Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Ruj 2019

Hrvatska vapi za kuharima, a samo ih je na birou HZZ-a u Rijeci u srpnju - 37 nezaposlenih

Izvor: novilist.hr · Autor: Biljana Savić  

Hrvatska vapi za kuharima, a samo ih je na birou HZZ-a u Rijeci u srpnju - 37 nezaposlenih

Srećom pa mi urednici nisu dali zadatak napraviti anketu na riječkoj burzi rada. Došla bih im na oči praznoga papira, bez priče, a kamoli sočne priče, i zaradila nekoliko packi zbog neobavljena posla.

»Pa gdje su ljudi, znaš li ti koliko je nezaposlenih?«, pitali bi me, a to smo isto i mi pitali predstojnika riječkog regionalnog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Željka Markovića.

»Stvarno, gdje su svi ti nezaposleni ljudi?«

Pa, mladi su najčešće zaposleni, a mnogi od njih u Irskoj, Njemačkoj...
Birokratski čin

Ne tako davno ova je zgrada pucala po šavovima, nepregledne su bile kolone radnika koji su domino efektom ostajali bez posla u Torpedu, Vulkanu, »Benčiću«, Harteri....posla nije bilo ni za lijek i dugo se u kolonama čekalo za pečat na knjižici, još jedan birokratski, hladan čin koji dokazuje nezaposlenost radno sposobnog čovjeka. Samo na stepenicama ispred HZZ-a u pet minuta napravili bismo desetak anketa, gledali u kakvim »makinama« ljudi dolaze po pečat...

Ovoga puta nismo sreli nikoga. Zato statistiku ne možemo izbjeći, nigdje tople ljudske priče.

- Ilustracije radi, 2018. godinu završili smo s oko 7 i pol tisuća nezaposlenih u evidenciji, a 2014. godinu sa skoro 19 tisuća nezaposlenih, 2013. godine bilo ih je 22 tisuće, kaže nam Marković. Ali, ne treba to, upozorava nas, promatrati kao golu brojku, ma koliko ona smršavjela, štoviše, i više se nego prepolovila, tri puta je manja u samo 5 godina.

- Velik je pad nezaposlenosti, ali struktura se dosta promijenila. Iz evidencije su otišli uglavnom zapošljivi ljudi, treba gledati što nam je ostalo. Prije je najveći problem bilo mlade staviti na tržište rada, a sad su dugotrajno nezaposlene osobe u najvećem postotku one zrele dobi, kaže Marković.
A mi bismo dodali da ima nešto i u demografskoj slici i Irskoj, nažalost.

Znamo kakvu su muku mučili, i još će je dugo mučiti, hrvatski ugostitelji da nađu kuhare i konobare, ne samo za turističku sezonu, nego i tijekom cijele godine. Kuhara nije bilo ni za lijek, morali smo ih uvoziti, a za to vrijeme, u srpnju, ih je na riječkoj burzi rada, a ona pokriva cijelu Primorsko-goransku županiju, pa tako i turističke top testinacije kao što su otoci Krk, Lošinj, Cres, Opatiju, Crikvenicu.... bilo više od 30.

- Krajem srpnja ove godine imali smo 37 nezaposlenih kuhara u evidenciji, s tim da su tu i pomoćni kuhari i kuhari pečenjari, i od toga ih je polovina starija od 40 godina. Nama je, u biti, struktura nezaposlenih svih ukupno prijavljenih u evidenciji takva da imamo 40 posto nezaposlenih starijih od 50 godina. Ako tu pridodamo i generaciju između 45 i i 49 godina, njih je skoro 50 posto, a udio mlađih osoba, do 29 godina starosti, je ukupno 18 posto. Pao je udio mlađih, a raste udio starijih u evidenciji nezaposlenih u Primorsko-goranskoj županiji, kaže Marković.

I kako to da je moglo biti nezaposlenih kuhara u srcu sezone?

Možda njihova starosna dob nije prihvatljiva poslodavcima, mada, ističe Marković, to ne bi smjela biti diskriminaturna odredba, jer oni imaju radnu sposobnost, inače se ne bi smjeli voditi kao kuhari.
Rješavanje problema trajne nezaposlenosti

Problem nam je trajna nezaposlenost, kazat će nam Željko Marković i odmah nam reći definiciju - to je svaka osoba mlađa od 29 godina koja je prijavljena na zavod 6 mjeseci u kontinuitetu, a ako je starija od 29 godina, onda duže od 12 mjeseci.

- Kako bi ih se vratilo na tržište rada, HZZ je prošle godine osmislio program aktivacije dugotrajno nezaposlenih, naši savjetnici rade s tim osobama i na njihovoj aktivaciji, i potiču ih na aktivnije traženje posla i rezultati su dobri. Radimo na tome da osobe koje imamo u evidenciji osnažimo i vratimo ih na tržište rada. Mjera samozapošljavanja je narasla s obzirom na to da potpora sada iznosi 55 tisuća kuna, a može narasti i na 70 tisuća ako su u pitanju proizvodne djelatnosti. Sve potencijalne samozapošljavače, odlučili se oni za potporu ili ne, u suradnji s regionalnim razvojnim agencijama i ustanovama koje imaju programe za jačanje poduzetništva, a prolaze i kroz naše obrazovne programe, dodatno osposobljavamo da bi potpuno spremni i educirani kročili u svijet poduzetništva, kaže Marković.

- Vjerojatno je tu više faktora koji su utjecali na to da su ti ljudi, kuhari, usred ljeta, usred sezone, ostali kod nas u evidenciji. Ima ova mlađa skupina koja nema iskustvo, često poslodavac neće uzeti osobu bez iskustva koja je došla ravno iz škole. Postoje različiti čimbenici za to da osoba traženog zanimanja ne ode iz evidencije Zavoda za zapošljavanje, to može biti manjak radnog iskustva i starosna dob koja ne odgovara poslodavcu, ocjenjuje Marković i govori da je HZZ prepoznao vapaj poslodavaca za radnicima u turizmu i ugostiteljstvu.
Signali s tržišta

- Već nekoliko godina provodimo obrazovanja u više djelatnosti - i u građevini, metalnoj industriji, brodogradnji, tako da i za ovu godinu planiramo edukacije za zanimanja wellness terapeuta, masera, pomoćne slastičare, picajole, kuhare, pomoćne kuhare. Ima puno kuća za odmor pa smo išli u smjeru osposobljavanja za recepcionare, za menadžere malih hotela, hotelske domaćice, somelijere. Idemo prema signalima tržišta na programe usavršavanja, prekvalifikacija... Interesa ima, prethodnih godina imali smo velik interes osposobljavanja za wellness terapeute, masere, pomoćne slastičare, picajole, jer za ta zanimanja postoji interes nezaposlenih osoba s obzirom na to da su traženi na tržištu rada, pripovijeda nam predstojnik Marković i kaže da su od siječnja do srpnja ove godine poslodavci najviše tražili prodavače, čistačice, konobare, sobarice, kuhare, medicinske sestre, pomoćne kuhare, kuhinjske radnike, odgajatelje predškolske djece, zavarivače i pomoćne konobare. To su bila najtraženija zanimanja, a potom ekonomisti. S tim da se u ovom se razdoblju tražilo 1.127 prodavača, a 186 ekonomista.

- To je slika regionalnog gospodarstva, da je sve povezano uz trgovinu i turizam. Rijeka više nema industriju, sve se vrti oko uslužnih djelatnosti, ostali su samo mali i srednji poduzetnici.

Isto tako kod nas u evidenciji su najzastupljenija sezonska zanimanja. Neki prezime na zavodu iako ne bi trebali, ali nažalost je to tako. To su zanimanja vezana uz turizam i trgovinu, koja su i najtraženija. Ali to fluktuira, brzo se mijenja.

Procjenjuje se da će krajem godine u riječkom regionalnom HZZ-u biti maksimalno 6 i pol tisuća nezaposlenih, a u srpnju i kolovozu ih je bilo nešto manje od 6 tisuća te da će od tih 6 i pol tisuća nezaposlenih polovina biti starija od 45 godina.

- Upravo zato fokus stavljamo na prekvalifikacije. Svatko tko je nezaposlen ima pravo prijaviti se na zavod, ali prijava na zavod podrazumijeva i obaveze. Ako prijavljeni ne uspiju pronaći posao u svom zvanju za koje su se školovali ili koje su dugi niz godina radili, moraju početi razmišljati o alternativama koje im zavod može omogućiti. Ako se žele prekvalificirati za zanimanja koja tržište traži, zavod je tu da im pomogne i uputi ih. Imamo i programe za osposobljavanje osoba za voditelje EU projekata, za programere mobilnih aplikacija, dosta širok je spektar prekvalifikacija i svatko se tu može naći, a na tržištu su ta zanimanja tražena, zaključuje Marković.


Komentari članka

Vezani članci

Možete zaposliti radnika na nepuno radno vrijeme i to na samo jedan sat tjedno. Evo kako

17.10.2019.

Kod nas je moguće zaposliti i radnika na 10 sati tjedno na način da taj radnik već radi kod drugog poslodavca, a ovdje obavlja dodatne poslove. O tome prvi poslodavac treba znati ili odobriti takav rad, jer to onemogućuje prvog poslodavca u nametanju tom

Lokvarka širi posao: Direktor završio dimnjačarsku školu i sad su puni posla

16.10.2019.

U šest godina došli su do čak četvero uposlenih koji brinu o dimnjacima četiriju goranskih općina. A sve je počelo od direktorovog pitanja zašto to ne bismo radili sami

Njemačku je spašavao rekordni rast malih i srednjih firmi. Sad sve više slabi

16.10.2019.

Oko 3,8 milijuna malih i srednjih poduzeća u Njemačkoj postiglo je prošle godine još jedan rekord zaposlivši 31,7 milijuna ljudi do kraja 2018. godine, što je povećanje od 391.000 zaposlenih u usporedbi s godinom ranije.

Dizajniram odjeću za poslovne žene

15.10.2019.

Oduvijek me zanimala moda, pa, iako sam završila Ekonomsku školu i upisala Ekonomski fakultet, na trećoj sam godini shvatila da želim krenuti u posve drugom smjeru te sam u Zagrebu upisala Visoku školu Callegari za modnog dizajnera. Dvije sam godine viken

Unatoč rastu broja oglasa, poslodavci sve teže do radnika

15.10.2019.

Od ukupnog broja objavljenih oglasa, njih 56 % odnosilo se na priobalne županije. Najviše oglašenih radnih pozicija, osim za Zagreb i Zagrebačku županiju (33 %), bilo je za Splitsko-dalmatinsku (20 %), Primorsko-goransku (12 %) te Istarsku županiju (11 %)

Tag cloud

  1. 1944 članka imaju tag hrvatska
  2. 1972 članka imaju tag turizam
  3. 1551 članka imaju tag financije
  4. 1249 članka imaju tag izvoz
  5. 846 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 981 članka imaju tag svijet
  7. 1011 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 972 članka imaju tag trgovina
  9. 838 članka imaju tag investicije
  10. 684 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 918 članka imaju tag ict
  12. 966 članka imaju tag EU
  13. 864 članka imaju tag industrija
  14. 770 članka imaju tag menadžment
  15. 571 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 588 članka imaju tag maloprodaja
  18. 549 članka imaju tag marketing
  19. 508 članka imaju tag tehnologija
  20. 489 članka imaju tag krediti
  21. 367 članka imaju tag poticaji
  22. 429 članka imaju tag obrazovanje
  23. 348 članka imaju tag eu fondovi
  24. 396 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 262 članka imaju tag potpore
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 347 članka imaju tag hotelijerstvo
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 422 članka imaju tag dzs
  31. 305 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 300 članka imaju tag hgk
  34. 379 članka imaju tag vlada
  35. 346 članka imaju tag energetika
  36. 351 članka imaju tag porezi
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 378 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija