Hrvatske banke u problemu zbog valutne klauzule

Hrvatski bankarski sustav nalazi se među rizičnijima od ukupno 89 država. Rezultat je to analize agencije za dodjelu kreditnog rejtinga Standard&Poor's, gdje je hrvatski bankarski sustav smješten u skupinu 6, od njih ukupno deset, a deseta je ujedno i najrizičnija

Zajedno s Hrvatskom, u skupini se nalaze Bahrein, Estonija i Guatemala. Prema ocjeni S&P-a, bankarski sustav Hrvatske lošiji je od češkog, slovačkog i španjolskog koje se nalaze u skupini 4 te slovenskog i poljskog iz skupine 5. Ipak, domaće banke u znatno su boljem položaju od banaka nekih zemalja. Tako su bankarski sustavi Mađarske, Islanda, Irske, Litve i Rusije smješteni u sedmu, Ukrajina je u devetoj, a Grčka je, očekivano, u posljednjoj desetoj skupini. 'Naša procjena visokog kreditnog rizika u Hrvatskoj uključuje skromnu snagu privatnog sektora i visoke razine kreditiranja u stranim valutama koje su plasirale banke', smatra agencija S&P. Tu ocjenu objašnjavaju time da krediti u stranim valutama čine 73 posto svih odobrenih kredita na kraju prošle godine. Ipak, S&P nije iznenađen visinom udjela kredita denominiran u eurima (oko 60 posto) u državi za koju se očekuje da će uskoro ući u Europsku uniju. No, upozoravaju da su banke zbog toga izložene riziku zato što su kreditirale kompanije bez adekvatnog jamstva.

Zbog te razine S&P kritizira i HNB. 'Regulacija i supervizija u Hrvatskoj adekvatne su kvalitete. No regulatori nisu uspjeli ograničiti bankama odobravanje kredita u stranim valutama u vrijeme ekonomskog booma', piše u analizi. Upravo su krediti u stranim valutama problem ekonomistima gdje je cijela skupina za ukidanje valutne klauzule. Drago Jakovčević s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu pojašnjava kako zbog toga postoji strah građana i kompanija da bi promjenom deviznog tečaja došlo do povećanja cijena duga u domaćoj valuti. Prema njegovom mišljenju, hrvatski bankarski sustav je stabilan jer nije bio uključen u financiranje toksične imovine čije je porijeklo iz SAD-a niti je kupovao obveznice država Europske unije koje su sada u velikim problemima. 'No, prijetnja domaćem bankarskom sustavu dolazi, između ostaloga, iz gospodarstva. Također, postoji i rizik da bi matice vlasnice naših banaka, u slučaju da im zaškripi, mogle povući kapital', smatra Jakovčević.

S&P je upozorio na još jedan problem za hrvatske banke. U to vrijeme ekonomskog prosperiteta, građevinski sektor proživljavao je zlatne dane. No, sada je taj sektor postao značajan uteg bankama. 'Tržište nekretnina pada već dvije godine od vrhunca 2009. godine. Očekujemo da će korekcija cijena nekretnina i pripadajući proces promjene utjecaja imati značajan udarac na bankarski sektor', upozorava S&P.