Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Lis 2020

Hrvatska u škarama precjenjene kune

Izvor: www.dw.com · Autor: Igor Lasić  

Hrvatska u škarama precjenjene kune

Monetarna politika današnje Hrvatske u pravilu se ne spominje kao osnova postojeće strukture domaće ekonomije. Ona se namjesto toga uzima zdravo za gotovo, uz isticanje navodne nezavisnosti monetarne vlasti, odnosno centralne državne banke. No jedna svakako značajna frakcija krupnog kapitala se nipošto ne slaže s tim. Riječ je o ulagačima u materijalnu proizvodnju, tj. proizvodnju roba u samoj Hrvatskoj, i onima koji načelno za cilj imaju izvoz, a ne uvoz.

Takvi poduzetnici, naime, u velikoj mjeri smatraju da su grubo zakinuti monetarnom politikom u RH posljednjih četvrt stoljeća. S druge strane djeluju uvoznici roba i novca, banke i trgovci kojima na ruku ide tečaj kune „svezane“ za euro, ili njemačku marku prije uvođenja zajedničke EU-valute. „Najgore je pritom što naši veliki ekonomisti čitavo vrijeme tvrde da imamo strukturu gospodarstva takvu kakvu imamo, s prevelikom orijentacijom na usluge i uvoz, kao da je ona slučajno takva, kao da se ne zna što je kokoš, a što jaje“, rekao je zPrikrivanje inflacije

Ovaj nekadašnji šef uprave Elektrokontakta i predsjednik Hrvatskog udruženja poduzetnika i menadžera CROMA pojasnio nam je kako opisana monetarna politika utječe na domaću proizvodnju: „Inflacija formalno ne postoji, s obzirom na forsiranje stalno istog odnosa kune i eura. Ali realna inflacija itekako postoji, i računa se po porastu cijena roba. U prvih 20 godina od vezanja kune za marku, kumulativna inflacija je dosegnula oko 250 postotaka. I sad pogledajmo – kako to djeluje na one koji glavne troškove proizvodnje imaju u RH, a prihode nastoje ostvariti vani, izvozom?"

Ukratko rečeno, preko njihovih leđa prebija se porast cijena u RH, dok s takvim teretom u inozemstvu moraju konkurirati onima koji ne trpe unutarnju inflaciju kune. Troškovi – sirovine, energija, plaće - im se kreću u skladu s realnom inflacijom, a prihodi u skladu s nerealnim tečajem kune. Oni stradavaju od tzv. monetarnih škara, ali uvoznici zauzvrat koriste obrnutu poziciju. Jer, zbog manjeg rasta troškova proizvodnje u inozemstvu, te konkurentnijih cijena uvozne robe u RH, ubiru pozitivnu razliku u odnosu na hrvatske proizvođače.

Pet kilometara uništenja privrede

„Kad se danas provozate zagrebačkim Žitnjakom, vidite da tamo više nema pet kilometara tvornica u nizu, nekoć veoma profitabilnih tvornica. Tako su danas tamo pretežno trgovci. Hrvatska ovisi o turizmu koji dobro stoji, sve dok ga nešto ne osujeti. To možemo zahvaliti našim političarima koji su slijedili želje velikih banaka i moćnih trgovačkih lobija", kaže Ferdelji. Primjeri propalih tvornica su recimo Elka, Dioki, Prvomajska, škverovi – svi do jednog, itd.

„Elektrokontakt je bio najveći svjetski proizvođač regulatora. Grupa EGO kao novi vlasnik, još od početka 90-ih, zbog toga je vremenom proizvodnju selio u Tursku, Meksiko, Kinu. A tako se ne gube samo radna mjesta, nego i znanje koje smo imali. No uzalud su bila sva upozorenja, suprotni utjecaji bili su prejaki. I došli smo do toga da neki domaći proizvođači moraju uvoziti isto onoliko koliko izvoze, da bi neutralizirali efekt monetarnih škara. Podravka, recimo, koja uvozi mrkvu, iako bi joj trebalo biti jeftinije da je proizvodi", kaže Ferdelji.

HNB odbacuje kritike

Hrvatskoj narodnoj banci uputili smo načelni upit o izjavama pojedinih komentatora koji drže da je tečaj kune tokom prvih 15-20 godina navedenog režima značajno oštetio robne proizvođače u RH. Odgovoreno nam je da na takvo kratko pitanje, a bez analitičke podloge, HNB može uputiti na neke ranije iskaze sadašnjeg guvernera Borisa Vujčića, uz studije koje je ta kuća objavljivala, npr. onu autorice Vide Bobić iz 2010. godine.

Vujčić tako negira tezu o nepovoljnom utjecaju tečaja kune na kretanja hrvatskog izvoza, te uzrok njegovu padu locira u nekim drugim problemima – necjenovnoj nekonkurentnosti, nepovoljnom poslovnom okruženju, neulaganju u istaživanje i razvoj, slabom priljevu investicija, itd. a DW hrvatski industrijalac Vladimir Ferdelji.


Komentari članka

Vezani članci

[EKSKLUZIVNO] Klub milijardera: Pogledajte listu deset najmoćnijih domaćih poduzetnika

27.11.2020.

Liderovu listu na kojoj su 82 kompanije s prihodom većim od milijardu kuna sastavili smo promatrajući sve kompanije koje konsolidiraju rezultate poslovanja na razini grupacije, sustava odnosno holdinga.

Zadnji detalji novih mjera: Zatvaraju se kladionice, crkve ostaju otvorene

26.11.2020.

U vladi se još definiraju posljednji detalji oko gospodarskih mjera za one sektore koji budu pogođeni novim strogim mjerama. Oni bi trebali moći računati na postojeće subvencije plaća od 4000 kuna po zaposlenom, a razmatra se privremeno oslobađanje kad je

Klub milijardera: U novom Lideru objavljujemo listu najvećih sustava u Hrvatskoj. Ovdje pogledajte TOP 10

26.11.2020.

Ta skupina sustava ostvarila je prošle godine 294 milijarde kuna prihoda, što je 41 posto svih prihoda u hrvatskom gospodarstvu, iskazala 35 posto bruto dobiti (18,7 milijardi kuna) i zapošljavala 258.705 ljudi, što je 28 posto svih zaposlenih.

Proizvodnja – temelj uspješnog gospodarstva – značaj izvoza

22.11.2020.

Ključ za ekonomski uspjeh i gospodarski rast ovisi prije svega o mogućnostima nacije da stvori nove vrijednosti i dobra te da poboljša kvalitetu postojećih. Zašto se onda u Republici Hrvatskoj toliko pozornosti pridaje samo smanjenju javne potrošnje, pove

Moody's podigao rejting Hrvatske. Novotny: Mi ovdje previše pričamo o tome

17.11.2020.

"Kada bi jedan Infobip, jedno od naših najbrže rastućih poduzeća u privatnome sektoru, izdao svoje obveznice, one bi bile vjerojatno bolje ocijenjene. To ne bi bilo prvi puta da izdanja neke privatne kompanije imaju bolji rejting od državnih. Znači, ovo j

Tag cloud

  1. 2067 članka imaju tag hrvatska
  2. 2144 članka imaju tag turizam
  3. 1602 članka imaju tag financije
  4. 1341 članka imaju tag izvoz
  5. 1124 članka imaju tag svijet
  6. 802 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1044 članka imaju tag trgovina
  8. 885 članka imaju tag zapošljavanje
  9. 1071 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 989 članka imaju tag ict
  11. 883 članka imaju tag investicije
  12. 716 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1018 članka imaju tag EU
  14. 918 članka imaju tag industrija
  15. 795 članka imaju tag menadžment
  16. 941 članka imaju tag kriza
  17. 630 članka imaju tag maloprodaja
  18. 577 članka imaju tag marketing
  19. 405 članka imaju tag poticaji
  20. 340 članka imaju tag koronavirus
  21. 509 članka imaju tag krediti
  22. 523 članka imaju tag tehnologija
  23. 448 članka imaju tag obrazovanje
  24. 293 članka imaju tag potpore
  25. 375 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 347 članka imaju tag opg
  27. 370 članka imaju tag eu fondovi
  28. 415 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 396 članka imaju tag porezi
  30. 375 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 325 članka imaju tag osijek
  32. 434 članka imaju tag dzs
  33. 389 članka imaju tag hnb
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 308 članka imaju tag hgk
  38. 354 članka imaju tag energetika
  39. 402 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici