Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

12 Stu 2017

Hrvatska uvozi voća i povrća za 300 milijuna eura, a ima potencijala za rast proizvodnje

Izvor: agrobiz.vecernji.hr · Autor: Miroslav Kuskunović  

Hrvatska uvozi voća i povrća za 300 milijuna eura, a ima potencijala za rast proizvodnje

Hrvatska ima komparativne prednosti u proizvodnji jabuka, mandarina, višanja, a kada je riječ u povrću u prvom redu su to zelje, češnjak i rajčica i dr., istaknula je Katja Logatcheva sa sveučilišta u Wageningenu, koja je jedna od koautorica studije o faktorima uspješnosti ovog sektora. Proizvodnja povrća odvija se na 9.618 ha, voća na 29.452 ha (bez grožđa i maslina), dok se agrumi prostiru na 2.192 ha.

Hrvatski sektor voća i povrća ima dobru perspektivu i potencijal za ostvarenje rasta i uspješne proizvodnje, a trendovi potrošnje u EU su stabilni, dok domaće tržište s domaćom potrošnjom i turizmom ima mogućnosti daljnjeg razvoja. Domaća potrošnja je i dalje najznačajniji pokretač za ovaj sektor. Unatoč tome Hrvatska je i dalje veliki uvoznik voća i povrća, a sektor godišnje na uvoz potroši oko 300 milijuna eura, dok je vrijednost domaće proizvodnje oko 155 milijuna eura (bez krumpira, grožđa i maslina), naglašeno je na forumu „Izazovi razvoja sektora voća i povrća u Hrvatskoj“.

Forum je organiziran kao dio inicijative koju su pokrenuli EBRD i FAO, uz potporu Ministarstva poljoprivrede, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika, s ciljem da se detektiraju problemi i pronađu rješenja kako bi se pokrenuli pozitivni trendovi. Prema riječima državne tajnice u Ministarstvu poljoprivrede Marije Vučković, Hrvatska proizvodi 157.000 tona povrće i 130.000 tona voća, no to je još uvijek nedovoljno iako su potencijalni za povećanje proizvodnje ogromni.

Hrvatska ima komparativne prednosti u proizvodnji jabuka, mandarina, višanja, a kada je riječ u povrću u prvom redu su to zelje, češnjak i rajčica i dr., istaknula je Katja Logatcheva sa sveučilišta u Wageningenu, koja je jedna od koautorica studije o faktorima uspješnosti ovog sektora. Proizvodnja povrća odvija se na 9.618 ha, voća na 29.452 ha (bez grožđa i maslina), dok se agrumi prostiru na 2.192 ha.

Čak 70 posto proizvodnje povrća odvija se u kontinentalnoj Hrvatskoj, dok je voće, posebice agrumi, dominantno u području primorske Hrvatske. Prema podacima iz studije čak 72,5 posto hrvatskih potrošača jede voće i povrće svakog dana, što je više od prosjeka EU (65,5%), dok 3,3 posto prosječnih godišnjih izdataka kućanstva izdvaja za povrće, te 1,9 posto za voće, naglasila je Logatcheva. Dodala je kako podaci iz 2014. pokazuju da Hrvati čak 29,5 posto prihoda troše na hranu u usporedbi s 12,4 posto koliko je prosjek u EU-28.

Analiza je pokazala kako u Hrvatskoj posluje 194 tvrtki specijaliziranih za veleprodaju voća i povrća te da zajedno ostvaruju godišnji promet od 244 milijuna eura, pri čemu 10 posto najvećih drži oko 97 posto ukupnog prometa u veleprodaji.

EU aktivno podupire sektor voća i povrća kroz Zajedničku poljoprivrednu politiku i organizaciju tržišta te je postavila četiri važna cilja i to da sektor mora biti konkurentniji i tržišno orijentiran, da je potrebno osigurati da dolazi do manjih udara na farme povezane s krizama u prihodima proizvođača, te kako je potrebno poticati veću potrošnju, kaže neovisna konzultantica Zvjezdana Blažić.

Kada je riječ o izvozu najznačajnija potencijal za izvoz imaju susjedna tržišta, a treba poduzeti sve u pripremi mogućnosti ponovnog vraćanja na tržište Rusije, istaknula je.

Na forumu je zaključeno kako je za povećanje konkurentnosti proizvodnje potrebno osigurati veće poljoprivredne posjede jer su sada premali, te osigurati jeftina kreditna sredstava za kupnju zemljišta. Situacija u maloprodaji ukazuje na visoku konkurenciju i za očekivati je smanjenje marži, pa proizvođači ne mogu očekivati da će moći dobiti više cijene na račun veleprodajnih ili maloprodajnih marži.

Uz to prerađivačka industrija često počiva na uvoznim sirovinama a da bi se mogla osloniti u većoj mjeri na domaće proizvođače važno je povećati efikasnost proizvođača, stabilnu proizvodnju, dovoljne količine i cijenu. Za to je potrebno osigurati horizontalnu integraciju poljoprivrednih proizvođača i vertikalnu suradnju u lancu. U odnosu na ostale zemlje članice EU izuzetno mali dio tržišta voća i povrća zauzimaju udruženi proizvođači kroz zadruge i proizvođačke organizacije, zaključeno je.

Tržište voća i povrća u Hrvatskoj

Izvor: EUROSTAT, DZS, HGK, FAO

155 milijuna eura vrijednost proizvodnje svježeg voća i povrća u RH (osim krumpira, grožđa i maslina) u 2015.

9.618 ha površine pod povrćem

29.452 ha voće (isključujući grožđe, masline)

2.192 ha agrumi

70% proizvodnje povrća u kontinentalnoj Hrvatskoj

72,5% hrvatskih potrošača jede voće i povrće svakog dana To je više od prosjeka EU (65,5%) ili primjerice Nizozemska (54%)

3,3 posto ukupnog prosječnog godišnjeg izdatka kućanstava izdvaja se za povrće

1,9% posto ukupnog prosječnog godišnjeg izdatka kućanstava izdvaja se za voće

29,5 posto prihoda hrvatski potrošači troše na hranu u usporedbi s 12,4% u EU-28 u 2014. godini.

RAJČICA:

33.000 tona ukupna proizvodnja

83 posto samodostatnost

12.000 tona uvoz

6.000 tona izvoz

65 tona po ha proizvodnja

KUPUS

1.150 ha površine

36.000 tona proizvodnja

24 tone prinos po ha

91 posto samodostatnost

80% proizvodnje u kontinentalnoj Hrvatskoj

BIJELI LUK

5.000 tona proizvodnja

77% samodostatnosti

10 tona prinos po hektaru

JABUKE

70.000 do 90.000 tona proizvodnja

113 posto samodostatnost

27.000 tona izvoz

20.000 tona uvoz

10 do 20 tona prinos po ha

VIŠNJE

7.000 tona proizvodnja

138 posto samostalnosti

3 tone prinos po ha

MANDARINA

44.000 tona proizvodnja

100 ha mandarina

25 tona prinos po ha

7.000 tona uvoz

50-70% mandarina se izveze najviše u susjedne države

219 posto samodostatnost

TVRTKE

194 tvrtke specijalizirane za veleprodaju voća i povrća u 2015. godini u Hrvatskoj

zajedno su ostvarile promet od 244 milijuna eura

10% najvećih tvrtki ima oko 97% ukupnog prometa u veleprodaji voća i povrća


Komentari članka

Vezani članci

Međimurci bučino ulje izvoze u Japan i Južnu Ameriku

31.10.2017.

S obzirom na to da bundevino slatko meso krije mnoštvo blagotvornih nutrijenata, a da je istodobno siromašno kalorijama i lako probavljivo, sve je veća potražnja prema njoj

Mara Čuljak: Šokac je najbolji naš češnjak!

30.10.2017.

Dvije godine prije sadnje mora se znati što i kako treba odraditi. Treba znati da u proizvodnji češnjaka nema konkurencije, dakle proizvođači jedni drugima nisu konkurencija, a cijenu eventualno može srušiti nelojalna konkurencija, koja proizvodi zdravstv

Novi plastenici financirani sredstvima EU? Zašto ne!

27.10.2017.

Varga je 2015. godine osigurao financijsku potporu za rast svog poljoprivrednog gospodarstva nabavkom dva nova plastenika, od 250 m2 svaki, te je dio oranice na kojoj se uzgaja povrće pretvorio u dodatne kapacitete pod plastenicima.

Vinkovčani uživaju u najljućim paprikama, umacima i ajvarima

24.10.2017.

U Hrvatskoj trenutno ima tek 5 ili 6 proizvođača ljutih papričica i prerađivača, uglavnom oko Zagreba, pa imaju puno posla da bi zadovoljili sve zahtjeve kupaca iz cijele Hrvatske. U Sloveniji je, primjerice, tridesetak proizvođača i prerađivača ljutih či

Iz radoznalosti zasadio batat - odluku nije požalio

24.10.2017.

Kada se pomnoži s otkupnom cijenom od 4 kune po kilogramu nije teško izračunati kako se može uprihodovati oko 40.000 kuna, a kada se odbiju troškovi koje Burić pocjenjuje na oko 20.000 kuna, zarada bi trebala iznositi približno isto toliko.

Tag cloud

  1. 1687 članka imaju tag hrvatska
  2. 1721 članka imaju tag turizam
  3. 1475 članka imaju tag financije
  4. 1116 članka imaju tag izvoz
  5. 711 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 907 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 620 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 866 članka imaju tag trgovina
  9. 887 članka imaju tag EU
  10. 705 članka imaju tag investicije
  11. 812 članka imaju tag industrija
  12. 795 članka imaju tag ict
  13. 732 članka imaju tag menadžment
  14. 907 članka imaju tag kriza
  15. 725 članka imaju tag svijet
  16. 532 članka imaju tag maloprodaja
  17. 500 članka imaju tag marketing
  18. 464 članka imaju tag krediti
  19. 450 članka imaju tag tehnologija
  20. 286 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 376 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 417 članka imaju tag dzs
  24. 366 članka imaju tag hnb
  25. 381 članka imaju tag obrazovanje
  26. 333 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 312 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  28. 215 članka imaju tag potpore
  29. 292 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 334 članka imaju tag energetika
  32. 272 članka imaju tag osijek
  33. 287 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 354 članka imaju tag vlada
  36. 278 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 275 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 232 članka imaju tag proizvodnja