Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

22 Tra 2019

Hrvatska konačno u investicijskom razredu

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: poslovni.hr/hina  

Hrvatska konačno u investicijskom razredu

Analitičari Raiffeisen banke (RBA) očekuju da će Hrvatska i ovu godinu zaključiti s približno sličnim stopama rasta kao i 2018. godine, a u najnovijem izdanju RBAnaliza osvrću se i na povratak Hrvatske u investicijski rejting.

"Za sada se povratak Hrvatske u investicijski rejting odnosi isključivo na ocjenu agencije Standard & Poor’s, no očekivanja su da će navedeni potez slijediti i ostale dvije agencije, potvrđujući da se Hrvatska nakon gotovo desetljeća vratila u društvo država 'adekvatne kreditne kvalitete'. Takve ocjene bit će posljedica solidnih pokazatelja fiskalne politike, smanjenja vanjske ranjivosti, nastavka rasta gospodarstva te očuvane političke stabilnosti", ističe se u petak objavljenim RBAnalizama.

Analitičari RBA pritom zamjećuju kako je odluka agencije S&P uslijedila nedugo nakon odluke Europske komisije da Hrvatska više nije u prekomjernoj neravnoteži.

"Uz to, aspiracije i strateško opredjeljenje za prihvaćanje eura kao jedinstvenog sredstva plaćanja zasigurno su blagonaklono utjecali na posljednju odluku. Hrvatska vlada i središnja banka, barem prema najavama, trebale bi u lipnju poslati pismo namjere prema Bruxellesu u kojem izražavaju interes za ulazak za euro područje", podsjećaju iz RBA.

Pritom napominju kako bi sastavni dio te omotnice bio i popis reformskih mjera na koje bi se Hrvatska obvezala s ciljem da se nominalno ispunjenje ekonomskih kriterija učini održivim. Naime, u konačnici cilj uključenja u euro područje trebala bi biti realna konvergencija odnosno jednostavno rečeno podizanje kupovne moći i blagostanja pojedine članice.

Važnost reformskih mjera ogleda i u posljednjem Komisijinom izvješću o Hrvatskoj u kojem analiza preporučenih i nužnih mjera za stvaranje održivosti i snažnijeg rasta ocjenjuje njihovu provedbu parcijalnom i sporom. Upravo slabost i sporost u rješavanju strukturnih unutarnjih problema može objasniti zašto Hrvatska unatoč rastu, komparativno zaostaje za ostalim usporedivim državama članicama i zašto se na ljestvicama konkurentnosti ne vidi značajnijih pomaka, zamjećuju iz RBA.

"Jačanje institucionalnog okruženja i vladavine prava, uz suočavanje i rješavanje problema ljudskog kapitala, bit će ključan korak u podizanju stopa rasta i postizanju održivosti te rasta i razvoja. Dakle, unatoč kratkoročno pozitivnim izgledima kod ocjene srednjoročnih izgleda treba biti oprezan. Hrvatska će i ovu godinu zaključiti s približno sličnim stopama rasta kao i 2018. godine. Navedeno potvrđuju i pozitivne stope rasta visokofrekventnih pokazatelja iz prvog tromjesečja poput trgovine na malo, tržišta rada i fizičkih pokazatelja u turizmu. Rast industrijske proizvodnje zaista je skroman, ali izgledno je da je barem zaustavljen pad", ističe Zrinka Živković Matijević, direktorica Ekonomskih i financijskih istraživanja RBA.

Po procjenama RBA, nakon prošlogodišnjeg rasta BDP-a za 2,6 posto, ove bi godine rast trebao iznositi 2,5 posto.

Analitičari RBA smatraju i kako se rast u 2019. godini strukturno neće puno izmijeniti, već će se, kao i u prošloj godini, temeljiti uglavnom na domaćoj potražnji, u prvom redu osobnoj potrošnji ili, gledajući na strani ponude na djelatnosti vezane uz trgovinu i turizam. Očekuju i nastavak rasta i informacija i telekomunikacija. Očekivani nastavak rasta građevinarstva sa strane ponude (i stanogradnje i ostalih građevina) održavat će rast investicija sa strane potražnje.

"Investicije, osobito javne još jednom će uvelike ovisiti o sposobnosti privlačenja sredstava iz EU fondova, gdje je stopa povlačenja još uvijek preniska. Od više od 12,1 milijardu eura planiranih sredstava do sada je alocirano 64 posto, a potrošeno svega 17 posto (2,1 milijarda eura)", ističu iz RBA.

Zrinka Živković Matijević ističe i kako će rizici koji prijete iz vanjskog okruženja, i mogu biti vidljivi iz usporavanja izvoza, vjerojatno biti nadomješteni unutarnjim rezervama. "Naime, osobna potrošnja oslonjena na rast plaća, rast kreditiranja, relativno visoke individualne priljeve deviza od turizma i smanjenje nezaposlenosti, podržavat će potrošački optimizam. Uz to straha od podizanja kamatnih stopa nema, budući da je sasvim izgledno zadržavanje izrazito ekspanzivne politike i ESB-a i HNB-a, barem tijekom 2019. godine. Navedeno se odvija u uvjetima stabilnog tečaja kune u odnosu na euro i umjerene do niske inflacije", zaključuje direktorica Ekonomskih i financijskih istraživanja RBA.


Komentari članka

Vezani članci

Podaci Porezne uprave: Promet od turizma veći za milijardu kuna

19.07.2019.

Visoke stope rasta hrvatskog turizma, prema svemu sudeći, stvar su prošlosti, no turizam će i ove godine biti jedan od okidača razvoja hrvatskoga gospodarstva i punjenja državne blagajne

Loše izvješće MMF-a za Hrvatsku i regiju, predviđa se snažan pad radne snage

16.07.2019.

Smanjenje broja radne snage u sljedeća tri desetljeća moglo bi biti još snažnije te dosegnuti 25 posto, a Zhang napominje da to znači da će radna populacija morati podržavati više nego dvostruko veći broj starijih osoba nego što to trenutno čini.

Za poduzetnike je 2018. godina bila najuspješnija u 17 godina

15.07.2019.

Veliki poduzetnici svojim rezultatima dominiraju u hrvatskom gospodarstvu - prošle godine zapošljavali su 263.465 radnika

Sezona je u isto vrijeme rekordna i katastrofalna. Evo zašto

12.07.2019.

MINISTAR turizma Gari Cappelli neki dan je predstavio turističke rezultate za prvih pola godine prema kojima je naš turizam u porastu, iako cijeli turistički sektor tvrdi da je pravo stanje na terenu lošije nego lani te da su slabije popunjeni i privatni

Marić najavio novo porezno rasterećenje i povećanje plaća te otkrio sudbinu poreza na nekretnine

21.06.2019.

Ministar financija Zdravko Marić najavio je u srijedu da će kroz nekoliko dana ponovno zasjesti radna skupina, osnovana 2016., kako bi razmijenili mišljenja, te da će tijekom ljetne stanke krenuti u javnu raspravu i prezentirati nove mjere kojima namjerav

Tag cloud

  1. 1921 članka imaju tag hrvatska
  2. 1945 članka imaju tag turizam
  3. 1540 članka imaju tag financije
  4. 1232 članka imaju tag izvoz
  5. 835 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 997 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 962 članka imaju tag trgovina
  8. 954 članka imaju tag svijet
  9. 832 članka imaju tag investicije
  10. 680 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 962 članka imaju tag EU
  12. 897 članka imaju tag ict
  13. 855 članka imaju tag industrija
  14. 766 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 544 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 581 članka imaju tag maloprodaja
  18. 546 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 504 članka imaju tag tehnologija
  21. 359 članka imaju tag poticaji
  22. 424 članka imaju tag obrazovanje
  23. 259 članka imaju tag potpore
  24. 391 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 439 članka imaju tag banke
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 422 članka imaju tag dzs
  29. 347 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 330 članka imaju tag agrokor
  32. 298 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 376 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 336 članka imaju tag porezi
  39. 375 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija