Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

12 Stu 2017

Hrvatska uvozi voća i povrća za 300 milijuna eura, a ima potencijala za rast proizvodnje

Izvor: agrobiz.vecernji.hr · Autor: Miroslav Kuskunović  

Hrvatska uvozi voća i povrća za 300 milijuna eura, a ima potencijala za rast proizvodnje

Hrvatska ima komparativne prednosti u proizvodnji jabuka, mandarina, višanja, a kada je riječ u povrću u prvom redu su to zelje, češnjak i rajčica i dr., istaknula je Katja Logatcheva sa sveučilišta u Wageningenu, koja je jedna od koautorica studije o faktorima uspješnosti ovog sektora. Proizvodnja povrća odvija se na 9.618 ha, voća na 29.452 ha (bez grožđa i maslina), dok se agrumi prostiru na 2.192 ha.

Hrvatski sektor voća i povrća ima dobru perspektivu i potencijal za ostvarenje rasta i uspješne proizvodnje, a trendovi potrošnje u EU su stabilni, dok domaće tržište s domaćom potrošnjom i turizmom ima mogućnosti daljnjeg razvoja. Domaća potrošnja je i dalje najznačajniji pokretač za ovaj sektor. Unatoč tome Hrvatska je i dalje veliki uvoznik voća i povrća, a sektor godišnje na uvoz potroši oko 300 milijuna eura, dok je vrijednost domaće proizvodnje oko 155 milijuna eura (bez krumpira, grožđa i maslina), naglašeno je na forumu „Izazovi razvoja sektora voća i povrća u Hrvatskoj“.

Forum je organiziran kao dio inicijative koju su pokrenuli EBRD i FAO, uz potporu Ministarstva poljoprivrede, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika, s ciljem da se detektiraju problemi i pronađu rješenja kako bi se pokrenuli pozitivni trendovi. Prema riječima državne tajnice u Ministarstvu poljoprivrede Marije Vučković, Hrvatska proizvodi 157.000 tona povrće i 130.000 tona voća, no to je još uvijek nedovoljno iako su potencijalni za povećanje proizvodnje ogromni.

Hrvatska ima komparativne prednosti u proizvodnji jabuka, mandarina, višanja, a kada je riječ u povrću u prvom redu su to zelje, češnjak i rajčica i dr., istaknula je Katja Logatcheva sa sveučilišta u Wageningenu, koja je jedna od koautorica studije o faktorima uspješnosti ovog sektora. Proizvodnja povrća odvija se na 9.618 ha, voća na 29.452 ha (bez grožđa i maslina), dok se agrumi prostiru na 2.192 ha.

Čak 70 posto proizvodnje povrća odvija se u kontinentalnoj Hrvatskoj, dok je voće, posebice agrumi, dominantno u području primorske Hrvatske. Prema podacima iz studije čak 72,5 posto hrvatskih potrošača jede voće i povrće svakog dana, što je više od prosjeka EU (65,5%), dok 3,3 posto prosječnih godišnjih izdataka kućanstva izdvaja za povrće, te 1,9 posto za voće, naglasila je Logatcheva. Dodala je kako podaci iz 2014. pokazuju da Hrvati čak 29,5 posto prihoda troše na hranu u usporedbi s 12,4 posto koliko je prosjek u EU-28.

Analiza je pokazala kako u Hrvatskoj posluje 194 tvrtki specijaliziranih za veleprodaju voća i povrća te da zajedno ostvaruju godišnji promet od 244 milijuna eura, pri čemu 10 posto najvećih drži oko 97 posto ukupnog prometa u veleprodaji.

EU aktivno podupire sektor voća i povrća kroz Zajedničku poljoprivrednu politiku i organizaciju tržišta te je postavila četiri važna cilja i to da sektor mora biti konkurentniji i tržišno orijentiran, da je potrebno osigurati da dolazi do manjih udara na farme povezane s krizama u prihodima proizvođača, te kako je potrebno poticati veću potrošnju, kaže neovisna konzultantica Zvjezdana Blažić.

Kada je riječ o izvozu najznačajnija potencijal za izvoz imaju susjedna tržišta, a treba poduzeti sve u pripremi mogućnosti ponovnog vraćanja na tržište Rusije, istaknula je.

Na forumu je zaključeno kako je za povećanje konkurentnosti proizvodnje potrebno osigurati veće poljoprivredne posjede jer su sada premali, te osigurati jeftina kreditna sredstava za kupnju zemljišta. Situacija u maloprodaji ukazuje na visoku konkurenciju i za očekivati je smanjenje marži, pa proizvođači ne mogu očekivati da će moći dobiti više cijene na račun veleprodajnih ili maloprodajnih marži.

Uz to prerađivačka industrija često počiva na uvoznim sirovinama a da bi se mogla osloniti u većoj mjeri na domaće proizvođače važno je povećati efikasnost proizvođača, stabilnu proizvodnju, dovoljne količine i cijenu. Za to je potrebno osigurati horizontalnu integraciju poljoprivrednih proizvođača i vertikalnu suradnju u lancu. U odnosu na ostale zemlje članice EU izuzetno mali dio tržišta voća i povrća zauzimaju udruženi proizvođači kroz zadruge i proizvođačke organizacije, zaključeno je.

Tržište voća i povrća u Hrvatskoj

Izvor: EUROSTAT, DZS, HGK, FAO

155 milijuna eura vrijednost proizvodnje svježeg voća i povrća u RH (osim krumpira, grožđa i maslina) u 2015.

9.618 ha površine pod povrćem

29.452 ha voće (isključujući grožđe, masline)

2.192 ha agrumi

70% proizvodnje povrća u kontinentalnoj Hrvatskoj

72,5% hrvatskih potrošača jede voće i povrće svakog dana To je više od prosjeka EU (65,5%) ili primjerice Nizozemska (54%)

3,3 posto ukupnog prosječnog godišnjeg izdatka kućanstava izdvaja se za povrće

1,9% posto ukupnog prosječnog godišnjeg izdatka kućanstava izdvaja se za voće

29,5 posto prihoda hrvatski potrošači troše na hranu u usporedbi s 12,4% u EU-28 u 2014. godini.

RAJČICA:

33.000 tona ukupna proizvodnja

83 posto samodostatnost

12.000 tona uvoz

6.000 tona izvoz

65 tona po ha proizvodnja

KUPUS

1.150 ha površine

36.000 tona proizvodnja

24 tone prinos po ha

91 posto samodostatnost

80% proizvodnje u kontinentalnoj Hrvatskoj

BIJELI LUK

5.000 tona proizvodnja

77% samodostatnosti

10 tona prinos po hektaru

JABUKE

70.000 do 90.000 tona proizvodnja

113 posto samodostatnost

27.000 tona izvoz

20.000 tona uvoz

10 do 20 tona prinos po ha

VIŠNJE

7.000 tona proizvodnja

138 posto samostalnosti

3 tone prinos po ha

MANDARINA

44.000 tona proizvodnja

100 ha mandarina

25 tona prinos po ha

7.000 tona uvoz

50-70% mandarina se izveze najviše u susjedne države

219 posto samodostatnost

TVRTKE

194 tvrtke specijalizirane za veleprodaju voća i povrća u 2015. godini u Hrvatskoj

zajedno su ostvarile promet od 244 milijuna eura

10% najvećih tvrtki ima oko 97% ukupnog prometa u veleprodaji voća i povrća


Komentari članka

Vezani članci

Lički krumpir, kupus i luk s 900 metara nadmorske visine

29.11.2018.

Mlada tvrtka Vrankić j.d.o.o. nastala je prije četiri godine, no već sada je uspješna u proizvodnji ličkog krumpira, kupusa i luka. Poslovanje su si olakšali i prijavom na mjeru 3 Programa ruralnog razvoja.

Od poljoprivrede se može živjeti, a kroz zadrugu smanjujemo troškove

29.11.2018.

Poljoprivredna zadruga Dubrava okupila je desetak zadrugara proizvođača povrća i dva kooperanta jer im takav rad kažu umanjuje troškove, a i "zajedno su jači". Predvodi ih mladi agronom, predsjednik i volonter Matija Lacković koji im namjerava proširiti p

Za uzgoj feferona potreban mali početni kapital

08.11.2018.

Za pokretanje ove proizvodnje potreban je vrlo mali početni kapital, idealna je za ekološki uzgoj, ne zahitjeva specifične uvjete proizvodnje, vrlo je zdrava i korisna namirnica u prehrani te je moguće plasirati ju na tržšte u raznim oblicima.

Kad se udruže baka i unuk: uzgoj buše nadogradio uzgojem bobičastog i egzotičnog voća

16.10.2018.

Mladi Dario Colnar, agronom iz Liča, općina Fužine, na OPG-u Biserke Starčević, svoje bake koja se bavi stočarstvom odnosno uzgaja buše te je korisnica IAKS mjere 13, ušao je i u voćarske vode. Uzgaja aroniju, sibirske borovnice, ali i egzotične vrste. Pl

Opasnost od rušenja cijena jabuka zbog velikog izvoza iz Poljske

18.09.2018.

I proizvođači mandarina, kojih je rodilo 50 tisuća tona, traže iste cijene, no kako se može od njih čuti, nije sigurno hoće li moći dobiti i dvije kune za kilogram

Tag cloud

  1. 1834 članka imaju tag hrvatska
  2. 1861 članka imaju tag turizam
  3. 1508 članka imaju tag financije
  4. 1189 članka imaju tag izvoz
  5. 788 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 972 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 924 članka imaju tag trgovina
  8. 661 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 799 članka imaju tag investicije
  10. 934 članka imaju tag EU
  11. 867 članka imaju tag svijet
  12. 843 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 751 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 526 članka imaju tag marketing
  18. 451 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 481 članka imaju tag tehnologija
  21. 337 članka imaju tag poticaji
  22. 403 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 242 članka imaju tag potpore
  27. 371 članka imaju tag hnb
  28. 340 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 315 članka imaju tag eu fondovi
  30. 321 članka imaju tag agrokor
  31. 289 članka imaju tag osijek
  32. 297 članka imaju tag hgk
  33. 319 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 268 članka imaju tag poduzetnici
  35. 338 članka imaju tag energetika
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 364 članka imaju tag BDP
  40. 282 članka imaju tag rast