Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Ruj 2017

Hrvatska na 33. mjestu najbogatijih zemalja svijeta

Izvor: hr.n1info.com · Autor: Hina  

Hrvatska na 33. mjestu najbogatijih zemalja svijeta

Hrvatska se među nešto više od 50 zemalja nalazi na 33. mjestu svjetske ljestvice najbogatijih zemalja s ukupno 9.100 eura neto financijske imovine po glavi stanovnika, a rast financijske imovine za 7,5 posto u odnosu na godinu ranije ponajprije se može pripisati sve većem smanjenju dugova.

Pokazalo je to osmo izdanje Allianzova "Izvješće o svjetskom bogatstvu: oporavak u turbulentnim vremenima", koje se odnosi na prošlu godinu, a "pod povećalo" su stavljeni imovinsko stanje i dugovi kućanstava u više od 50 zemalja.

U izvješću se ocjenjuje kako je 2016. bila izuzetno turbulentna godina u političkom smislu, ali se to nije odrazilo na osobnu imovinu.

"Nakon lošije 2015. (s rastom za 4,7 posto), vrijednost financijske imovine prošle je godine ponovno narasla za 7,1 posto, što je gotovo jednako prosječnom postotku nakon krize. Financijska imovina u cijelom svijetu dosegla je rekordnu vrijednost od gotovo 170 bilijuna eura", pokazalo je izvješće.

Hrvatska i dalje na 33. mjestu po neto financijskoj imovini po glavi stanovnika

Hrvatska se, jednako kao i godinu prije, po neto financijskoj imovini po glavi stanovnika nalazi na 33. mjestu svjetske ljestvice najbogatijih zemalja.

"S ukupno 9.100 eura neto financijske imovine po glavi stanovnika, Hrvatska se smjestila točno između dviju baltičkih zemalja, Latvije i Litve, ali i u samoj sredini kada je cijela regija u pitanju, budući se iznad i ispod nje nalazi jednak broj zemalja", pokazalo je izvješće.

Neto financijska imovina u hrvatskim kućanstvima porasla je 7,5 posto u odnosu na godinu ranije, što je gotovo identično stopi rasta članica EU iz istočne Europe (8 posto).

Allianzovi stručnjaci taj solidan rezultat pripisuju većem smanjenju dugova, budući su kućanstva u Hrvatskoj lani uspjela smanjiti svoje dugove za visokih 5,3 posto, dok su u razdoblju od posljednjih pet godina, tijekom kojih je rast duga uvijek bio negativan, dugovi smanjeni za više od 10 posto.

To je dovelo do toga da se omjer duga smanjio za šest postotnih bodova i pao na 37 posto, što je još uvijek iznad regionalnog EU prosjeka od 33 posto. S druge strane, hrvatski su građani lani imali skroman rast financijske imovine (3,3 posto).

Od tri kategorije imovine - bankovnih depozita, vrijednosnih papira te imovine iz osiguranja i imovine mirovinskih fondova, samo je u potonjoj zabilježen rast od 8,9 posto, čime je postotak te imovine u portfelju narastao na 25 posto, što je više nego dvostruko u posljednjem desetljeću. Ovaj visoki postotak imovine iz osiguranja i mirovinskih fondova kućanstava u Hrvatskoj jedini je takav u istočnoj Europi te je na istoj razini kao u zemljama zapadne Europe, primjerice Austriji, zamjećuju Allianzovi analitičari.

SAD s trona zbacio Švicarsku

Najnovije je izvješće o svjetskom bogatstvu dovelo do promjene na vrhu - "SAD je s trona zbacio Švicarsku (uz gotovo neznatnu razliku", navodi se u izvješću.

Prosječna vrijednost neto financijske imovine Amerikanca iznosi 177.210 eura, što je rast od 5,8 posto u odnosu na prošlu godinu, na drugom su mjestu Švicarci sa 175.720 eura (rast za 2,7 posto), a na trećem je mjestu ostao Japan s neto financijskom imovinom po glavi stanovnika od 96.890 eura (rast za 1,8 posto).

S druge strane, prema bruto financijskoj imovini po glavi stanovnika Švicarska je i nadalje na prvom mjestu s 268.840 eura, SAD je drugi (221.690 eura), a treća je Danska (146.490 eura).

Burze potiču rast, ali štediše radije ostavljaju novac u bankama

Allianzovo izvješće o svjetskom bogatstvu pokazalo je i da je prošlogodišnji rast vrijednosti financijske imovine (za 7,1 posto) ponajprije posljedica naglog rasta cijena dionica na burzi krajem prošle godine, posebno kada je riječ o industrijaliziranim zemljama.

Gotovo 70 posto ukupnog prošlogodišnjeg rasta imovine proizlazi iz promjena vrijednosti portfelja, a samo 30 posto iz izvorne štednje, dok je godinu prije bilo obrnuto, navodi se u izvješću.

No, zamjećuje se i da je sustav aktualne štednje prilično iznenađujući. Naime, privatni štediše prodali su više vrijednosnih papira nego što su ih kupili, ali su gotovo dvije trećine svježih sredstava pohranili u banke, što je novi rekord. Međutim, time se ne ostvaruje nikakva dobit, već nastaju stvarni gubici, jer se smatra da su štediše zbog inflacije izgubile oko 300 milijardi eura samo u 2016., dok bi se ove godine ta brojka mogla i udvostručiti zbog rasta inflacije, napominje Allianzov glavni ekonomist Michael Heise.

Po regijama, Azija je, uz iznimku Japana, još jednom dokazala kako je neprikosnoveni lider u 2016., budući je ondje zabilježen rast od 15 posto. Financijska imovina u istočnoj Europi, pak, porasla je za 7,9 posto.

Dug raste brže od gospodarstva

Allianzovo je izvješće pokazalo i da je dug svjetskih kućanstava narastao je za 5,5 posto u 2016., što je najveća zabilježena stopa rasta od 2007. "To ujedno znači da je po prvi put od 2009. dug rastao većom brzinom od nominalne gospodarske proizvodnje, kao i da je svjetski omjer duga narastao za gotovo jedan postotni bod te da sada iznosi 64,6 posto", navode analitičari.

Unatoč naglom rastu duga, neto financijska imovina, odnosno bruto financijska imovina umanjena za dug, ostvarila je novu rekordnu visinu u svjetskim razmjerima od 128,5 bilijuna eura na kraju 2016. godine, što je rast od 7,6 posto u odnosu na prethodnu godinu. Iako je navedeni postotak nešto manji od prosjeka u godinama nakon krize, i dalje je znatno viši od lanjskog rasta od 4,8 posto, navodi se u izvješću.

Jaz između siromašnih i bogatih i dalje ogroman

Ističe se i kako raspodjelu svjetskog bogatstva od prijelaza tisućljeća posebno karakterizira jedan određeni fenomen - neobuzdani rast srednje klase svjetskog bogatstva. Naime, broj ljudi koji pripada ovoj kategoriji više se nego udvostručio u tom razdoblju, od 450 milijuna u 2000. do više od milijarde danas. Većina je u srednju klasu prešla iz niže klase, što je gotovo 600 milijuna ljudi u razdoblju od 2000. godine, ističu analitičari, ali i dodaju kako je udvostručenje broja pripadnika srednje klase zapravo odraz gospodarskog uspona Kine, jer od ukupnog broja rasta čak 80 posto otpada na Kineze.

Unatoč pojavljivanju nove srednje klase svjetskog bogatstva, u cijelom svijetu bogatstvo još nije ni približno raspodijeljeno "pošteno". Naime, 10 posto najbogatijih zemalja na svijetu posjeduje 79 posto ukupne neto financijske imovine. Međutim, nužno je naglasiti kako je 2000. koncentracija bogatstva iznosila čak 91 posto, navodi se uz ostalo u Allianzovu izvješću o svjetskom bogatstvu.


Komentari članka

Vezani članci

Više od polovice Britanaca želi ostati u EU

18.12.2017.

Anketa BMG koja je obuvatila 1.508 osoba, pokazala je da 51 posto Britanaca želi ostati u Europskoj uniji, a 41 posto želi napustiti blok, što je preokret u odnosu na prošlogodišnji referendum.

Zagrepčaninu dvostruko veća plaća nego Slavoncu

15.12.2017.

Kada se pogledaju županije, najviše zarađuju Zagrepčani, jer je prosječni godišnji dohodak stanovnika Grada Zagreba - 44.733 kune. Otprilike je to dvostruko više od godišnjeg dohotka koji ostvaruju stanovnici Slavonije i Baranje.

Walt Disney za 52,4 milijarde dolara kupio Murdochov 21st Century Fox

15.12.2017.

Ovom prodajom završava više od pola stoljeća medijske ekspanzije vlasnika Foxa - Ruperta Murdocha, koji ima 86 godina.

U SAD-u je danas ukinuta neutralnost interneta, stručnjak je za Index objasnio što to znači

15.12.2017.

"Neutralnost interneta" je temeljno načelo koje zabranjuje internetskim pružateljima usluga da ubrzavaju, usporavaju, blokiraju ili naplaćuju bilo koji sadržaj, aplikaciju ili web stranicu kojoj potrošač želi prići.

U Hrvatskoj najviše po danu troše britanski turisti, slijede Rusi

15.12.2017.

U Hrvatskoj turizam ima izuzetnu sezonalnost, dvije trećine noćenja u godini ostvare se u srpnju i kolovozu, a 95 posto svih noćenja bilježe priobalne županije.

Tag cloud

  1. 1702 članka imaju tag hrvatska
  2. 1731 članka imaju tag turizam
  3. 1477 članka imaju tag financije
  4. 1122 članka imaju tag izvoz
  5. 717 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 910 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 621 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 872 članka imaju tag trgovina
  9. 715 članka imaju tag investicije
  10. 889 članka imaju tag EU
  11. 817 članka imaju tag industrija
  12. 798 članka imaju tag ict
  13. 734 članka imaju tag menadžment
  14. 740 članka imaju tag svijet
  15. 908 članka imaju tag kriza
  16. 534 članka imaju tag maloprodaja
  17. 502 članka imaju tag marketing
  18. 465 članka imaju tag krediti
  19. 451 članka imaju tag tehnologija
  20. 290 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 380 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 382 članka imaju tag obrazovanje
  25. 366 članka imaju tag hnb
  26. 325 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  27. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 215 članka imaju tag potpore
  29. 293 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 273 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag energetika
  33. 292 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 356 članka imaju tag vlada
  36. 279 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 276 članka imaju tag rast
  39. 267 članka imaju tag hotelijerstvo
  40. 174 članka imaju tag edukacija