posto veći izvoz, unatoč, kako kažu, izazovima na pojedinim tržištima.

Kao tržišta sa značajnim porastom ističu se zemlje EU-a, posebice Njemačka, Velika Britanija i Poljska, te SAD, i dalje Plivina najveća izvozna tržišta. 'Pliva je uvelike orijentirana na izvoz pa je tako udio izvoza u ukupnim prihodima kompanije veći od 80 posto', dodaju.


Komentari članka

Vezani članci

EU izjednačava plaće radnika u zemlji i inozemstvu?

17.10.2017.

Prema europskom zakonodavstvu, izaslani radnik se definira kao "zaposlenik koga je poslodavac privremeno poslao u drugu zemlju članicu radi pružanja usluga".

Niže cijena dostave za online kupnju

16.10.2017.

Prekogranična dostava u Hrvatsku 3-5 puta skuplja je od dostave u druge zemlje članice Europske unije

Hrvatska uspješno predstavljena na najvećem turističkom sajmu u provinciji Guangxi

16.10.2017.

S obzirom da je Hrvatska po prvi puta predstavljena u ovome dijelu Kine, poseban naglasak je stavljen na turističku ponudu vezanu uz hrvatsku kulturu i povijest, gradove Pulu, Split i Dubrovnik

Kinezi imaju veće plaće od Hrvata

12.10.2017.

Plaće u Šangaju nisu mnogo niže ni od onih u Poljskoj, gdje median iznosi 1569 dolara. Tu negdje je i Češka, gdje plaća u najbogatijem Pragu iznosi 1400 dolara.

VULKAN NOVA Riječkoj tvrtki širom otvorena vrata ruskih brodogradilišta

11.10.2017.

U prvim godinama sva će se sidreno-pritezna oprema projektirati i proizvoditi u Rijeci, a kasnije, po fazama i u određenim omjerima, prebacivati u pogone ruskog partnera, tvrtke VMZ u gradu Vyborgu

Tag cloud

  1. 1666 članka imaju tag hrvatska
  2. 1705 članka imaju tag turizam
  3. 1471 članka imaju tag financije
  4. 1107 članka imaju tag izvoz
  5. 702 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 897 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 863 članka imaju tag trgovina
  8. 611 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 881 članka imaju tag EU
  10. 691 članka imaju tag investicije
  11. 812 članka imaju tag industrija
  12. 791 članka imaju tag ict
  13. 729 članka imaju tag menadžment
  14. 906 članka imaju tag kriza
  15. 716 članka imaju tag svijet
  16. 530 članka imaju tag maloprodaja
  17. 498 članka imaju tag marketing
  18. 462 članka imaju tag krediti
  19. 448 članka imaju tag tehnologija
  20. 285 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 372 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 415 članka imaju tag dzs
  24. 366 članka imaju tag hnb
  25. 380 članka imaju tag obrazovanje
  26. 331 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 214 članka imaju tag potpore
  28. 291 članka imaju tag hgk
  29. 298 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 333 članka imaju tag energetika
  32. 271 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 353 članka imaju tag vlada
  35. 278 članka imaju tag agrokor
  36. 268 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja