Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Stu 2017

Hrvatska, kao i cijeli EU, prepuna je lažnog meda

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Eduard SOUDIL  

Hrvatska, kao i cijeli EU, prepuna je lažnog meda

Građani Europske unije u prosjeku troše 0,7 kilograma meda godišnje, a kako je proizvodnja manja od potražnje, jedino je rješenje uvoz od kojeg se 50 posto odnosi na Kinu. Ta je zemlja postala najveći svjetski proizvođač meda s 473.600 tona prema 161.031 tonom proizvedenom u EU-u. Podatci Svjetske organizacije za hranu i poljoprivredu pokazuju da je proizvodnja u Kini u razdoblju od 2000. do 2014. porasla za 88 posto zahvaljujući izvozu. Od prodaje meda ta je zemlja zaradila 231 milijun eura 2016. godine. No, zanimljiv je podatak da se broj kineskih košnica od 2000. do 2014. povećao samo za 21 posto. Jesu li Kinezi nekako natjerali pčele da proizvode četiri puta više meda? Odgovor je u kineskom načinu proizvodnje. Nezreli med skuplja se dok je još rijedak, s visokom koncentracijom vode. Zatim se umjetno suši, ostatci smole se eliminiraju filtriranjem, pelud se može odstraniti ili dodati kako bi se prikrila zemlja podrijetla i dodaje se sirup da bi se postigle različite tržišne cijene. Takav med, koji nema puno veze s prirodnim medom koji svi očekuju, stiže i na hrvatsko tržište.

Hrvatska izvozi znatno kvalitetniji med koji ima cijenu između 3 i 3,5 eura, a uvozi med čija je cijena od 2 do 2,5 eura. To ukazuje na to da se radi o medu koji vjerojatno nema visoke standarde kakvoće.

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić nedavno je iznio podatak da hrvatski proizvođači, njih oko 11,5 tisuća s više od 500 tisuća košnica, ovisno o sezoni i klimatskim uvjetima, godišnje proizvedu od 8 do 11 tisuća tona meda. “Oko tisuću tona meda uvezemo, što znači da ima prostora za povećanje proizvodnje, ali dobar dio i izvezemo”, rekao je. Podsjetio je da je Ministarstvo poljoprivrede nedavno donijelo pravilnik vezan uz označavanje meda i proizvoda od meda, prema kojemu se na svakoj staklenki mora točno navesti država podrijetla, a ako je med miješan, mora se navesti po količinama meda sve zemlje od kuda dolazi. “Ali, kupujte med na kojem piše da je proizveden u Hrvatskoj, jer taj je zasigurno najkvalitetniji i najbolji i tu ne možete pogriješiti. Sav med koji ima oznaku Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA) 'Med hrvatskih pčelinjaka' još je detaljnije kontroliran, znamo slijedivost od polja do stola i on je zasigurno med s hrvatskih livada i pašnjaka”, poručio je Tolušić.

Tih tisuću tona meda koje uvezemo uz nekvalitetu imaju još jedan velik problem - označavanje o kojemu govori ministar. Med je reguliran Direktivom o medu u EU-a, ali zahtjevi za deklariranjem podrijetla vrlo su niski. Na deklaraciji može jednostavno pisati “mješavina meda iz EU-a” (mješavina iz više od jedne zemlje članice), “mješavina meda izvan EU-a” (mješavina iz više od jedne zemlje izvan EU-a) ili “mješavina meda iz EU-a i zemalja izvan EU-a”.

- Veće količine meda koje vidite na policama u EU-u imaju deklaraciju “EU i ne-EU med”, što znači da nema standarda. Informacija na deklaraciji potrošačima ne govori ništa osim da med nije s Marsa - kaže Walter Haefeker, direktor Asocijacije europskih uzgajivača pčela, za EurActiv. Jeftini uvoz lažnog meda ugrožava sve uzgajivače pčela u EU-u, pa tako i u Hrvatskoj. Podatci pokazuju da je u svakom desetom uzorku meda testiranom u Europskom zajedničkom istraživačkom centru pronađen dodatni šećer. To je lažni med svrstalo na šesto mjesto u izvješću Europskog parlamenta o najčešće lažiranoj hrani.

IZVOZIMO KVALITETAN DOMAĆI MED, UVOZIMO JEFTINI SUMNJIVI PROIZVOD

Norberto Garcia, predsjednik Međunarodnih izvoznika meda, proučavao je prijevare s medom i tvrdi da one za oko 600 milijuna dolara godišnje smanjuju zaradu poštenih uzgajivača pčela u svijetu. Problem Hrvatske je taj što domaći proizvođači meda ne mogu konkurirati cijenom uvoznom medu sumnjive kvalitete te su prisiljeni svoj med izvoziti. Zbog toga na policama u Hrvatskoj često imamo nekakav uvozni proizvod koji se naziva “med”. “Veliki je problem što ne postoji jedinstvena metoda za utvrđivanje autentičnosti meda jer postoji puno načina krivotvorenja”, kaže Stephan Schwarzinger, profesor strukturalne biologije na Sveučilištu Bayreuth u Njemačkoj.

TESTIRANA 2264 UZORKA

Znanstvenici su testirali 2264 uzorka meda iz svih zemalja EU-a te Norveške i Švicarske.

- Za oko 20 posto meda koji je bio označen kao mješavina meda ili čisti med iz EU-a sa zemljopisnim podrijetlom države članice sumnja se da sadrži dodani šećer. Stopa sumnjivog meda bila je 10 posto za mješavine iz EU-a i meda iz drugih zemalja, kao i mješavine iz EU-a i zemalja nepoznatog podrijetla. Prijevara s medom ima različite oblike. Primjerice, prodaja jeftinijeg meda od različitih biljaka po cijeni čistog meda, dodavanje šećernog sirupa kako bi se povećala količina, ili skupljanje meda prije vremena pa umjetno sušenje u velikim tvornicama meda, kako bi se skratili vrijeme i troškovi, upozorava EU parlament.


Komentari članka

Vezani članci

Školarci sami otvaraju košnice i godišnje proizvedu 200 kg meda

18.04.2017.

Kopanički osnovnoškolci članovi su učeničke zadruge “Pčela” kroz koju je tijekom 60 godina prošlo više od 500 učenika

EU će zbog pčela zabraniti insekticid

28.03.2017.

Pčele i drugi oprašivači od ključnog su značenja za brojne poljoprivredne kulture, ali njihov broj desetljećima opada zbog gubitaka u staništima, bolesti i korištenja pesticida.

Kneževići vrhunskim medom osvajaju arapske zemlje

27.02.2017.

Pčelari iz Šiškovaca isporučili su prvu turu meda za Jordan i Saudijsku Arabiju, u kombinacijma je i Dubai

Njemačko tržište zainteresirano za pčelinje proizvode

16.01.2017.

Članovi regionalnog klastera pčelarstva “Roj” iz Osijeka razgovarali su o mogućoj dugoročnoj suradnji s tvrtkom Allwex iz Bremena u Njemačkoj

Neće biti meda ni za prezimljavanje pčela, a kamoli za prodaju

05.10.2016.

PODBACILI PRINOSI PO KOŠNICI Za hrvatske pčelare ova je godina, s iznimno puno oborina, leda i mraza, jedna od najtežih

Tag cloud

  1. 1687 članka imaju tag hrvatska
  2. 1721 članka imaju tag turizam
  3. 1475 članka imaju tag financije
  4. 1116 članka imaju tag izvoz
  5. 711 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 907 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 620 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 866 članka imaju tag trgovina
  9. 887 članka imaju tag EU
  10. 705 članka imaju tag investicije
  11. 812 članka imaju tag industrija
  12. 795 članka imaju tag ict
  13. 732 članka imaju tag menadžment
  14. 907 članka imaju tag kriza
  15. 725 članka imaju tag svijet
  16. 532 članka imaju tag maloprodaja
  17. 500 članka imaju tag marketing
  18. 464 članka imaju tag krediti
  19. 450 članka imaju tag tehnologija
  20. 286 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 376 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 417 članka imaju tag dzs
  24. 366 članka imaju tag hnb
  25. 381 članka imaju tag obrazovanje
  26. 333 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 312 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  28. 215 članka imaju tag potpore
  29. 292 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 334 članka imaju tag energetika
  32. 272 članka imaju tag osijek
  33. 287 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 354 članka imaju tag vlada
  36. 278 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 275 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 232 članka imaju tag proizvodnja