Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

29 Srp 2009

Hrvatske robote izrađene u Dok-ingu koriste američka vojska i ruska vlada

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Tomislav Pili  

Hrvatske robote izrađene u Dok-ingu koriste američka vojska i ruska vlada

Zagrebačka tvrtka Dok-ing odličan je primjer kako sanacija ratnih posljedica može biti prilika za stvaranje svjetski poznatog brenda i izgradnju globalno poznate i priznate kompanije utemeljene na inovativnosti. Tvrtka je osnovana ratne 1992. godine. Osnovni razlog za pokretanje proizvodnje Dok-ingovih strojeva za razminiranje bio je problem s minama u Hrvatskoj, želja da se domaćim pirotehničarima olakša posao i ne izlaže ih se dodatnoj opasnosti u ionako opasnom poslu. Ta je činjenica determinirala i sadašnji slogan tvrtke - "Ne šalji čovjeka da radi posao stroja".

Zagađenost minama
"Isprva se proizvodni program Dok-inga temeljio na proizvodnji robota za specijalne svrhe, a kasnije smo započeli s proizvodnjom robotskih strojeva za razminiranje", kazao je za Poslovni dnevnik Vjekoslav Majetić, osnivač i direktor tvrtke Dok-ing. Zagađenost minama tako je tvrtki poslužila da u realnim uvjetima ispita kvalitetu svojih proizvoda i po potrebi ih usavrši. Na taj je način dobivena izvrsna referenca prije izlaska na međunarodna tržišta. Vjekoslav Majetić po struci je inženjer prometa, a prije rata radio je u špediciji Jugotransporta.

Danas, 17 godina od osnutka, njegova Dok-ing Grupa broji oko 200 zaposlenika i sastoji se od Dok-ing Proizvodnje - jednog od vodećih proizvođača daljinski upravljanih strojeva za razminiranje, vatrogasnih robotskih vozila i posebne opreme za rudarstvo - te tvrtke za humanitarno razminiranje Dok-ing Demining osnovane 2004. godine. Dijelovi Grupe su i tvrtke-kćeri Dok-ing Africa u Južnoafričkoj Republici i Dok-ing America u SAD-u. "Dok-ing Proizvodnja ima 96 zaposlenih, a oko 40 posto zaposlenika fakultetski je obrazovano. Ove smo godine zaposlili 15 novih radnika, većinom inženjera i za sada ne namjeravamo zapošljavati još ljudi. Koliko mi je poznato, moji su radnici prilično zadovoljni, a imaju i najvišu plaću u metaloprerađivačkom sektoru u Zagrebu, koja nikada nije kasnila", rekao je Majetić opisujući profil svoje tvrtke. "Mogu reći da je prošla poslovna godina bila dobra, a nadam se da će takva biti i ova. Prihod koji smo ostvarili prošle godine popeo se do 80 milijuna kuna, a svake smo godine rasli za otprilike 40 posto. Ove godine najvažniji su nam poslovi ugovorenih 11 plus 9 strojeva za razminiranje za američku vojsku te 8 strojeva za australsku vojsku. Ukupna vrijednost tih dvaju ugovora je 20 milijuna eura, a rok isporuke do sredine 2010. godine. Zahvaljujući tim ugovorima zaposlili smo i nekoliko podizvođača", ističe Majetić.

Razvoj projekta
Osim što je na vodećem mjestu u tvrtki, Majetić je zaslužan i za razvoj proizvoda. "Ja sam nositelj i koordinator konstrukcije strojeva, a pomažu mi i dva inženjerska razvojna tima koji su sastavni dio tvrtke. Sam razvoj stroja prilično je skup, oko milijun eura po razvojnoj jedinici", tvrdi Majetić napomenuvši važnost suradnje s MORH-om u razvoju programa za razminiranje. "Ministarstvo obrane je naš prvi kupac i najvažnija referenca bez koje ne bi mogli ostvariti izvozne poslove koje smo sami realizirali. Mogu reći da s MORH-om imamo vrlo dobre odnose, ali nam oni ne mogu pomoći u osvajanju novih tržišta jer to nije njihov posao. Postojali su neki planovi da se naši strojevi koriste u državama u kojima naši vojnici sudjeluju u mirovnim operacijama", otkriva Majetić. "Do sada smo izvezli oko stotinjak strojeva i svi naši proizvodi ostvarili su uspjeh, ali bih ipak posebno istaknuo stroj za razminiranje MV-4 koji je postao svjetski brand, izvezen je u 24 zemlje, a koristi ga i američka vojska. Do sada smo napravili i nekoliko inačica tog stroja", ističe Majetić. Osim HCR-a, MV-4 uspješno je testirao i Švedski centar za razminiranje (SWEDEC). Uz već spomenuti MV-4, Dok-ing proizvodi i veći stroj MV-10. Unatoč referencama, vrata članica NATO-a do sada su bila čvrsto zatvorena, pa bi ulazak Hrvatske u NATO takvu situaciju trebao promijeniti.

"Iako certifikat ISO 9001 imamo od 1994. godine, a NATO-ov certifikat od 2007., imali smo prilično problema prilikom izlaska na tržišta zemalja-članica NATO-a. Vjerujem da će sada izvoz ići mnogo lakše", smatra Majetić.Osim strojeva za razminiranje, proizvodni program čine i vatrogasni roboti Jelka-4 i veća Jelka-10 čiji je razvoj, uz financijsku pomoć ruske vlade, započeo 2007. godine. "Proizveli smo dva primjerka koji su sada u Rusiji na testiranju. Iz financijskih je razloga neizvjesno hoće li doći do proizvodnje većeg broja tih strojeva. Međutim, sada razvijamo novu vrstu hibridnih vatrogasnih strojeva za druga tržišta", kazao je Majetić. Treći segment proizvodnog programa čine niskoprofilni rudarski dozeri, a prvi od njih, MVD, razvijen je po južnoafričkoj narudžbi.

Modernizacija proizvodnje
Financiranje daljnjeg razvoja i modernizacije proizvodnje općenito je veliki je problem Dok-inga, kazao je Majetić, a ulaganje u Dok-ingov pogon na Žitnjaku od izuzetne je važnosti jer trenutno ručni rad ima veliki udjel u proizvodnji. "Poslovne banke zbog svoje politike nisu zainteresirane za davanje kredita osim ako ne založite nekretnine pod hipoteku. Jedino nam HBOR izlazi u susret, a pomoću jednog njihovog kredita kupili smo stroj za lasersko rezanje. Ukoliko ne nađemo investitora, domaćeg ili stranog, koji je spreman uložiti u modernizaciju i proširenje proizvodnje uz prihvatljive uvjete ulaska u vlasničku strukturu, mnogi naši prototipovi ostat će samo na tome. Nije nemoguće da se za kredite odlučim obratiti i bankama u inozemstvu", zaključuje Vjekoslav Majetić.


Komentari članka

Vezani članci

EU izjednačava plaće radnika u zemlji i inozemstvu?

17.10.2017.

Prema europskom zakonodavstvu, izaslani radnik se definira kao "zaposlenik koga je poslodavac privremeno poslao u drugu zemlju članicu radi pružanja usluga".

VULKAN NOVA Riječkoj tvrtki širom otvorena vrata ruskih brodogradilišta

11.10.2017.

U prvim godinama sva će se sidreno-pritezna oprema projektirati i proizvoditi u Rijeci, a kasnije, po fazama i u određenim omjerima, prebacivati u pogone ruskog partnera, tvrtke VMZ u gradu Vyborgu

Najviše izvozimo u Italiju i Njemačku, a najviše zarađujemo na farmaceutskim proizvodima

10.10.2017.

Hrvatski robni izvoz iskazan u kunama porastao je u prvih sedam mjeseci ove godine za 14,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je uvoz u istom razdoblju uvećan za 11,6 posto.

Najveća hrvatska IT kompanija proizvodi prvi domaći 4K TV

05.10.2017.

Nakon što je lani proizvodnju televizora u cijelosti prebacila iz Kine u Hrvatsku, najveća hrvatska IT kompanija M SAN grupa zaokružila je ponudu televizora pod vlastitim brendom

Poslu u Izraelu nadaju se 53 naše tvrtke, proizvode - imaju

05.10.2017.

Šestan-Bush razvija kacigu s partnerom iz Izraela, a nadaju se da će tamo plasirati i vlastite proizvode.

Tag cloud

  1. 1666 članka imaju tag hrvatska
  2. 1705 članka imaju tag turizam
  3. 1471 članka imaju tag financije
  4. 1107 članka imaju tag izvoz
  5. 702 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 897 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 861 članka imaju tag trgovina
  8. 611 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 881 članka imaju tag EU
  10. 691 članka imaju tag investicije
  11. 812 članka imaju tag industrija
  12. 791 članka imaju tag ict
  13. 728 članka imaju tag menadžment
  14. 906 članka imaju tag kriza
  15. 715 članka imaju tag svijet
  16. 530 članka imaju tag maloprodaja
  17. 498 članka imaju tag marketing
  18. 462 članka imaju tag krediti
  19. 448 članka imaju tag tehnologija
  20. 285 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 372 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 415 članka imaju tag dzs
  24. 366 članka imaju tag hnb
  25. 380 članka imaju tag obrazovanje
  26. 331 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 214 članka imaju tag potpore
  28. 291 članka imaju tag hgk
  29. 298 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 333 članka imaju tag energetika
  32. 271 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 353 članka imaju tag vlada
  35. 277 članka imaju tag agrokor
  36. 268 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja