Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Ou 2018

Hrvatski fenomen – tamo gdje država zapinje, oni ruše rekorde

Izvor: www.vecernji.hr · Autor: Dijana Jurasić Ivica Beti  

Hrvatski fenomen – tamo gdje država zapinje, oni ruše rekorde

Zašto je Međimurje obećana regija – čak sedma među najboljih deset u Europi – a Međimurci u nizu stvari napredniji i odgovorniji od stanovnika ostalih županija? Međimurska županija, prema podacima Instituta za javnu upravu, privlači najviše novca iz fondova EU po stanovniku, ima najmanji koeficijent klijentelizma i najmanji koeficijent omjera između zaposlenih u javnom i privatnom sektoru i najniže troškove javnog sektora u Hrvatskoj. Prema podacima Ministarstva financija, najviše novca iz proračuna ulaže u obrazovanje i zdravstvo. Od svih županija ima i najbolji vitalni indeks odnosno 99,2 živorođena na 100 umrlih, kako je izračunao demograf prof. dr. Nenad Pokos za razdobolje od 2011. do 2016. Najrazvijenija je županija kontinentalne Hrvatske nakon Grada Zagreba i jedina u unutrašnjosti kojoj je BDP 2014. bio veći nego 2008.

Zašto Međimurcima uspijeva ono što ne uspijeva ostalima?

Individualci spremni učiti – U Međimurju imate otprije utjecaj protestantske tradicije, pa su pojedinci spremniji preuzimati više obveza i odgovornosti za obitelj i zajednicu u kojoj žive. Kod ljudi je više izražen individualizam i spremniji su više učiti od ljudi iz drugih regija. To se pokazalo i kad smo u Međimurju radili istraživanje poduzetništva 2002., 2003. i da tamošnji poduzetnici više razmišljaju i gledaju što se sve može poboljšati – kaže sociolog dr. Drago Čengić koji se bavi ekonomskom sociologijom i sociologijom modernog društva. Međimurci su, kaže, još u bivšoj državi pratili što se zbiva preko granice, u drugim sustavima. Izvoz je u Međimurskoj županiji dvostruko veći od uvoza, a čak trećina se izvozi na zahtjevno njemačko tržište. Jedina je to županija u kojoj je SAD među prva tri ulagača, prvenstveno zahvaljujući tvrtki LPT iz Preloga. Stopa nezaposlenosti iznosi 6,8%. – Jedan dio povratnika radnika iz Austrije i Njemačke otvarao je samostalne obrte, bili su spremniji na pokretanje vlastita biznisa i ta ideja kod njih datira još od početka 80-ih. Provodeći istraživanje u Međimurju uočili smo da Međimurci kad se upuštaju u poduzetništvo jako prate potrebe tamošnjih ljudi i poduzeća, od poljoprivrede do metaloprerađivačkog sektora. Nije slučajno da su neka najpoznatija poduzeća važna za nove djelatnosti, primjerice za zaštitu okoliša, iz Međimurja – tumači Čengić. Iako se i iz Međimurja građani iseljavaju, nije to ni približno iseljavanju iz, primjerice, slavonskih županija. Prema podacima DZS-a, iz Međimurske županije, koja ima oko 114.000 ljudi, odselilo se 2016. godine 1258 ljudi, a od toga u inozemstvo njih 756. Od 2013. do 2017. broj zaposlenih povećan je u toj županiji za 2549. Međimurska županija uza Splitsko-dalmatinsku, Zadarsku i Zagrebačku ima najviše gradova i općina u kojima se više ljudi rađa nego što ih umire. Među njima su Čakovec i Mursko Središće. Čakovec je poznat kao grad kvalitetnih vrtića i dobrog obrazovanja, a i Mursko Središće izdvaja znatna sredstva za djecu, od sufinanciranja vrtića, izleta i maturalnih putovanja. Odlično je organiziran sustav vrtića, udžbenici su za učenike besplatni, kao i prijevoz do škole.

– Vidi se posljednjih godina pomak u poboljšanju uvjeta za obitelji s djecom. Sin Jan ima dvije i pol godine i ide u vrtić, i Grad nam subvencionira polovicu troškova. Starijeg sina Erika, koji ide u prvi razred, na klupi su dočekale knjige i bilježnice. Uređena su dječja igrališta u kvartovima. Imamo šetnicu uz Muru kojom se supruga Diana i ja možemo prošetati s djecom. Kvaliteta života je visoka i Mursko Središće je danas vrlo ugodno mjesto za život – kaže Denis Črešnjevec (40) iz Murskog Središća.

Među najboljih 10 regija

Naselja su uređena dijelom i zahvaljujući gastarbajterima koji su novac zarađen u Njemačkoj, Austriji ili Švicarskoj ulagali u rodni kraj, a danas uživaju u mirovinama višestruko većima od onih domaćih. Ne zna se točno koliko je Međimuraca nakon Drugog svjetskog rata otišlo trbuhom za kruhom. Kamo god otišli, svuda su bili na cijeni kao odlični radnici. Dio njih zaradu je ulagao u obrte i manja poduzeća u Međimurju. Danas u županiji posluje oko 3000 tvrtki (samo šest velikih i pedesetak srednjih, sve ostalo su mala i mikro) i oko 1200 obrta. Međimurska županija ima najveći rast prosječne neto plaće među svim županijama od 2008. do 2015., no s 4500 kuna i dalje zaostaje 17,6 posto za državnim prosjekom. Zato je županijsko vodstvo i pokrenulo kampanju povećanja neto plaća, a jedna od mjera je i odbijanje investitora koji će nuditi minimalna primanja ili tek nešto veća od toga. Građevinske dozvole, zadovolje li investitori sve uvjete, izdaju se u jednom danu, uveden je sustav e-građevinske, a ulagači pohvaljuju i dobar odnos prema njima, vrijedne radnike, prometnu povezanost i razvijenu infrastrukturu. Županija je izradila marketinšku strategiju za privlačenje ulaganja i uvela tzv. post-investment care za investitore i nakon što otvore tvornicu, a ne samo prije. Zato nije slučajno što je Međimursku županiju fDi magazin, publikacija Financial Timesa, uvrstio na 7. mjesto liste 10 najboljih malih europskih gradova i regija budućnosti.


Komentari članka

Vezani članci

Međunarodna konferencija o poduzetništvu [2018.]

18.10.2018.

Dvanaestu godinu zaredom Poduzetnički inkubator BIOS i Centar za poduzetništvo Osijek organiziraju Konferenciju o poduzetništvu, a ove godine suorganizator je Ekonomski fakultet u Osijeku.

Projekt ‘Mali svjetionik’ nagrađuje naj radnika s 50.000 kuna!

12.10.2018.

‘Mali svjetionik’ ima posebnu vrijednost jer poduzetnici i poslodavci tako pokazuju istinsku brigu za svoje radnike i zaposlenike. U hrvatskoj javnosti već dugo vlada mišljenje da su hrvatski poduzetnici i poslodavci tajkuni koji misle samo na sebe i nije

Vlasnik franšize koja osvaja svijet: Porezni teror u Hrvatskoj je blizak fašizmu

08.10.2018.

Ono što malo tko u Hrvatskoj shvaća je to da nije slobodan čovjek, već je velikim dijelom rob u vlastitoj državi. Jer je do te mjere izreguliran, manipuliran te financijski "oguljen" od države da ima vrlo malo izbora u životu, a upravo mogućnost izbora je

Poduzetnicima nova linija kredita iz HBOR-a s kamatom manjom od dva posto

27.09.2018.

Na raspolaganju je ukupno 220 milijuna eura bez roka, dok se ne iskoriste, za hotele, proizvodne pogone, tematske parkove, domove za starije i nemoćne i drugo, a poduzetnici će moći dobiti od 100 tisuća do tri milijuna eura, osim za sektor turizma koji će

‘Gotovo sve hrvatske Vlade su u malim poduzetnicima vidjele bankomate, a ne partnere’

25.09.2018.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u RH je trenutno registrirano 149.052 aktivnih trgovačkih društava. Od tog broja, 145.312 čine mikro i mala društva, odnosno čine 97.5 posto od ukupnog broja. Zapošljavaju preko 432.934 ljudi

Tag cloud

  1. 1815 članka imaju tag hrvatska
  2. 1850 članka imaju tag turizam
  3. 1503 članka imaju tag financije
  4. 1180 članka imaju tag izvoz
  5. 775 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 959 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 918 članka imaju tag trgovina
  8. 654 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 786 članka imaju tag investicije
  10. 929 članka imaju tag EU
  11. 850 članka imaju tag svijet
  12. 835 članka imaju tag industrija
  13. 833 članka imaju tag ict
  14. 749 članka imaju tag menadžment
  15. 917 članka imaju tag kriza
  16. 556 članka imaju tag maloprodaja
  17. 523 članka imaju tag marketing
  18. 478 članka imaju tag krediti
  19. 431 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  20. 477 članka imaju tag tehnologija
  21. 330 članka imaju tag poticaji
  22. 401 članka imaju tag obrazovanje
  23. 438 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 238 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 314 članka imaju tag eu fondovi
  30. 319 članka imaju tag agrokor
  31. 297 članka imaju tag hgk
  32. 285 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 312 članka imaju tag hotelijerstvo
  36. 363 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 359 članka imaju tag BDP