Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Lis 2019

Hrvatska skočila za 5 mjesta na ljestvici konkurentnosti

Izvor: hr.n1info.com · Autor: N1 Info  

Hrvatska skočila za 5 mjesta na ljestvici konkurentnosti

„Značajan napredak na ljestvici konkurentnosti Hrvatska duguje ponajviše makroekonomskoj stabilnosti i kvaliteti infrastrukture. Dosljedna nastojanje Vlade na fiskalnoj disciplini, rješavanju zatomljenih problema i povlačenju sredstava EU rezultirali su većom konkurentnošću Hrvatske. Vjerujem da će ovo biti poticaj našem društvu u cjelini za daljnji razvoj strukturnih promjena i poboljšanje regulatornih okvira i tako pridonijeti boljitku građana Hrvatske.“, istaknuo je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

Indeks globalne konkurentnosti 4.0 stavlja naglasak na 4. industrijsku revoluciju i inovacije koji promiču nove poslovne modele i ubrzavaju rast. Industrijska revolucija obuhvaća i odražava promjene koje su nastale pod utjecajem naprednih računalnih i komunikacijskih tehnologija i stvorile skok u razvitku nove industrijske paradigme. Da bi prosperirala, gospodarstva moraju biti otvorena novim idejama, efikasna u prihvaćanju promjena, odlučna graditi inovacijski ekosistem gdje su inovacije prisutne na svim razinama te ulagati u svoje zaposlenike kao ključnog čimbenika njihovog uspjeha. Indeks identificira prednosti i nedostatke svake pojedine ekonomije te pomaže odrediti bitna područja za poboljšanja i pratiti napredak.
12 stupova konkurentnosti

Metodologija se temelji na analizi 12 stupova konkurentnosti: institucije, infrastruktura, primjena ICT-a, makroekonomska stabilnost, zdravlje, vještine, tržište proizvoda, tržište rada, financijski sustav, veličina tržišta, poslovna dinamika i kapacitet za inovacije. Stupovi konkurentnosti grupirani su u četiri skupine: poslovno okruženje, ljudski kapital, tržišta i inovacijski ekosistem.

Ukupni broj indikatora je 103, a udjel „čvrstih“ statističkih indikatora iznosi 70% dok se 30% indikatora odnosi na pokazatelje dobivene istraživanjem mišljenja gospodarstvenika. Stoga ukupni rang znatno manje ovisi o percepciji, a više o statističkim pokazateljima. Ovim istraživanjem obuhvaćeno je 99% svjetskog BDP-a i 94% svjetske populacije.

Metodologija također mjeri i udaljenost zemlje od „idealnog stanja“ ocjenom od 0 do 100 te u odnosu na prošlu godinu Hrvatska je poboljšala svoju ocjenu za 1,8 i ona sada iznosi 61,9 što znači da smo za 38,1 udaljeni od idealnog stanja (ocjena 100).

Ovogodišnje izvješće posebnu pažnju usmjerava na brigu o okolišu koja postaje bitna za održivi rast gospodarstva zemlje. Fokus je stavljen na klimatske promjene koje utječu na poljoprivrednu proizvodnju zbog ekstremnih vremenskih promjena te zagađenje okoliša, korištenje obnovljivih izvora energije i dostupnost pitke vode.

Singapur je ove godine najkonkurentnija zemlja na svijetu, a slijede SAD, Hong Kong, Nizozemska,
Švicarska, Japan, Njemačka Švedska, Ujedinjeno kraljevstvo i Danska.
Najveći skok u makroekonomskoj stabilnosti

Na ljestvici globalne konkurentnosti najveći pomak ostvarili smo u stupu makroekonomske stabilnosti gdje smo na 43. mjestu što je skok za 63 mjesta u odnosu na prošlu godinu. Također smo u odnosu na prošlu godinu bolje rangirani u stupu infrastrukture (32.), zdravlja (47.) i tržišta rada (94.).

U odnosu na prošlu godinu bilježimo pad u stupu institucija (77.), primjene ICT-a (60.), vještina (69.), tržišta proizvoda (86.), financijskog sustava (63.), poslovne dinamika (101.) te kapaciteta za inovacije (73.).

Kao konkurentske prednosti potrebno je izdvojiti inflaciju (1.), visoki stupanj elektrifikacije (2.), trgovinske barijere (6.), kvalitetu cesta (13.), prava radnika (14.), i dr.
Najlošiji u efikasnosti pravnog sustava u rješavanju sporova

Kao i prošlih godina najlošiji smo u efikasnosti pravnog sustava u rješavanju sporova (140.), opterećenje vladinim propisima (139.), efikasnosti pravnog sustava u osporavanju propisa (138.), lakoći zapošljavanja strane radne snage (137.), sklonost prema poduzetničkim rizicima (137.), fokusiranosti vlade prema budućnosti (137.), pronalaženje kvalificirane radne snage (137.), zapošljavanja i otpuštanja radnika (136.), i dr.

Izvješće pokazuje da ukidanjem administrativnih procedura, stvaranja ozračja pravne sigurnosti te smanjenja davanja poduzetnika vlada može unaprijediti poslovnu i ulagačku klimu. Za osnaživanje inovacijskog ekosistema politike države moraju poticati transfer tehnologija i znanja kako bi se razvojem znanstvenog i obrazovnog sustava osnažila tehnološka spremnost gospodarstva za primjenu novih znanja u kreiranju inovativnih proizvoda i usluga.

Glavne poruke Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2019. su:

Povećanje konkurentnosti je od velike važnosti kako bi se poboljšao životni standard
Globalne ekonomije nisu spremne na budući pad produktivnosti
Donositelji politika moraju se osim monetarne politike okrenuti drugim politikama koje povećavaju ulaganja i poticaje za oživljavanje rasta produktivnosti
Pronalaženje ravnoteže između tehnološke integracije i ulaganja u ljudski kapital bit će presudno za povećanje produktivnosti.


Komentari članka

Vezani članci

Protokol oko Covid-19 za privatne iznajmljivače

13.07.2020.

Ova turistička sezona ostavlja gorak okus obiteljskim iznajmljivačima. Ne samo da im je popunjenost upitna već je koronakriza donijela i nove obveze, čini se, s mnogo neodgovorenih pitanja. Jedno od najvažnijih pitanja je - što s turistom za kojega se utv

HTZ: U Hrvatskoj više od pola milijuna turista

13.07.2020.

U Hrvatskoj boravi više od pola milijuna turista od kojih je oko 430.000 stranih, a najviše inozemnih gostiju iz Njemačke, Slovenije, Češke, Poljske, Austrije, Slovačke i Mađarske, objavila je Hrvatska turistička zajednica (HTZ).

HNB: Hrvatski BDP bi u 2020. mogao pasti 9,7 posto, iduće godine porasti 6,2 posto

10.07.2020.

Navode kako će smanjenje robnog izvoza, zbog pada inozemne potražnje, i još veći pad turističkih prihoda nepovoljno djelovati na saldo tekućega i kapitalnog računa platne bilance, ali on bi trebao ostati pozitivan zbog smanjenja uvoza i veće apsorpcije eu

Od 15 zemalja najpogođenijih padom turizma Hrvatska je na trećem mjestu

02.07.2020.

Svjetski turizam mogao bi izgubiti više od 1.200 milijardi američkih dolara ili 1,5 posto globalnog BDP-a nakon gotovo četiri mjeseca prekida zbog koronavirusa, a među 15 zemlja svijeta čiji bi BDP mogao najviše 'trpjeti' zbog gubitaka turizma Hrvatska je

Zašto ćemo dobiti silne milijarde iz EU? Jer će nas koronakriza najteže pogoditi

02.07.2020.

"Čini se da EU pokušava ubiti dvije muhe jednim udarcem, a to je sanirati utjecaj covida-19 na ekonomiju i eksploziju javnoga duga koja bi posljedično nastala, a više bi pogodila zemlje koje imaju više razine javnoga duga", ocjenjuje za Index Vedrana Prib

Tag cloud

  1. 2020 članka imaju tag hrvatska
  2. 2081 članka imaju tag turizam
  3. 1573 članka imaju tag financije
  4. 1299 članka imaju tag izvoz
  5. 1077 članka imaju tag svijet
  6. 870 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1016 članka imaju tag trgovina
  8. 1048 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 724 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  10. 863 članka imaju tag investicije
  11. 952 članka imaju tag ict
  12. 1004 članka imaju tag EU
  13. 698 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 791 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 399 članka imaju tag poticaji
  20. 505 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 283 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 408 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 383 članka imaju tag porezi
  28. 361 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 386 članka imaju tag hnb
  30. 439 članka imaju tag banke
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 247 članka imaju tag koronavirus
  34. 312 članka imaju tag opg
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 387 članka imaju tag vlada
  37. 304 članka imaju tag hgk
  38. 348 članka imaju tag energetika
  39. 395 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici