Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Srp 2017

Hrvatski izvoz munjevito raste, ali ćemo uvijek gledati u leđa susjedima

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Nikola Sučec  

Hrvatski izvoz munjevito raste, ali ćemo uvijek gledati u leđa susjedima

U prvih pet mjeseci ove godine hrvatski izvoz porastao je 15 posto. Iz mjeseca u mjesec naš izvoz raste dvoznamenkastim stopama i redovito smo na vrhu lista najbrže rastućih europskih izvoznika. Od siječnja do svibnja strancima smo prodali robe vrijedne 40 milijardi kuna, pa je fer zapitati se je li Hrvatska izvoznička supersila

Nažalost, nije. Statistike koje se redovito objavljuju više sakrivaju nego što otkrivaju. Iako naš izvoz brzo raste, treba znati da on raste s vrlo male baze i morao bi ići tim stopama još nekoliko desetaka godina da bi se uopće približio prosjeku EU-a.

Lani smo izvezli robe u vrijednosti od 12 milijardi eura, a istovremeno smo uvezli robe vrijedne 19 milijardi eura, što znači da smo u međunarodnoj trgovini napravili manjak od sedam milijardi eura.

Drugi pokazatelj još je alarmantniji. Naš lanjski izvoz od 12 milijardi eura predstavlja samo 27 posto čitavog BDP-a. Drugim riječima, izvoz je samo trećina vrijednosti sve hrvatske potrošnje, proizvodnje i investicija. Izvoz u prosječnoj članici EU-a čini barem 40 posto BDP-a, što bi značilo da bismo, pod uvjetom da BDP ostane na 45 milijardi eura, godišnje morali izvesti robe vrijedne 18 milijardi eura.

Kada bi se od iznosa ukupnog izvoza odbila i brojka eura zarađenih turizmom, hrvatska pozicija u odnosu na 'konkurenciju' poput Mađarske, Slovenije ili Češke dodatno bi se pogoršala.

'Hrvatski izvoz roba najmanji je u odnosu na BDP od svih europskih zemalja. Taj minimum je u Europi 40 i više posto, a što je zemlja manja, izvoz bi trebao biti viši. Dobro je da izvoz raste, ali to nije ni blizu iznosima kakvi bi trebali biti', rekao je tportalu ekonomist Ljubo Jurčić te nastavio:

'Da bismo došli na željene razine, izvoz bi trebao biti isplativ. Kako bismo to postigli, treba nam povoljniji tečaj. S druge strane uvoz nam sada raste upola manjim stopama nego izvoz, pa se to tumači kao nešto odlično. Ali naš uvoz je puno veći od izvoza, pa i taj manji rast poništi sve efekte rasta izvoza.'

Vanjsku trgovinu treba gledati cjelovito. Nažalost, naša bilanca je negativna, a kao pozitivna strana priče stalno se spominje turizam.

'Političari se sad stalno slikaju na otvaranju novih turističkih investicija i kažu - evo vam potrošnje, evo vam izvoza, a time zapravo tupe oštricu industrijske proizvodnje. Društvo je industrijsko, a bez razvoja industrijske proizvodnje nema razvoja društva. Njemačka i Japan su razvijeni, ali ne žive od turizma, a mi kupujemo njihove strojeve, automobile i mobitele', rekao nam je Jurčić i napomenuo kako je velika zabluda to da će hrvatsko gospodarstvo počivati na krilima malih i srednjih poduzeća.

"Hrvatska proizvodnja se urušila. Nemamo uvjete za proizvodnju, nitko se ne bavi industrijskom politikom, niti ima fiskalne i monetarne politike koja bi ju pratila. Uništili smo socijalističku infrastrukturu iz Jugoslavije, a tržišnu nismo napravili. Pojedinačno od nas nitko ne može napraviti složen proizvod, a mali i srednji su tu da se njihove proizvode uključuje u složenije. U zapadnoj Europi postoje velike kompanije poput Mercedesa ili Airbusa, koji imaju tisuće malih i srednjih dobavljača. Takvih kompanija nema kod nas - kome ćemo mi prodavati opruge i letvice?', pita se Jurčić.

Što se tiče tečaja, kuna je već neko vrijeme ispod prosjeka od 7,5 kuna za euro, što uvoznicima ne ide na ruku. Slabija kuna pospješila bi poslovne rezultate izvoznika, ali bi otežala otplatu dugova u eurima.

Kakvo je stanje na terenu, upitali smo dva domaća industrijska diva, Inu i Plivu, ujedno najveće izvoznike. Ina je najveći hrvatski izvoznik već godinama, a u zadnjih pet godina izvezla je robe vrijedne 37 milijuna kuna.

Lani je prodaja u Bosni i Hercegovini rasla za jedan posto, a u Sloveniji za 27 posto, dok je u prvom tromjesečju 2017. godine, u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, rezultat još bolji: ukupne izvezene količine rafinerijskih proizvoda gotovo su udvostručene, dok je izvoz u BiH rastao za tri posto, a u Sloveniju čak 60 posto.

Dodatni prostor za rast izvoza vide nakon modernizacije rafinerije u Rijeci, u što su uložene tri milijarde kuna. Kao najizglednije ciljno tržište za novoproizvedene količine Ina je prepoznala BiH te južnija tržišta, prvenstveno Albaniju i Crnu Goru.

'Što se tiče valutnih promjena, Ina je integrirana naftna kompanija te promjene tečajeva mogu utjecati na stanje duga, ali i na prihode i rashode koje generira u raznim valutama. Kompanija navedene stavke konstantno drži u balansu i prati promjene relevantnih tečajeva i cijena te u skladu s internim procedurama po potrebi ima na raspolaganju razne instrumente za zaštitu od valutnog rizika', poručuju iz Ine za tportal.

Pliva, najveći domaći farmaceut koji izvozi u Veliku Britaniju, SAD, Rusiju i 60 ostalih tržišta, u prvih pola godine ostvarila je 20 posto veći izvoz, unatoč, kako kažu, izazovima na pojedinim tržištima.

Kao tržišta sa značajnim porastom ističu se zemlje EU-a, posebice Njemačka, Velika Britanija i Poljska, te SAD, i dalje Plivina najveća izvozna tržišta. 'Pliva je uvelike orijentirana na izvoz pa je tako udio izvoza u ukupnim prihodima kompanije veći od 80 posto', dodaju.


Komentari članka

Vezani članci

Uz poticaje Grada Osijeka proizvode u Orahovici, a izvoze na švedsko tržište

15.12.2017.

S obzirom na tržišne prilike, tvrtka je preuzela pogon, djelatnike, postrojenje i opremu od nekadašnjeg obrta Čelik Remont Orahovica, čime je nastavila njihovu 40 godina dugu tradiciju osnivajući podružnicu u Orahovici.

Zagrepčaninu dvostruko veća plaća nego Slavoncu

15.12.2017.

Kada se pogledaju županije, najviše zarađuju Zagrepčani, jer je prosječni godišnji dohodak stanovnika Grada Zagreba - 44.733 kune. Otprilike je to dvostruko više od godišnjeg dohotka koji ostvaruju stanovnici Slavonije i Baranje.

U Hrvatskoj najviše po danu troše britanski turisti, slijede Rusi

15.12.2017.

U Hrvatskoj turizam ima izuzetnu sezonalnost, dvije trećine noćenja u godini ostvare se u srpnju i kolovozu, a 95 posto svih noćenja bilježe priobalne županije.

Porez iz plaće: Za tri skupine zaposlenih poslodavac sastavlja godišnji obračun

14.12.2017.

Poslodavac ne smije sastaviti godišnji obračun poreza za radnika koji je tijekom 2017. mijenjao prebivalište između općina i gradova koji su propisali obvezu plaćanja prireza niti za radnika koji nije kod njega zaposlen cijele godine. Ali ako radnik nije

Ministarstvo poljoprivrede s 13 milijuna kuna financira srednje strukovne škole

14.12.2017.

Riječ je o prvim takvim sredstvima koje Ministarstvo poljoprivrede daje za srednje škole koje provode obrazovne programe za sektor poljoprivrede, prehrane i veterine, a iako je prvobitno za to bilo predviđeno 5 milijuna kuna

Tag cloud

  1. 1702 članka imaju tag hrvatska
  2. 1731 članka imaju tag turizam
  3. 1477 članka imaju tag financije
  4. 1122 članka imaju tag izvoz
  5. 716 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 910 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 621 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 871 članka imaju tag trgovina
  9. 714 članka imaju tag investicije
  10. 889 članka imaju tag EU
  11. 817 članka imaju tag industrija
  12. 798 članka imaju tag ict
  13. 734 članka imaju tag menadžment
  14. 739 članka imaju tag svijet
  15. 908 članka imaju tag kriza
  16. 533 članka imaju tag maloprodaja
  17. 502 članka imaju tag marketing
  18. 465 članka imaju tag krediti
  19. 451 članka imaju tag tehnologija
  20. 289 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 380 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 382 članka imaju tag obrazovanje
  25. 366 članka imaju tag hnb
  26. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 323 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  28. 215 članka imaju tag potpore
  29. 293 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 273 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag energetika
  33. 292 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 356 članka imaju tag vlada
  36. 279 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 276 članka imaju tag rast
  39. 266 članka imaju tag hotelijerstvo
  40. 174 članka imaju tag edukacija