Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

06 Srp 2015

Hrvatska Irska: Slavonci koji su ondje pronašli bolji život broje se na desetke tisuća

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Marija MIHELIĆ  

Hrvatska Irska: Slavonci koji su ondje pronašli bolji život broje se na desetke tisuća

Posljednjega dana lipnja još će jedan osječki poslodavac ostati bez svog radnika. Iako bi se "na prvu" pomislilo da je riječ o još jednom višku radne snage, ovaj put to nije tako. Bit će to jedan od tisuće otkaza radnika poslodavcu zbog drugog radnoga mjesta. Onog u Irskoj.

- Supruga mi je otišla u Irsku prije šest mjeseci i od početka smo razmišljali o tome da ću joj se kad-tad pridružiti. Pričekali smo da sin završi školsku godinu i sad kad se to dogodilo, nema mi druge nego učiniti ono što smo planirali. Poslodavcu sam najavio da odlazim i iako mi nije svejedno što ću ovdje ostaviti prijatelje, roditelje i svoje sigurno radno mjesto, želim svojoj djeci stvoriti nešto. A to u Osijeku pokraj stalnog posla ne mogu - ispričao je 44-godišnji Tomo koji će, sa svojom suprugom, biti tek jedan od tisuća Osječana u Irskoj. Desetaka tisuća Slavonaca i još više Hrvata...

I doista, iako je ovih dana Njemačka najavila kako će hrvatski radnici ondje moći raditi kao i domaće stanovništvo, još uvijek je Irska ta koja je postala obećana zemlja brojnim obiteljima. Osim u Dublinu, mnogi su Osječani potražili svoju sreću i u nešto manjem Corku, mjestu koje je, prema posljednjim podacima, otvorilo svoja radna mjesta brojnim strancima iz Hrvatske. Među njima bit će i naš sugovornik, koji kaže kako je, iz znatiželje, ranije poslao nekoliko zamolbi za radna mjesta u svojoj struci i na svoje oduševljenje, gotovo svi odgovori poslani mailom bili su pozitivni.

DO POSLA MAILOM

- Kad sam poslao prvi mail, učinio sam to iz čiste zabave, no onda sam se šokirao kad su počeli stizati uvjeti za posao. Shvatio sam da bih za radno mjesto koje sada radim ondje bio plaćen četiri puta više. Konkretno, sad radim za 2,30 eura na sat, a ondje mi nude deset, a ponegdje i 12 - kaže Tomo, koji kaže kako je upravo razlika u plaći glavni razlog što se i njegova supruga uputila u Cork mjesecima prije, a gdje sad zarađuje nešto više od osam eura na sat. U Osijeku je, dodajmo, bila nezaposlena i uzalud je mjesecima tražila posao koji bi joj omogućio redovito podmirenje režijskih troškova, školovanje jednog i pohađanje vrtića drugog djeteta, redovnu prehranu i nešto novca sa strane. Sve to, tvrdi naš sugovornik, sad će im biti omogućeno ondje gdje će njih četvero pokušati stvoriti novi život za koji nisu ranije niti sanjali da može biti izvan Osijeka.

Nisu to mislili ni svi drugi kojima je osječka, slavonska, hrvatska adresa zamijenjena onom irskom. Većina ih ne odlazi naprečac, već se mjesecima dobro informira o svim mogućnostima. No, ono što mnoge isključivo i gotovo jedino zanima jest posao i stanarina koja ondje nije jeftina. Ipak, ni oko 400 do 500 eura koliko stoji, primjerice, soba u centru Dublina ili Corka, odnosno oko 250 eura što je cijena sobe na periferiji, onima koji su ondje zaposleni ne predstavlja problem. Naime, većina njih zarađuje više od tisuću eura mjesečno, a u tom slučaju četvrtinu, pa i polovinu zarade nije teško potrošiti na najam. Ono na što se ipak moraju naviknuti jest činjenica da ondje uglavnom stanovnici ne kupuju nekretnine, već ih iznajmljuju, ovisno o tome gdje im se nalazi radno mjesto. Ili više njih, jer za naše prilike nepojmljivo, ali istinito jest to što se ondje radnici ne ustručavaju promijeniti radno mjesto čak nekoliko puta. Što više preporuka (bivšeg) poslodavca, to je veća mogućnost da će sljedeće radno mjesto biti bolje od prethodnog. Brojni su i slučajevi obavljanja više poslova istovremeno, pa onima koji tako žive, ondje ne pada ni teško činjenica da ne žive u svom prostoru i da ga vjerojatno neće niti imati. Uostalom, zarada je tu, a to je upravo razlog zbog čega je Hrvatska opustošila. Ono što svojim građanima nije mogla priuštiti, oni su pronašli dalje, odnosno posljednjih nekoliko godina uglavnom u Irskoj, gdje se već sada, kažu iseljenici u šali, ne može dogoditi da ne upoznaju bar jednog Hrvata.

SKUPI LUKSUZ

Dijelom su za to "krive" i društvene mreže, gdje oni koji namjeravaju otići, odnosno oni koji su već otišli trbuhom za kruhom, razmjenjuju potrebne informacije. Od polaska avionom do željenog odredišta, cijena hostela, dobivanja dragocjenog PPS-a bez kojeg nije ni moguće dobiti posao pa sve do jeftinog, ali kvalitetnog smještaja, bilo individualno ili u grupi. Da, brojna su se prijateljstva sklopila upravo zahvaljujući zajedničkom suživotu donedavno potpunih stranaca, a u cilju što nižih režijskih troškova te troškova stanarine. Ondje možete pronaći i brojne druge informacije poput slobodnih radnih mjesta, poslodavaca koji potražuju radnike iz Hrvatske pa do upita o barovima, mjesta za izlaske, a što je, pak, u nabrajanju prednosti života u Irskoj, gastarbajterima na posljednjem mjestu.

- Znam da neću moći izlaziti kao što sam to naučila ovdje u Osijeku, no sve to mi je manje važno ako sam ovdje bez posla i bez perspektive da ga nađem u skorije vrijeme. Alkohol, cigarete, općenito izlasci i ostali luksuzi ondje su skupi, no pretpostavljam da neću niti imati potrebe za tim kad primim prvu plaću i znam da je mogu odvojiti za ušteđevinu s kojom se danas-sutra planiram vratiti u Osijek - ispričala je nedavno diplomirana studentica, 26-godišnja Ana, koja se na društvenim mrežama raspitala o radu u ugostiteljstvu i, kako se sad čini, neće joj trebati puno da ga za sebe uskoro i pronađe...

Bile su ovo tek dvije osječke priče od brojnih koje mogu ispričati oni koji su donedavno živjeli u gradu na Dravi, u slavonskoj okolici ili bilo gdje drugdje u Hrvatskoj. Kako je krenulo, bit će ih još i više, a zahvaljujući ponajprije želji za normalnim životom, ali i iskustvima drugih koja su pokazala da su pristojna primanja moguća, da je radnik na cijeni te da se, primjerice, prekovremeni rad posebno vrednuje. Da je moguće hodati s osmijehom na licu jer za nekoliko dana stiže sigurna, pristojna plaća. Sve to ovdje nisu imali, pa su snove o obećanoj hrvatskoj zemlji, zamijenili irskom zemljom.

OTVORENI GRADOVI
Dublin, Cork, Balbrigann,...

Društvene mreže pogodne su također za razne ankete, a jedna takva provedena je na Facebooku, gdje su članovi grupe odgovarali na pitanje gdje žive. Najveći broj ih je, razumljivo, u Dublinu, dok je odmah na sljedećem mjestu drugi najveći irski grad, Cork. Osim u ta dva grada, Hrvati su naseljeni i u Balbrigannu, Tullamoreu, Galwayu, Roscreau, Killarneyu, Greystonesu... “Supruga je pokušala pronaći posao u Dublinu i tražila ga je otprilike tri tjedna. Onda se odvažila i otišla u Cork, gdje je doslovce mogla birati dva do tri posla. Odlučila se, iz dublinskog hostela preselila se u Cork i sad i mi idemo tamo”, priča Tomo.

PRIHVAĆANJE
Poslodavci cijene trud radnika

Je li činjenica što smo i Irci i mi Hrvati katolički narod razlog zbog kojeg nas ondje tako dobro prihvaćaju, nije dokazano. No, činjenica je da se Irci odlično odnose prema doseljenicima, a što potvrđuju i brojni stručnjaci. Osim što je Irska relativno mala zemlja kao i Hrvatska, a što je primamljivo Hrvatima, smatraju da je također jedan od razloga preseljenja upravo u Irsku tamošnji ekonomski uzlet te činjenica da poslodavci cijene trud radnika. “Naravno da se trudim ostaviti najbolji dojam. Znam da ću na kraju tjedna dobiti svoju plaću koju ću potom pomnožiti s četiri i na kraju mjeseca dobiti pristojan iznos s kojim ću živjeti. Tko to ne bi volio”, pita se 30-godišnji Ivan, koji u Dublinu prodaje struju i konobari.

Brojna su se prijateljstva sklopila upravo zahvaljujući zajedničkom suživotu donedavno potpunih stranaca

U Irskoj se već sada, kažu iseljenici u šali, ne može dogoditi da ne upoznaju bar jednog Hrvata


Komentari članka

Vezani članci

Dr. Miroslav Radman: Država mora biti skrojena po mjeri poljoprivrednika, a ne preprodavača

08.04.2020.

Hrvatska mora investirati u poljoprivredu u Slavoniji i poticati proizvodnju vlastite hrane. Umjesto po mjeri preprodavača, država treba biti skrojena po mjeri vrijednih ljudi koji proizvode, poručuje ugledni znanstvenik.

Odselili iz Varaždina u Irsku i pokrenuli posao: 'Vratit ćemo se u mirovini'

31.01.2020.

Oboje smo veliki ljubitelji životinja i hrane te smo željeli plasirati super ukusnu hranu, ali bez ikakvih mesnih i mlječnih derivata koja je isto tako održiva i ne šteti okolišu

Regionalni distribucijski centar za voće i povrće u Nemetinu

12.11.2019.

U Osijeku bi se do kraja sljedeće godine trebao izgraditi Regionalni distribucijski centar za voće i povrće. Važan je to projekt ne samo za Osječko-baranjsku županiju nego i za istočnu Hrvatsku

Doznake iseljenika lani su dosegle čak 17,8 milijardi kuna

22.10.2019.

Pored činjenice da se hrvatskim građanima najkasnije otvorilo tržište rada EU, dodatni pritisak na pojačanu hrvatsku emigraciju u posljednjem je desetljeću stvorio i sam trenutak pristupanja u EU - tijekom dulje faze gospodarske krize u Hrvatskoj koja je

Analiza turizma u Slavoniji: Broj privatnih kapaciteta raste četiri puta brže od broja gostiju

17.10.2019.

Većina informacija o Slavoniji u medijima ima negativnu konotaciju, od iseljavanja, zapuštenih sela do najezde komaraca i sl. Samo zbog komaraca u medijima Slavonci gube goste

Tag cloud

  1. 2003 članka imaju tag hrvatska
  2. 2046 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1061 članka imaju tag svijet
  6. 867 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 700 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 989 članka imaju tag EU
  14. 888 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 566 članka imaju tag marketing
  19. 391 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 518 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 362 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 352 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 376 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 300 članka imaju tag opg
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija