Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

13 Ruj 2017

Hrvatska izvozi mulj, životinjska crijeva, slamu, koralje, lišće, grane...

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Igor MIKULIĆ  

Hrvatska izvozi mulj, životinjska crijeva, slamu, koralje, lišće, grane...

Koliko je izvoz važan za Hrvatsku, govore statistički pokazatelji, iz kojih je vidljivo kako samo 15 posto hrvatskih poduzeća izvozi, no ta poduzeća istodobno zapošljavaju 52 posto ukupnog broja zaposlenih u svim poduzećima, ostvaruju 66 posto ukupnih prihoda od prodaje, a u razvoj ulažu čak 79 posto ukupno ulaganih sredstava u razvoj.

Ti se podaci mogu vidjeti na izvoznom portalu (https://izvoz.gov.hr/), baš kao i činjenice da upravo izvozno usmjerena ekonomija može maloj zemlji poput Hrvatske jamčiti dugoročno održiv razvoj, zbog financijskih i drugih ograničenja unutarnjeg tržišta. Ili činjenica da izvoz unaprjeđuje kompetitivne prednosti zemlje usvajanjem novih znanja i tehnologija, a izvozna orijentacija jača ukupnu konkurentnost zemlje te stvara pozitivnu percepciju o funkcioniranju njezina gospodarstva.
Posao i dobit

Osim, nazovimo ih, ozbiljnih (po financijskoj i općoj ekonomskoj vrijednosti) hrvatskih izvoznih proizvoda, uspjeli smo pronaći i pomalo nevjerojatne proizvode koji nalaze svoje mjesto na inozemnim tržištima. Naravno da se takve proizvode ne može nazvati neozbiljnim, jer oni nekome donose prihode, omogućavaju vjerojatno brojnim ljudima posao i mjesečnu plaću, donose dobit...

Recimo, s nevjericom će mnogi reagirati kada kažemo da Hrvatska u Mađarsku izvozi - mulj! Da, doista, pravi mulj, koji nastaje nakon obrade, odnosno pročišćivanja, otpadnih voda. A zbrinjavanje mulja, s obzirom na sve veći broj pročišćivača otpadnih voda, postaje problem. Podatak o izvozu mulja mogao se čuti na prošlotjednoj konferenciji o vodama u Zagrebu. Samo u našem glavnom gradu godišnje nastaje oko 50 tisuća tona mulja. Tvrtka Kemis-Termoclean iz Zagreba ovlaštena je za zbrinjavanje mulja, a izvozi ga, u dnevnim količinama od 100 do 200 tona, u Mađarsku, gdje se mulj koristi za rekultivaciju starih rudarskih kopova gline te deponija pepela iz termoelektrana. Prema podacima časopisa Komunal, na tim rekultiviranim površinama omogućuje se podizanje nasada biomase i uzgoj energetskog bilja, koje se potom u mađarskim kogeneracijama koristi za proizvodnju električne energije.

Iz Hrvatske gospodarske komore, kojoj smo se obratili s pitanjima o izvozu nekih neobičnih i javnosti možda zanimljivih proizvoda, baš poput mulja, dostavili su nam, primjerice, podatak da su, prema izvješću o izvozu otpada Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, 2015. godine iz Hrvatske izvezene 1563 tone različitih muljeva, dakle ne samo onih s pročšćivača vode.

Podaci Državnog zavoda za statistiku koje je obradio HGK i dostavio našem listu pokazuju kako Hrvatska izvozi životinjska crijeva, mjehure i želuce. U 2015. godini taj je izvoz (763 tone) vrijedio 4,6 milijuna eura, a lani (959 tona) 4,4 milijuna eura. Izvozimo i ptičju kožu i druge ptičje dijelove. U 2015. godini u vrijednosti od 994 eura, a 2016. taj izvoz bilježi velik pad, na 527 eura. Tu priča o životinjskim ostatcima kao izvoznim proizvodima ne završava. Recimo, kosti i srž rogova, prah i otpaci donijeli su 2015. godine gotovo 61 tisuću eura izvoznih prihoda, a lani nešto više od 84 tisuće eura. Nadalje, izvoz bjelokosti, kitove kosti, rogova i otpadaka, kako se navode ti proizvodi u carinskoj tarifi, donijeli su 2015. godine 89 tisuća eura prihoda, a 2016. nešto više od 81 tisuće eura.
Vrijedna slama

Hrvatska izvozi i koralje, ljušture mekušaca i otpatke. Lani je taj izvoz vrijedio više od pet tisuća eura. Oko 300 eura uprihodili smo lani i preklani izvozom proizvoda koji se u carinskoj tarifi svrstavaju pod - ambra siva, kastoreum, cibet i mošus.

Niz je neobičnih izvoznih proizvoda i iz biljne proizvodnje. Tako je izvoz pod - lišće, grane, svježe, sušeno u 2015. donio 266 tisuća eura, a 2016. godine 220 tisuća eura. Sasvim solidne prihode donosi izvoz slame i pljeve. Prije dvije godine izvezli smo 23.663 tone slame, čija je vrijednost 1,2 milijuna eura. Lani je količina znatno smanjena, na 15.635 tona, te je i prihod snižen na 817 tisuća eura.

Izvoz roba pod carinskom tarifom - broskva, stočna repa, sijeno, lucerna godišnje donosi oko sto tisuća eura prihoda. U protekle dvije godine izvozili smo biljni materijal za pletarske proizvode. Njegova je vrijednost na godišnjoj razini oko 800 eura. Zanimljiv je i izvoz vinskog taloga ili vinskog kamena, i to prije dvije godine u vrijednosti od gotovo tisuću eura.

Kada se pogledaju izvozni proizvodi koje smo spomenuli i koji sasvim sigurno imaju uporabnu vrijednost, može se samo još jednom zaključiti kako svaka roba ima svoga kupca.

IZVOZ RASTE ČETVRTU GODINU ZAREDOM

Uz sve neobične izvozne artikle, valja podsjetiti kako je, prema službenim statističkim podacima, ukupan hrvatski robni izvoz u 2016. godini vrijedio 92,8 milijardi kuna ili 5,7 posto više nego godinu prije. Uvezli smo istodobno roba u vrijednosti od 148,5 milijardi kuna ili 5,5 posto više nego 2015. Ohrabruje podatak da izvoz raste protekle tri godine, a taj rast nastavljen je i ove godine. U prvih šest mjeseci 2017. Hrvatska je na inozemna tržišta izvezla roba u vrijednosti od 49,9 milijardi kuna, što je rast za 14,5 posto u odnosu prema istom razdoblju 2016., a uvezla je za 80,6 milijardi kuna ili 11,2 posto više nego u prvoj polovini prošle godine.

Najvažniji hrvatski izvozni proizvodi su lijekovi. Primjerice, samo u prvih šest mjeseci ove godine izvoz proizvoda farmaceutske industrije premašio je četiri milijarde kuna. Hrvatska vrijednosno najveću robnu razmjenu ostvaruje s Njemačkom, Italijom i Slovenijom.

SAMO 15 POSTO HRVATSKIH PODUZEĆA IZVOZI

49,9
milijardi kuna vrijedna je roba koju je u prvih šest mjeseci 2017. Hrvatska izvezla na inozemna tržišta, što čini rast za 14,5 posto u odnosu prema istom razdoblju 2016.

15
posto hrvatskih poduzeća izvozi

52
posto ukupnog broja zaposlenih u svim poduzećima zapošljavaju poduzeća koja izvoze


Komentari članka

Vezani članci

ICT najveća izvozna industrija u RH, evo koga je pretekao

16.07.2018.

Prihod ICT-a skočio na 36 milijardi kuna

SDF Žetelice: Veće plaće i stalni posao za 50 ljudi

16.07.2018.

Same Deutz Fahr Žetelice ukupno zapošljavaju oko 400 radnika, više od 95 posto ukupne proizvodnje izvoze i jedan su od vodećih hrvatskih izvoznika.

Izvozni prvak iz Labina raste na 100 radnika i 100 milijuna eura prihoda

27.06.2018.

MCZ svoje peći na pelete izvozi u 40-ak zemalja, a njihovo poslovanje kao idealan primjer izučavaju Talijani

Danas posluju u 15 država svijeta, a za ovu godinu najavljuju izlazak na još jedno veliko tržište

27.06.2018.

Glavni adut je sigurno vrlo jasno pozicioniranje branda i specijalizacija za jedan segment

Tko su najveći hrvatski izvoznici?

26.06.2018.

Peto mjesto pripada pulskom Uljaniku, koji je lani prodao brodova na stranim tržištima u vrijednosti 1,6 milijardi kuna, i koji je ove godine dobio za strateškog partnera Kermas energiju Danka Končara.

Tag cloud

  1. 1775 članka imaju tag hrvatska
  2. 1799 članka imaju tag turizam
  3. 1491 članka imaju tag financije
  4. 1163 članka imaju tag izvoz
  5. 759 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 944 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 903 članka imaju tag trgovina
  8. 642 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 770 članka imaju tag investicije
  10. 917 članka imaju tag EU
  11. 833 članka imaju tag industrija
  12. 820 članka imaju tag ict
  13. 812 članka imaju tag svijet
  14. 747 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 551 članka imaju tag maloprodaja
  17. 516 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 321 članka imaju tag poticaji
  21. 394 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 394 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 236 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 313 članka imaju tag agrokor
  30. 295 članka imaju tag hgk
  31. 284 članka imaju tag osijek
  32. 304 članka imaju tag eu fondovi
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 298 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 357 članka imaju tag BDP