Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Srp 2018

Hrvatska odlučna u proizvodnji neGMO soje, potencijala i domaćih sorti za daljnje širenje nam ne nedostaje

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Damir Rukovanjski  

Hrvatska odlučna u proizvodnji neGMO soje, potencijala i domaćih sorti za daljnje širenje nam ne nedostaje

"Proizvodnja soje slobodne od GMO-a predstavlja veliku prednost za naše proizvođače što su oni i prepoznali. Potvrđuje to upravo i povećanje proizvodnih površina pod sojom", rekao je prof.dr.sc. Krunoslav Zmaić, dekan Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku na Dunav Soja Danu polja održive proizvodnje soje koje su zajednički organizirali Udruženje Dunav Soja, Poljoprivredni Institut Osijek, Poljoprivredni fakultet u Osijeku i tvrtka Seges, uz pokroviteljstvo Ministarstva poljoprivrede, a koji je okupio preko 200 najvećih proizvođača soje iz Hrvatske ali i susjednih zemalja, kao i predstavnike prerađivačkih kapaciteta, izvoznika, kontrolnih kuća te nadležnih institucija.

"Nema dvojbe kako primijenjena istraživanja trebaju imati važnu ulogu u razvoju poljoprivredne proizvodnje, te kako bez kvalitetnog povezivanja svih dionika u procesu poljoprivredne proizvodnje neće biti niti njezinog napretka i razvoja.

Povezivanjem znanosti i prakse do povećanja konkurentnosti

Želio bih istaknuti kako sudjelovanje u organizaciji ovoga događanja predstavlja iskorak za naš fakultet, jer na ovoj način želimo snažnije ići u pravcu edukacije proizvođača na fakultetskim pokušalištima s ciljem jačeg povezivanja znanosti i stručne prakse te implementacije suvremenih tehnika i tehnologija, ne samo u suradnji s velikim gospodarskim sustavima, već i s obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima", dodao je dekan.

Proizvodnja soje slobodne od GMO-a, nastavio je, predstavlja jedan od načina kako povećati konkurentnost poljoprivredne proizvodnje u RH, a što potvrđuju i površine pod sojom, koje posljednjih godina imaju tendenciju stalnoga rasta.

"Demonstracijom implementacije suvremenih proizvodnih tehnologija i sortimenta soje želja nam je razviti specifična znanja svih naših proizvođača, što je posebice važno ako smo svjesni činjenice kako su primjereni agroekološki uvjeti jedan od ključnih čimbenika uspješne biljne proizvodnje, a mi danas možemo vidjeti 27 sorata soje različitih oplemenjivačkih kuća u našim proizvodnim uvjetima.

Sljedeći korak, sigurno treba biti jasno razlikovanje domaće soje i proizvoda od životinja koje su hranjene isključivo ovom GMO free sojom, a što se može postići kvalitetnim označavanjem i brendiranjem kako bi se ostvarila i dodatna vrijednost na tržištu. Nadam se kako ćemo kroz susrete na našim pokušalištima i idućih godina promovirati suvremena znanja i tehnologije, implementirati inovativne prakse te i na ovaj način doprinositi razvoju poljoprivredne proizvodnje", naglasio je dekan Zmaić.

140 godina proizvodnje soje u Europi

Organizatori su istaknuli i kako ove godine Europa obilježava 140 godina proizvodnje soje. Prvi Dunav Soja Dan polja u Republici Hrvatskoj posvećen je održivoj proizvodnji soje, koja je središnja tema u Europi kao izuzetno značajna proteinska kultura za hranidbu životinja, stočarsku proizvodnju i proizvodnju prehrambenih proizvoda. Tom prilikom istaknut je značaj BEZ GMO kakvoće i europskog porijekla soje kao i važnost BEZ GMO označavanja prehrambenih proizvoda. Na Danu polja prikazan je najbolji sortiment soje domaćih i inozemnih oplemenjivačkih institucija, kao i kombinacije tretmana za suzbijanje korova te primjenu folijarnih gnojiva u održivoj proizvodnji soje.

Više od 80 posto soje u Hrvatskoj je sortiment Poljoprivrednog instituta Osijek, a izv.prof. dr.sc. Zvonimir Zdunić, ravnatelj toga Instituta naglasio je veliku uloga svih udruženja da ta soja, koja je stvorena klasičnim metodama, bez genetskih modifikacija, nađe svoj put do tržišta. Kao takva je doista raritet u svijetu. "Ali moramo zahvaliti Ministarstvu poljoprivrede što je prepoznalo kvalitet i važnost uzgoja GMO-free soje. Isto tako je Ministarstvo ostvarilo i dobar odnos prema oplemenjivačkim kućama, prerađivačima i dorađivačima", kazao je Zdunić pred mnoštvom okupljenih gostiju na pokušalištu Poljoprivrednog fakulteta i dodao kako je na kraju rezultat taj da se danas sije dvostruko više nego li prije četiri ili pet godina. To je zajednički uspjeh svih.

"I zaista sam kao ravnatelj ponosan na proizvođače što su ustrajni u namjeri da siju GMO-free soju. To je podrška i našim sjemenarima i oplemenjivačkim stručnjacima bez čijeg rada ne bi bilo toga kvalitetnog sortimenta. Poljoprivredni institut danas ima 10 komercijalno aktivnih sorti soje na području Hrvatske, a kada bude Dan poljoprivrednog instituta Osijek u rujnu volio bih da svi dođete i vidite sortiment soje", rekao je ravnatelj osječkog Instituta.

Inače, treba istaknuti da uspješna suradnja Udruženja Dunav Soja i Instituta traje od 2012. godine kako na znanstvenoj tako i na stručnoj razini kroz podršku i promociju proizvodnje genetski nemodificirane soje i kroz kreiranje čvrste osnove za proizvodnju visokokvalitetne hrane.

Hrvatska ima značajne potencijale za proizvodnju soje

"Republika Hrvatska ima značajne potencijale za proizvodnju soje, a ovom prilikom posebno izdvajam vlastiti, domaći sortiment visokih agronomskih vrijednosti koji nije genetski modificiran. Vrijednost nacionalnih resursa u proizvodnji soje prepoznata je u europskim okvirima što je doprinelu uključivanju Republike Hrvatske u izgradnju europske platforme proizvodnje biljnih bjelančevina. Hrvatska je potpisala Deklaraciju "Dunav Soja“ s ciljem povećanja i unaprjeđenja proizvodnje non-GM soje u Europi, prvenstveno u području Dunavske regije, te smanjenje ovisnosti europskih proizvođača stočne hrane o uvozu.

U budućnosti, prepoznatljivost i konkurentnost domaće proizvodnje soje bit će temeljena na dodanoj vrijednosti (prvenstveno non-GM) čiji razvoj zahtjeva primjenu tehnologija proizvodnje koje doprinose očuvanju prirodnih resursa te unapređenju kvalitete sirovina za proizvodnju hrane", rekao je Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede prigodom otvaranja ove manifestacije.

Na pokušalištu osječkog Poljoprivrednog fakulteta moglo se vidjeti 27 sorata soje različitih oplemenjivačkih kuća

O značaju suradnje s Dunav Soja udruženjem za kompaniju Seges, Miroslav Jurić, direktor je rekao: "Seges je mala tvrtka koja je svoju šansu vidjela u proizvodnji soje i od 2013. godine traje naša uspješna saradnja sa Dunav Soja udruženjem. Svi smo jako zaslužni za kvalitetnu BEZ GMO soju, međutim to je samo pola puta, jer mi i naša djeca i dalje jedemo hranu s uvoznom GMO sačmom, dok naša kvalitetna BEZ GMO soja odlazi na bogatije zapadno tržište koje može platiti 10-15% veću cijenu i zdravo se hraniti. Trebamo sami prerađivati i trošiti svoju kvalitetnu i zdravu soju, a što će nešto više koštati nego uvozna GMO sačma, postavlja pitanje je li nam važnije zdravlje ili pak cijene".

Dunav Soja je europsko, međunarodno nezavisno, neprofitno udruženje za promociju i podršku proizvodnje visokokvalitetne genetski nemodificirane (BEZ GMO) hrane u Europi koje okuplja više od 300 članova iz preko 20 europskih zemalja. Programi Dunav Soja udruženja su Dunav Soja i Europe Soja standardi kvalitete kao i BEZ GMO Standard za Dunavsku Regiju koji omogućavaju bez gmo certifikaciju i označavanje prehrambenih proizvoda čime se garantira da je proizvod kontroliranog porijekla i kvalitete, u čijoj proizvodnji nisu korišteni genetski nemodificiranii sastojci, kako u hranidbi životinja, tako i u finalnom proizvodu.


Komentari članka

Vezani članci

Startupi za 'Frankenstein' hranu nadmašili divove

15.08.2018.

Male biotehnološke tvrtke iz SAD-a mnogo su dalje otišle u toj tehnologiji od velikih proizvođača sjemena, a poticaj im je dala i država.

Početak sezone je bio loš, ali za sjetvu su bili dobri uvjeti

03.05.2018.

Proljetna sjetva u punom je jeku na poljima Lijepe naše. Hrvatski ratari proljetne kulture će sijati na oko 450 tisuća hektara. Na 50 od ukupno 100-ak hektara koliko posjeduje, Mario Glavaš iz Rajsavca odradio je proljetnu sjetvu soje i kukuruza.

Objavljena ogromna studija: GMO kukuruz je zdraviji od običnog

02.03.2018.

Prema novim nalazima talijanskih stručnjaka, GMO kukuruz daje do 25 posto veće prinose, a istovremeno sadrži manje količine kontaminacija štetnih za zdravlje kao što su primjerice mikotoksini.

Mjesečno proizvedu oko 20000 komada proizvoda, a proširili su se i na inozemno tržište

20.06.2017.

Annapurna trenutno distribuira u oko 120 prodajnih mjesta, supermarketa, restorana i privatnih trgovina zdrave hrane, a razvijaju i web shop. Najprodavaniji artikli su Svježi tofu i Dimljeni tofu, a u 2016.godini proizveli su oko 20.000 komada od svakog

Prvi put hrvatski proizvod zaradio pečat GMO Free

30.03.2017.

Certifikat koji jamči kupcima da u proizvodu nema niti traga genetski modificiranih organizama ishodila je Vindija, i to za pileće meso marke Cekin.

Tag cloud

  1. 1800 članka imaju tag hrvatska
  2. 1835 članka imaju tag turizam
  3. 1496 članka imaju tag financije
  4. 1176 članka imaju tag izvoz
  5. 772 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 954 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 908 članka imaju tag trgovina
  8. 649 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 784 članka imaju tag investicije
  10. 926 članka imaju tag EU
  11. 834 članka imaju tag industrija
  12. 835 članka imaju tag svijet
  13. 828 članka imaju tag ict
  14. 748 članka imaju tag menadžment
  15. 915 članka imaju tag kriza
  16. 553 članka imaju tag maloprodaja
  17. 520 članka imaju tag marketing
  18. 477 članka imaju tag krediti
  19. 474 članka imaju tag tehnologija
  20. 419 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  21. 325 članka imaju tag poticaji
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 397 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 370 članka imaju tag hnb
  27. 237 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 318 članka imaju tag agrokor
  30. 311 članka imaju tag eu fondovi
  31. 297 članka imaju tag hgk
  32. 284 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 309 članka imaju tag hotelijerstvo
  36. 363 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 358 članka imaju tag BDP