Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

22 Lis 2019

Hrvatska među 14 članica Europske unije s viškom u proračunu u 2018. godini

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: novac.hr  

Hrvatska među 14 članica Europske unije s viškom u proračunu u 2018. godini

rvatska je uz još 13 zemalja Europske unije (EU) u 2018. godini ostvarila višak u proračunu, no spada i među polovinu zemalja EU-a s javnim dugom iznad gornje propisana razine u EU od 60 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), pokazala je u ponedjeljak druga procjena Eurostata.

Hrvatska je u 2018. godini imala višak u proračunu opće države od 992 milijuna kuna ili 0,3 posto BDP-a, pokazalo je najnovije izvješće. Prva procjena Eurostata za 2018., objavljena u travnju, pokazivala je višak od 0,2 posto BDP-a. U 2017. godini višak je iznosio 0,8 posto BDP-a.

U skupini zemalja s viškom u proračunu daleko najveći je suficit ostvaren u Luksemburgu, od 2,7 posto. Slijede Njemačka i Malta, s viškom od po 1,9 posto, Bugarska, s 1,8 posto, Nizozemska, s 1,5 posto, Češka, s 1,1 posto, Grčka, s 1,0 posto, Danska, Slovenija i Švedska, s po 0,8 posto, Litva, s 0,6 posto, Austrija, s 0,2 posto te Irska, s 0,1 posto.

Nijedna zemlja nije imala uravnoteženi proračun, dok je prema prvoj Eurostatovoj procjeni to bila samo Irska.

Proračunski manjak na gornjoj dopuštenoj granici u EU od tri posto BDP-a bilježila je Rumunjska, dok je jedino Cipar premašio tu granicu, zabilježivši manjak od 4,4 posto BDP-a, navodi se u Eurostatovu izvješću. U prosjeku je 28-člani EU u 2018. bilježio proračunski deficit od 0,7 posto BDP-a, što je za 0,3 postotna boda manje nego u godini ranije.

Na razini 19-člane eurozone proračunski je deficit u 2018. godini iznosio je 0,5 posto BDP-a, nasuprot 0,9 posto u godini ranije.U Eurostatu napominju da je 17 zemalja revidiralo i podatke o BDP-u, pa su se te revizije odrazile i na udjele duga i deficita u BDP-u.
Daljnji pad udjela javnog duga u EU i Hrvatskoj

Hrvatska je u 2018. godini zabilježila javni dug mjeren udjelom u BDP-u u visini revidiranih 74,8 posto. Prva procjena pokazivala je 74,6 posto BDP-a. U 2017. je njegov udio iznosio revidiranih 78 posto, što je 0,2 postotna boda više nego što je pokazivala prva procjena.

Time se Hrvatska svrstala među polovinu zemalja EU-a čiji je javni dug prošle godine premašivao gornju propisanu razinu od 60 posto BDP-a prema kriterijima iz Maastrichta.

Najveći udio duga iskazanog udjelom u BDP-a imale su Grčka, od 181,2 posto BDP-a, Italija, od 134,8 posto, Portugal, od 122,2 posto, Cipar, od 100,6 posto, te Belgija, od 100 posto, Francuska, od 98,4 posto i Španjolska, od 97,6 posto. Najniži je pak udio javnog duga u BDP-u na kraju prošle godine bilježila Estonija, od 8,4 posto. Slijede Luksemburg s 21 posto, Bugarska s 22,3 posto, Češka s 32,6 posto, Litva, s 34,1 posto i Danska, s 34,2 posto.

Na razini EU-a i eurozone udio javnog duga u BDP-u dodatno je smanjen u odnosu na godinu ranije. U EU je u 2018. skliznuo na revidiranih 80,4 posto BDP-a, s 82,1 posto u godini ranije, a u eurozoni na revidiranih 85,9 posto, s 87,8 posto.


Komentari članka

Vezani članci

Povećane potpore za inovativna poduzeća

17.01.2020.

Europski investicijski fond (EIF) i UniCredit povećali su jamstva InnovFin, koja imaju za cilj poboljšati pristup financiranju inovativnih malih i srednjih poduzeća i malih poduzeća (MSP) srednje tržišne kapitalizacije u devet zemalja

200,9 milijuna eura za promicanje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda EU

16.01.2020.

Programi bi trebali informirati EU i globalne potrošače o različitim EU shemama kvalitete, kao što su zemljopisne oznake ili ekološki proizvodi.

Zaduženost u svijetu dostigla rekordne razmjere

16.01.2020.

Ovako veliki svjetski dug predstavlja realni rizik za globalnu ekonomiju, posebno zbog predviđanja Instituta da se u 2020. godini očekuje dodatno povećanje. Prema procjenama, dug će u prvom kvartalu 2020. premašiti iznos od 257 bilijuna dolara.

Ovo su glavni razlozi zašto se strani investitori povlače iz Hrvatske

12.12.2019.

Možemo očekivati da će se koristiti rješenja koja nude kriminalističko profiliranje događaja rizičnih za tvrtku.

EU odobrio milijarde eura subvencija za proizvodnju baterija za električne automobile

11.12.2019.

Europska komisija odobrila je jučer milijarde eura subvencija sedam zemalja članica Europske unije koje žele smanjiti zaostajanje Europe za azijskom konkurencijom u iznimno važnom sektoru električnih automobila

Tag cloud

  1. 1963 članka imaju tag hrvatska
  2. 1995 članka imaju tag turizam
  3. 1559 članka imaju tag financije
  4. 1264 članka imaju tag izvoz
  5. 859 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1010 članka imaju tag svijet
  7. 990 članka imaju tag trgovina
  8. 1022 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 852 članka imaju tag investicije
  10. 930 članka imaju tag ict
  11. 688 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 977 članka imaju tag EU
  13. 867 članka imaju tag industrija
  14. 610 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 774 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 594 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag marketing
  19. 495 članka imaju tag krediti
  20. 513 članka imaju tag tehnologija
  21. 379 članka imaju tag poticaji
  22. 434 članka imaju tag obrazovanje
  23. 401 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 267 članka imaju tag potpore
  25. 349 članka imaju tag eu fondovi
  26. 354 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 425 članka imaju tag dzs
  30. 381 članka imaju tag hnb
  31. 309 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag agrokor
  33. 364 članka imaju tag porezi
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 383 članka imaju tag BDP
  39. 341 članka imaju tag recesija
  40. 276 članka imaju tag opg