Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Tra 2019

Hrvatska uvezla 52.000 tona pšenice iz nežitorodne Bosne i Hercegovine

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Suzana Župan  

Hrvatska uvezla 52.000 tona pšenice iz nežitorodne Bosne i Hercegovine

Hrvatski su ratari i u prethodnoj sjetvi ostali vjerni pšenici kao njima tradicionalno zanimljivoj kulturi pa se u 2019. godini ne očekuju neke promjene, turbulencije s tom krušaricom kojoj kvaliteta stalno raste.No, zato je, ističu u Žitozajednici, za njom zanimljiva, pa i turbulentna zima te uvozno-izvozna politika, jer u 2018. cijena je pšenici rasla – dosezala je kunu i pol te je bila velika potražnja u zimskim mjesecima za njom.
– Dogodio se fenomen da su u zimu počeli zvati članovi i tražiti pšenicu, a oni koji su ju imali nisu ju rado prodavali, jer je cijena bila dobra, a koji su ju htjeli u žetvi nisu imali dovoljno novca da kupe dovoljne količine - kaže direktorica Žitozajednice (ŽZ) Nada Barišić.

Nakon lanjske žetve, kada je sa 142.000 hektara skinuto približno 800.000 tona pšenice, izvezli smo značajne količine – čak 505.000 tona. Jer, domaće potrebe za pšenicom s nekadašnjih 520.000 do 550.000 tona sada su smanjene na oko 400.000 tona i zbog iseljavanja, ali i rastućeg uvoza (gotovih) pekarskih proizvoda.

Strateško pitanje

Tradicionalno, najviše pšenice izvezeno je u Italiju, 335.000 tona, potom u Bosnu i Hercegovinu, Austriju, Sloveniju. Pšenice smo uvezli 162.000 tona, i ove godine najviše iz Mađarske – 69.000 tona, no iznenađujuće je to što je žitorodna Hrvatska, dio velike srednjoeuropske žitnice, prošle godine uvezla više do 50.000 tona pšenice iz - nežitorodne BiH, koja gotovo da i nema dovoljno žita ni za sebe.
Ovaj podatak ističu u ŽZ-u, dodajući da je 2017. uvoz pšenice iz susjedne BiH bio zanemariv, pa je lanjski uvoz to zanimljiviji. Podatak o uvozu više od 50.000 tona pšenice iz BiH potvrđuju i u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), gdje preciziraju da je iz Bosne u Hrvatsku 2018. godine uvezeno pšenice i suražice za sjetvu 52.000 tona.
- Isto tako, uvidom u podatke Eurostata, u BiH je lani požnjeveno pšenice na 73.000 hektara te ostvarena proizvodnja od 289.000 tona - dodaju u HGK-u.
- Taj uvoz iznenađuje to više jer su BiH i sve ostale republike bivše države, kada je o žitaricama riječ, bile naslonjene na tržne viškove Republike Hrvatske - kaže Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri Županijskoj komori Osijek.

Dosad se uz uvoz pšenice vezivao uvoz poboljšivača, no teško je za očekivati da bi poboljšivače, a s kojima se u Europi u međuvremenu dogodila hiperprodukcija, kao i to da kvaliteta domaće pšenice stalno raste, uvozili iz žitom mršave Bosne i Hercegovine.
Koliko god se ovakva uvozna politika učinila čudnom, dakako da je razumljivo da se kretanje roba, uvoz i izvoz, ne mogu zaustaviti, kao ni to, a što je i stav službene poljoprivredne politike, da država ne može tvrtkama, pravnim subjektima, određivati što će i koliko uvoziti, no činjenica jest da je proizvodnja pšenice strateško pitanje, hrana, kruh jedne države koje zahtijeva smjer, a ne samo pojedinačni poslovni, financijski interes neke tvrtke.U Žitozajednici ističu da je iz Bosne uvezena pšenica za ljudsku prehranu.

– U carinskoj tarifi ona je merkantilna pšenica - kaže Barišić. Pitanje glasi je li to uistinu pšenica proizvedena u BiH ili, primjerice u Srbiji, ili negdje drugdje?

Manipulacija ili...

– Pitanje glasi je li to žito iz BiH, jer tamo je carinjeno. Carinska uprava tamo bilježi zemlju carinjenja - dodaje Barišić.
– Moguće je da neke naše tvrtke ondje imaju tvrtke-kćeri, pa možda "žongliraju" određenim podacima. Radi li se tu o nekoj manipulaciji – teško je u ovom trenu reći, no sigurno je da Hrvatska treba biti značajan proizvođač pšenice, da ju treba sijati na 180.000 do 200.000 hektara, da od proizvedenih 800.000, moramo težiti ka milijun i više tona. U prilog tome idu pozitivni trendovi koji pokazuju rast. Time ujedno treba staviti i resurse naše mlinsko-pekarske industrije u funkciju. Jer, trenutačno ne radimo ni s 30 posto meljave, a imamo registriranih 57 mlinova koji rade simbolično ili nikako - uzmimo za primjer beljski mlin i Krmu Vinkovci. Nadalje, izvozimo svega oko 25 tisuća tona brašna, a dobivamo podatke o ovakvom uvozu. Mislim da je to određena, administrativna manipulacija - kaže Nad.
U ŽZ-u dodaju kako smo lani istovremeno u tu istu BiH izvezli gotovo identične količine pšenice - 53.000 tona, pa se, u gorkoj šali, može reći da smo bar u ovom slučaju, i to s 1000 tona, izvozom premašili uvoz.

Uvezena pšenica iz BiH vrijedna je 64 mil. kuna
Prema privremenim podatcima Državnog zavoda za statistiku za 2018. godinu, lanjski uvoz pšenice u tri kategorije iz Bosne i Hercegovine u Republiku Hrvatsku ima statističku vrijednost nešto manju od 64,5 milijuna kuna, odnosno 8,7 milijuna eura. Istovremeno, lanjski neznatno veći izvoz hrvatske pšenice u BiH ima statističku vrijednost od 67 milijuna kuna, odnosno oko 9 milijuna eura. Nadalje, statistička vrijednost uvoza naše pšenice iz Mađarske, usporedbe radi (privremeni podatci DZS-a), za prošlu godinu iznosi više od 119,000.000 kuna, odnosno 15 milijuna eura. Krajnje je simboličan naš uvoz pšenice iz također žitom ne baš prebogate Slovenije. Njegova vrijednost lani doseže 2,5 milijuna kuna, odnosno simboličnih 339.000 eura. Simbolične se vrijednosti vezuju i uz uvoz žita iz Italije.

Moguće je da neke naše tvrtke, a takva razmišljanja postoje, u BiH imaju tvrtke-kćeri pa "žongliraju" podacima


Komentari članka

Vezani članci

Branini proizvodi u svim trgovačkim lancima u RH

16.05.2019.

Svoju uspješnu priču Brana je počela još 2005. godine gradnjom hladnjače za voće i povrće u Virovitici

Domaća ICT tvrtka potpisala ugovor s NATO-om za mrežnu opremu u Nizozemskoj

08.05.2019.

Zagrebačka informatička tvrtka KING ICT potpisala je ugovor s NATO-ovom Agencijom za komunikacije i informacije o implementaciji informatičke mrežne opreme u Nizozemskoj, objavili su danas, a tumače to velikim priznanjem za svoje stručnjake

Tvornica tekstila Trgovišće: Brexit tjera zagorske stolnjake u Ameriku

06.05.2019.

TTT pokriva malu nišu u tekstilnom sektoru, specijaliziran je za proizvodnju kućanskog tekstila, stolnog i posteljnog programa, i to isključivo od čistog pamuka – damasta. Osim TTT-a, u Hrvatskoj, ali i šire, na prostoru od Milana do Istanbula, ne postoji

Od ulaska Hrvatske u EU uvoz vina se učetverostručio

03.05.2019.

Paradoks domaćeg vinskog tržišta je da imamo sve više vinara, a sve manje vina, iako nam barem vinske tradicije ne manjka, koja je u Hrvatskoj duža nego kod Argentine i Čilea zajedno. Ali i od tuda se uvoze jeftina vina za turističku potrošnju

Janjetina ličke pramenke uskoro na meniju u Belgiji i Francuskoj

30.04.2019.

Ličke pašnjake opasa oko 50.000 komada ovce pramenke. To znači da se na tržištu kroz godinu pojavi pedesetak tisuća komada janjaca. Dio bi mogao uskoro doći i na tržište Belgije i Francuske

Tag cloud

  1. 1897 članka imaju tag hrvatska
  2. 1914 članka imaju tag turizam
  3. 1523 članka imaju tag financije
  4. 1217 članka imaju tag izvoz
  5. 829 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 991 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 953 članka imaju tag trgovina
  8. 822 članka imaju tag investicije
  9. 674 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 923 članka imaju tag svijet
  11. 954 članka imaju tag EU
  12. 875 članka imaju tag ict
  13. 848 članka imaju tag industrija
  14. 760 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 521 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 572 članka imaju tag maloprodaja
  18. 543 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 492 članka imaju tag tehnologija
  21. 353 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 255 članka imaju tag potpore
  25. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 333 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 376 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 335 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 327 članka imaju tag agrokor
  32. 294 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 345 članka imaju tag energetika
  35. 373 članka imaju tag vlada
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 332 članka imaju tag porezi
  39. 370 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija