Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

29 Srp 2009

Hrvatske robote izrađene u Dok-ingu koriste američka vojska i ruska vlada

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Tomislav Pili  

Hrvatske robote izrađene u Dok-ingu koriste američka vojska i ruska vlada

Zagrebačka tvrtka Dok-ing odličan je primjer kako sanacija ratnih posljedica može biti prilika za stvaranje svjetski poznatog brenda i izgradnju globalno poznate i priznate kompanije utemeljene na inovativnosti. Tvrtka je osnovana ratne 1992. godine. Osnovni razlog za pokretanje proizvodnje Dok-ingovih strojeva za razminiranje bio je problem s minama u Hrvatskoj, želja da se domaćim pirotehničarima olakša posao i ne izlaže ih se dodatnoj opasnosti u ionako opasnom poslu. Ta je činjenica determinirala i sadašnji slogan tvrtke - "Ne šalji čovjeka da radi posao stroja".

Zagađenost minama
"Isprva se proizvodni program Dok-inga temeljio na proizvodnji robota za specijalne svrhe, a kasnije smo započeli s proizvodnjom robotskih strojeva za razminiranje", kazao je za Poslovni dnevnik Vjekoslav Majetić, osnivač i direktor tvrtke Dok-ing. Zagađenost minama tako je tvrtki poslužila da u realnim uvjetima ispita kvalitetu svojih proizvoda i po potrebi ih usavrši. Na taj je način dobivena izvrsna referenca prije izlaska na međunarodna tržišta. Vjekoslav Majetić po struci je inženjer prometa, a prije rata radio je u špediciji Jugotransporta.

Danas, 17 godina od osnutka, njegova Dok-ing Grupa broji oko 200 zaposlenika i sastoji se od Dok-ing Proizvodnje - jednog od vodećih proizvođača daljinski upravljanih strojeva za razminiranje, vatrogasnih robotskih vozila i posebne opreme za rudarstvo - te tvrtke za humanitarno razminiranje Dok-ing Demining osnovane 2004. godine. Dijelovi Grupe su i tvrtke-kćeri Dok-ing Africa u Južnoafričkoj Republici i Dok-ing America u SAD-u. "Dok-ing Proizvodnja ima 96 zaposlenih, a oko 40 posto zaposlenika fakultetski je obrazovano. Ove smo godine zaposlili 15 novih radnika, većinom inženjera i za sada ne namjeravamo zapošljavati još ljudi. Koliko mi je poznato, moji su radnici prilično zadovoljni, a imaju i najvišu plaću u metaloprerađivačkom sektoru u Zagrebu, koja nikada nije kasnila", rekao je Majetić opisujući profil svoje tvrtke. "Mogu reći da je prošla poslovna godina bila dobra, a nadam se da će takva biti i ova. Prihod koji smo ostvarili prošle godine popeo se do 80 milijuna kuna, a svake smo godine rasli za otprilike 40 posto. Ove godine najvažniji su nam poslovi ugovorenih 11 plus 9 strojeva za razminiranje za američku vojsku te 8 strojeva za australsku vojsku. Ukupna vrijednost tih dvaju ugovora je 20 milijuna eura, a rok isporuke do sredine 2010. godine. Zahvaljujući tim ugovorima zaposlili smo i nekoliko podizvođača", ističe Majetić.

Razvoj projekta
Osim što je na vodećem mjestu u tvrtki, Majetić je zaslužan i za razvoj proizvoda. "Ja sam nositelj i koordinator konstrukcije strojeva, a pomažu mi i dva inženjerska razvojna tima koji su sastavni dio tvrtke. Sam razvoj stroja prilično je skup, oko milijun eura po razvojnoj jedinici", tvrdi Majetić napomenuvši važnost suradnje s MORH-om u razvoju programa za razminiranje. "Ministarstvo obrane je naš prvi kupac i najvažnija referenca bez koje ne bi mogli ostvariti izvozne poslove koje smo sami realizirali. Mogu reći da s MORH-om imamo vrlo dobre odnose, ali nam oni ne mogu pomoći u osvajanju novih tržišta jer to nije njihov posao. Postojali su neki planovi da se naši strojevi koriste u državama u kojima naši vojnici sudjeluju u mirovnim operacijama", otkriva Majetić. "Do sada smo izvezli oko stotinjak strojeva i svi naši proizvodi ostvarili su uspjeh, ali bih ipak posebno istaknuo stroj za razminiranje MV-4 koji je postao svjetski brand, izvezen je u 24 zemlje, a koristi ga i američka vojska. Do sada smo napravili i nekoliko inačica tog stroja", ističe Majetić. Osim HCR-a, MV-4 uspješno je testirao i Švedski centar za razminiranje (SWEDEC). Uz već spomenuti MV-4, Dok-ing proizvodi i veći stroj MV-10. Unatoč referencama, vrata članica NATO-a do sada su bila čvrsto zatvorena, pa bi ulazak Hrvatske u NATO takvu situaciju trebao promijeniti.

"Iako certifikat ISO 9001 imamo od 1994. godine, a NATO-ov certifikat od 2007., imali smo prilično problema prilikom izlaska na tržišta zemalja-članica NATO-a. Vjerujem da će sada izvoz ići mnogo lakše", smatra Majetić.Osim strojeva za razminiranje, proizvodni program čine i vatrogasni roboti Jelka-4 i veća Jelka-10 čiji je razvoj, uz financijsku pomoć ruske vlade, započeo 2007. godine. "Proizveli smo dva primjerka koji su sada u Rusiji na testiranju. Iz financijskih je razloga neizvjesno hoće li doći do proizvodnje većeg broja tih strojeva. Međutim, sada razvijamo novu vrstu hibridnih vatrogasnih strojeva za druga tržišta", kazao je Majetić. Treći segment proizvodnog programa čine niskoprofilni rudarski dozeri, a prvi od njih, MVD, razvijen je po južnoafričkoj narudžbi.

Modernizacija proizvodnje
Financiranje daljnjeg razvoja i modernizacije proizvodnje općenito je veliki je problem Dok-inga, kazao je Majetić, a ulaganje u Dok-ingov pogon na Žitnjaku od izuzetne je važnosti jer trenutno ručni rad ima veliki udjel u proizvodnji. "Poslovne banke zbog svoje politike nisu zainteresirane za davanje kredita osim ako ne založite nekretnine pod hipoteku. Jedino nam HBOR izlazi u susret, a pomoću jednog njihovog kredita kupili smo stroj za lasersko rezanje. Ukoliko ne nađemo investitora, domaćeg ili stranog, koji je spreman uložiti u modernizaciju i proširenje proizvodnje uz prihvatljive uvjete ulaska u vlasničku strukturu, mnogi naši prototipovi ostat će samo na tome. Nije nemoguće da se za kredite odlučim obratiti i bankama u inozemstvu", zaključuje Vjekoslav Majetić.


Komentari članka

Vezani članci

Junetine ima dostatno za prebroditi krizu, a i poslije

31.03.2020.

Ovaj je sektor direktno pogođen najnovijim događajima u Italiji vezanima uz koronavirus, prvi put nakon 25 godina stao je izvoz mesa i žive junadi u tu zemlju. Dok tovljači trpe zbog toga, kao i zatvaranja tržnica, no dijelom su sada opet otvorene, odvija

Koronavirus ovaj pogon neće zatvoriti

25.03.2020.

Da nam gospodarstvo u ovim, još donedavno nezamislivo teškim vremenima, nije potpuno stalo, pokazuje i primjer vinkovačke tvrtke koja proizvodi panele za ulazna vrata. Nijednog od svoja 182 radnika neće otpustiti i pogone neće gasiti. Teret krize podijeli

Koronavirus ozbiljno ugrozio hrvatski izvoz

17.03.2020.

Koliku će štetu koronavirus nanijeti hrvatskom gospodarstvu ovisi o tome koliko će epidemija trajati, ali analitičari je već sad procjenjuju na milijarde kuna. Štetu i gubitke već osjeća 75 posto naših tvrtki. Najviše su, uz turizam, pogođeni izvoznici i

Slovenski Revoz, najveći kupac AD Plastika, zaustavio proizvodnju

10.03.2020.

Slovenski proizvođač automobila Revoz privremeno je zaustavio proizvodnju zbog problema s isporukom motora i mjenjača iz tvornice u Turskoj

Iz garaže u Kalinovcu iskoračili na 40 svjetskih tržišta i 85 posto prihoda od izvoza

27.02.2020.

Tvrtka za proizvodnju komunalne opreme i vozila Rasco završila je 2019. sa 170,8 milijuna kuna konsolidiranih prihoda, ili 13 posto višim nego u 2018., pri čemu 85 posto prihoda dolazi od izvoza na oko 40 tržišta u svijetu, istaknuli su u srijedu čelnici

Tag cloud

  1. 1983 članka imaju tag hrvatska
  2. 2016 članka imaju tag turizam
  3. 1563 članka imaju tag financije
  4. 1281 članka imaju tag izvoz
  5. 866 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1037 članka imaju tag svijet
  7. 1001 članka imaju tag trgovina
  8. 1026 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 942 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 982 članka imaju tag EU
  13. 681 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  14. 879 članka imaju tag industrija
  15. 780 članka imaju tag menadžment
  16. 928 članka imaju tag kriza
  17. 599 članka imaju tag maloprodaja
  18. 560 članka imaju tag marketing
  19. 389 članka imaju tag poticaji
  20. 500 članka imaju tag krediti
  21. 517 članka imaju tag tehnologija
  22. 437 članka imaju tag obrazovanje
  23. 273 članka imaju tag potpore
  24. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 358 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 359 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 439 članka imaju tag banke
  29. 384 članka imaju tag hnb
  30. 427 članka imaju tag dzs
  31. 313 članka imaju tag osijek
  32. 372 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 287 članka imaju tag opg
  39. 387 članka imaju tag BDP
  40. 344 članka imaju tag recesija