Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Ruj 2017

Hrvatska na 33. mjestu najbogatijih zemalja svijeta

Izvor: hr.n1info.com · Autor: Hina  

Hrvatska na 33. mjestu najbogatijih zemalja svijeta

Hrvatska se među nešto više od 50 zemalja nalazi na 33. mjestu svjetske ljestvice najbogatijih zemalja s ukupno 9.100 eura neto financijske imovine po glavi stanovnika, a rast financijske imovine za 7,5 posto u odnosu na godinu ranije ponajprije se može pripisati sve većem smanjenju dugova.

Pokazalo je to osmo izdanje Allianzova "Izvješće o svjetskom bogatstvu: oporavak u turbulentnim vremenima", koje se odnosi na prošlu godinu, a "pod povećalo" su stavljeni imovinsko stanje i dugovi kućanstava u više od 50 zemalja.

U izvješću se ocjenjuje kako je 2016. bila izuzetno turbulentna godina u političkom smislu, ali se to nije odrazilo na osobnu imovinu.

"Nakon lošije 2015. (s rastom za 4,7 posto), vrijednost financijske imovine prošle je godine ponovno narasla za 7,1 posto, što je gotovo jednako prosječnom postotku nakon krize. Financijska imovina u cijelom svijetu dosegla je rekordnu vrijednost od gotovo 170 bilijuna eura", pokazalo je izvješće.

Hrvatska i dalje na 33. mjestu po neto financijskoj imovini po glavi stanovnika

Hrvatska se, jednako kao i godinu prije, po neto financijskoj imovini po glavi stanovnika nalazi na 33. mjestu svjetske ljestvice najbogatijih zemalja.

"S ukupno 9.100 eura neto financijske imovine po glavi stanovnika, Hrvatska se smjestila točno između dviju baltičkih zemalja, Latvije i Litve, ali i u samoj sredini kada je cijela regija u pitanju, budući se iznad i ispod nje nalazi jednak broj zemalja", pokazalo je izvješće.

Neto financijska imovina u hrvatskim kućanstvima porasla je 7,5 posto u odnosu na godinu ranije, što je gotovo identično stopi rasta članica EU iz istočne Europe (8 posto).

Allianzovi stručnjaci taj solidan rezultat pripisuju većem smanjenju dugova, budući su kućanstva u Hrvatskoj lani uspjela smanjiti svoje dugove za visokih 5,3 posto, dok su u razdoblju od posljednjih pet godina, tijekom kojih je rast duga uvijek bio negativan, dugovi smanjeni za više od 10 posto.

To je dovelo do toga da se omjer duga smanjio za šest postotnih bodova i pao na 37 posto, što je još uvijek iznad regionalnog EU prosjeka od 33 posto. S druge strane, hrvatski su građani lani imali skroman rast financijske imovine (3,3 posto).

Od tri kategorije imovine - bankovnih depozita, vrijednosnih papira te imovine iz osiguranja i imovine mirovinskih fondova, samo je u potonjoj zabilježen rast od 8,9 posto, čime je postotak te imovine u portfelju narastao na 25 posto, što je više nego dvostruko u posljednjem desetljeću. Ovaj visoki postotak imovine iz osiguranja i mirovinskih fondova kućanstava u Hrvatskoj jedini je takav u istočnoj Europi te je na istoj razini kao u zemljama zapadne Europe, primjerice Austriji, zamjećuju Allianzovi analitičari.

SAD s trona zbacio Švicarsku

Najnovije je izvješće o svjetskom bogatstvu dovelo do promjene na vrhu - "SAD je s trona zbacio Švicarsku (uz gotovo neznatnu razliku", navodi se u izvješću.

Prosječna vrijednost neto financijske imovine Amerikanca iznosi 177.210 eura, što je rast od 5,8 posto u odnosu na prošlu godinu, na drugom su mjestu Švicarci sa 175.720 eura (rast za 2,7 posto), a na trećem je mjestu ostao Japan s neto financijskom imovinom po glavi stanovnika od 96.890 eura (rast za 1,8 posto).

S druge strane, prema bruto financijskoj imovini po glavi stanovnika Švicarska je i nadalje na prvom mjestu s 268.840 eura, SAD je drugi (221.690 eura), a treća je Danska (146.490 eura).

Burze potiču rast, ali štediše radije ostavljaju novac u bankama

Allianzovo izvješće o svjetskom bogatstvu pokazalo je i da je prošlogodišnji rast vrijednosti financijske imovine (za 7,1 posto) ponajprije posljedica naglog rasta cijena dionica na burzi krajem prošle godine, posebno kada je riječ o industrijaliziranim zemljama.

Gotovo 70 posto ukupnog prošlogodišnjeg rasta imovine proizlazi iz promjena vrijednosti portfelja, a samo 30 posto iz izvorne štednje, dok je godinu prije bilo obrnuto, navodi se u izvješću.

No, zamjećuje se i da je sustav aktualne štednje prilično iznenađujući. Naime, privatni štediše prodali su više vrijednosnih papira nego što su ih kupili, ali su gotovo dvije trećine svježih sredstava pohranili u banke, što je novi rekord. Međutim, time se ne ostvaruje nikakva dobit, već nastaju stvarni gubici, jer se smatra da su štediše zbog inflacije izgubile oko 300 milijardi eura samo u 2016., dok bi se ove godine ta brojka mogla i udvostručiti zbog rasta inflacije, napominje Allianzov glavni ekonomist Michael Heise.

Po regijama, Azija je, uz iznimku Japana, još jednom dokazala kako je neprikosnoveni lider u 2016., budući je ondje zabilježen rast od 15 posto. Financijska imovina u istočnoj Europi, pak, porasla je za 7,9 posto.

Dug raste brže od gospodarstva

Allianzovo je izvješće pokazalo i da je dug svjetskih kućanstava narastao je za 5,5 posto u 2016., što je najveća zabilježena stopa rasta od 2007. "To ujedno znači da je po prvi put od 2009. dug rastao većom brzinom od nominalne gospodarske proizvodnje, kao i da je svjetski omjer duga narastao za gotovo jedan postotni bod te da sada iznosi 64,6 posto", navode analitičari.

Unatoč naglom rastu duga, neto financijska imovina, odnosno bruto financijska imovina umanjena za dug, ostvarila je novu rekordnu visinu u svjetskim razmjerima od 128,5 bilijuna eura na kraju 2016. godine, što je rast od 7,6 posto u odnosu na prethodnu godinu. Iako je navedeni postotak nešto manji od prosjeka u godinama nakon krize, i dalje je znatno viši od lanjskog rasta od 4,8 posto, navodi se u izvješću.

Jaz između siromašnih i bogatih i dalje ogroman

Ističe se i kako raspodjelu svjetskog bogatstva od prijelaza tisućljeća posebno karakterizira jedan određeni fenomen - neobuzdani rast srednje klase svjetskog bogatstva. Naime, broj ljudi koji pripada ovoj kategoriji više se nego udvostručio u tom razdoblju, od 450 milijuna u 2000. do više od milijarde danas. Većina je u srednju klasu prešla iz niže klase, što je gotovo 600 milijuna ljudi u razdoblju od 2000. godine, ističu analitičari, ali i dodaju kako je udvostručenje broja pripadnika srednje klase zapravo odraz gospodarskog uspona Kine, jer od ukupnog broja rasta čak 80 posto otpada na Kineze.

Unatoč pojavljivanju nove srednje klase svjetskog bogatstva, u cijelom svijetu bogatstvo još nije ni približno raspodijeljeno "pošteno". Naime, 10 posto najbogatijih zemalja na svijetu posjeduje 79 posto ukupne neto financijske imovine. Međutim, nužno je naglasiti kako je 2000. koncentracija bogatstva iznosila čak 91 posto, navodi se uz ostalo u Allianzovu izvješću o svjetskom bogatstvu.


Komentari članka

Vezani članci

Njemački turisti ove godine velika nepoznanica za Hrvatsku

21.02.2019.

Ovo će za hrvatski turizam biti godina izazova i neizvjesnosti, u znaku stalnog preslagivanja tržišta na koje treba reagirati brzo i kvalitetno, kažu poslovni ljudi iz svijeta turizma u Münchenu u srijedu otvorenom turističkom sajmu FREE, najvećem poslovn

Prvi put će digitalno oglašavanje u Americi nadmašiti tradicionalno

21.02.2019.

Potrošnja na digitalne oglase ove će godine u SAD-u porasti 19 posto, na 129,34 milijarde dolara, uz udio u ukupnoj potrošnji od nekih 54 posto, procjenjuju u eMarketeru.

Prošle godine plaće porasle 2,8%, očekuje se i daljnji rast

21.02.2019.

Prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj iznosila je u prošloj godini 6.242 kune, što je za 257 kuna ili realno 2,8 posto više nego godinu dana prije, a i u ovoj se godini očekuje rast plaća

Profesor milijunaš: Savjet da slijedite svoju strast je totalno pogrešan, dvije su tajne presudne za uspjeh

20.02.2019.

Serijski poduzetnik Scott Galloway naveo je da umjesto toga postoje dvije tajne presudne za uspjeh

Amazon i Netflix u SAD-u neće platiti ni dolara poreza na dobit

18.02.2019.

Zahvaljujući povoljnim zakonima, poreznim olakšicama i rupama u propisima, velike kompanije koje mnogo zarađuju u SAD-u ne moraju platiti porez na dobit

Tag cloud

  1. 1856 članka imaju tag hrvatska
  2. 1880 članka imaju tag turizam
  3. 1512 članka imaju tag financije
  4. 1195 članka imaju tag izvoz
  5. 808 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 979 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 936 članka imaju tag trgovina
  8. 810 članka imaju tag investicije
  9. 670 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 889 članka imaju tag svijet
  11. 942 članka imaju tag EU
  12. 858 članka imaju tag ict
  13. 841 članka imaju tag industrija
  14. 755 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 477 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 562 članka imaju tag maloprodaja
  18. 532 članka imaju tag marketing
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 342 članka imaju tag poticaji
  22. 409 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 245 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 325 članka imaju tag eu fondovi
  30. 322 članka imaju tag agrokor
  31. 291 članka imaju tag osijek
  32. 324 članka imaju tag hotelijerstvo
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 368 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 325 članka imaju tag porezi