Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Stu 2017

Hrvatska, kao i cijeli EU, prepuna je lažnog meda

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Eduard SOUDIL  

Hrvatska, kao i cijeli EU, prepuna je lažnog meda

Građani Europske unije u prosjeku troše 0,7 kilograma meda godišnje, a kako je proizvodnja manja od potražnje, jedino je rješenje uvoz od kojeg se 50 posto odnosi na Kinu. Ta je zemlja postala najveći svjetski proizvođač meda s 473.600 tona prema 161.031 tonom proizvedenom u EU-u. Podatci Svjetske organizacije za hranu i poljoprivredu pokazuju da je proizvodnja u Kini u razdoblju od 2000. do 2014. porasla za 88 posto zahvaljujući izvozu. Od prodaje meda ta je zemlja zaradila 231 milijun eura 2016. godine. No, zanimljiv je podatak da se broj kineskih košnica od 2000. do 2014. povećao samo za 21 posto. Jesu li Kinezi nekako natjerali pčele da proizvode četiri puta više meda? Odgovor je u kineskom načinu proizvodnje. Nezreli med skuplja se dok je još rijedak, s visokom koncentracijom vode. Zatim se umjetno suši, ostatci smole se eliminiraju filtriranjem, pelud se može odstraniti ili dodati kako bi se prikrila zemlja podrijetla i dodaje se sirup da bi se postigle različite tržišne cijene. Takav med, koji nema puno veze s prirodnim medom koji svi očekuju, stiže i na hrvatsko tržište.

Hrvatska izvozi znatno kvalitetniji med koji ima cijenu između 3 i 3,5 eura, a uvozi med čija je cijena od 2 do 2,5 eura. To ukazuje na to da se radi o medu koji vjerojatno nema visoke standarde kakvoće.

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić nedavno je iznio podatak da hrvatski proizvođači, njih oko 11,5 tisuća s više od 500 tisuća košnica, ovisno o sezoni i klimatskim uvjetima, godišnje proizvedu od 8 do 11 tisuća tona meda. “Oko tisuću tona meda uvezemo, što znači da ima prostora za povećanje proizvodnje, ali dobar dio i izvezemo”, rekao je. Podsjetio je da je Ministarstvo poljoprivrede nedavno donijelo pravilnik vezan uz označavanje meda i proizvoda od meda, prema kojemu se na svakoj staklenki mora točno navesti država podrijetla, a ako je med miješan, mora se navesti po količinama meda sve zemlje od kuda dolazi. “Ali, kupujte med na kojem piše da je proizveden u Hrvatskoj, jer taj je zasigurno najkvalitetniji i najbolji i tu ne možete pogriješiti. Sav med koji ima oznaku Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA) 'Med hrvatskih pčelinjaka' još je detaljnije kontroliran, znamo slijedivost od polja do stola i on je zasigurno med s hrvatskih livada i pašnjaka”, poručio je Tolušić.

Tih tisuću tona meda koje uvezemo uz nekvalitetu imaju još jedan velik problem - označavanje o kojemu govori ministar. Med je reguliran Direktivom o medu u EU-a, ali zahtjevi za deklariranjem podrijetla vrlo su niski. Na deklaraciji može jednostavno pisati “mješavina meda iz EU-a” (mješavina iz više od jedne zemlje članice), “mješavina meda izvan EU-a” (mješavina iz više od jedne zemlje izvan EU-a) ili “mješavina meda iz EU-a i zemalja izvan EU-a”.

- Veće količine meda koje vidite na policama u EU-u imaju deklaraciju “EU i ne-EU med”, što znači da nema standarda. Informacija na deklaraciji potrošačima ne govori ništa osim da med nije s Marsa - kaže Walter Haefeker, direktor Asocijacije europskih uzgajivača pčela, za EurActiv. Jeftini uvoz lažnog meda ugrožava sve uzgajivače pčela u EU-u, pa tako i u Hrvatskoj. Podatci pokazuju da je u svakom desetom uzorku meda testiranom u Europskom zajedničkom istraživačkom centru pronađen dodatni šećer. To je lažni med svrstalo na šesto mjesto u izvješću Europskog parlamenta o najčešće lažiranoj hrani.

IZVOZIMO KVALITETAN DOMAĆI MED, UVOZIMO JEFTINI SUMNJIVI PROIZVOD

Norberto Garcia, predsjednik Međunarodnih izvoznika meda, proučavao je prijevare s medom i tvrdi da one za oko 600 milijuna dolara godišnje smanjuju zaradu poštenih uzgajivača pčela u svijetu. Problem Hrvatske je taj što domaći proizvođači meda ne mogu konkurirati cijenom uvoznom medu sumnjive kvalitete te su prisiljeni svoj med izvoziti. Zbog toga na policama u Hrvatskoj često imamo nekakav uvozni proizvod koji se naziva “med”. “Veliki je problem što ne postoji jedinstvena metoda za utvrđivanje autentičnosti meda jer postoji puno načina krivotvorenja”, kaže Stephan Schwarzinger, profesor strukturalne biologije na Sveučilištu Bayreuth u Njemačkoj.

TESTIRANA 2264 UZORKA

Znanstvenici su testirali 2264 uzorka meda iz svih zemalja EU-a te Norveške i Švicarske.

- Za oko 20 posto meda koji je bio označen kao mješavina meda ili čisti med iz EU-a sa zemljopisnim podrijetlom države članice sumnja se da sadrži dodani šećer. Stopa sumnjivog meda bila je 10 posto za mješavine iz EU-a i meda iz drugih zemalja, kao i mješavine iz EU-a i zemalja nepoznatog podrijetla. Prijevara s medom ima različite oblike. Primjerice, prodaja jeftinijeg meda od različitih biljaka po cijeni čistog meda, dodavanje šećernog sirupa kako bi se povećala količina, ili skupljanje meda prije vremena pa umjetno sušenje u velikim tvornicama meda, kako bi se skratili vrijeme i troškovi, upozorava EU parlament.


Komentari članka

Vezani članci

Pčelarima isplaćeno 17,2 milijuna kuna

15.10.2018.

Na Kubi cvate pčelarstvo, a sve zahvaljujući neimaštini koju je uzorkovao komunizam

23.09.2018.

Kada se spomene Kuba prva stvar koja nam padne na pamet može biti kubanska cigara, možda rum ili komunizam. No kubanska nova poljoprivredna djelatnost zacijelo ne bi bila ni na čijoj listi asocijacija.

Hrvatski je med iznimne kvalitete

07.09.2018.

Očekujemo niz informacija iz programa ruralnog razvoja, gdje bi pčelarstvo imalo intenzivniji razvoj u sljedećem razdoblju te na koji način dalje prodavati med i ostale pčelinje proizvode

Prva "pametna košnica" prati težinu meda i jača pčelinji fond

13.08.2018.

HaBEEtat također prati i mjeri temperaturu i vlažnost unutar i izvan košnice, i sve ovo moguće je vidjeti pomoću web ili mobilne aplikacije.

Potrošači sve više prepoznaju domaći med i kvalitetu naših sortnih medova

19.07.2018.

Morate imati kvalitetu i poraditi na marketingu i onda se može dosta prodati, kaže Željko Đurić zadovoljan ovogodišnjim prinosima meda.

Tag cloud

  1. 1811 članka imaju tag hrvatska
  2. 1850 članka imaju tag turizam
  3. 1501 članka imaju tag financije
  4. 1180 članka imaju tag izvoz
  5. 775 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 959 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 918 članka imaju tag trgovina
  8. 654 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 786 članka imaju tag investicije
  10. 929 članka imaju tag EU
  11. 847 članka imaju tag svijet
  12. 835 članka imaju tag industrija
  13. 831 članka imaju tag ict
  14. 749 članka imaju tag menadžment
  15. 917 članka imaju tag kriza
  16. 556 članka imaju tag maloprodaja
  17. 523 članka imaju tag marketing
  18. 478 članka imaju tag krediti
  19. 431 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  20. 475 članka imaju tag tehnologija
  21. 330 članka imaju tag poticaji
  22. 401 članka imaju tag obrazovanje
  23. 438 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 238 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 314 članka imaju tag eu fondovi
  30. 319 članka imaju tag agrokor
  31. 297 članka imaju tag hgk
  32. 285 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 311 članka imaju tag hotelijerstvo
  36. 363 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 358 članka imaju tag BDP