Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Ou 2019

Hrvatska interesantna kineskim turistima, ali nedostaju izravni letovi, bolji vizni režim

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: Hina  

Hrvatska interesantna kineskim turistima, ali nedostaju izravni letovi, bolji vizni režim

Hrvatska ima sve što traže kineski turisti, od kulturne, povijesne i prirodne baštine do autohtonosti, bogate gastronomije, folklora i modernih festivala, te ih se već ove godine očekuje mnogo više iako ostaju problemi vezani uz vizni režim, nedostatak izravnih zrakoplovnih linija te ponude i vodiči na kineskom jeziku.

To je među ostalim istaknuto na prvoj regionalnoj konferenciji o kineskome turističkom tržištu, koju su, uz pokroviteljstvo Ministarstva turizma, organizirali zagrebačka konzultantska tvrtka ProConcept i singapurska marketinška agencija IPPWorld, okupivši domaće i regionalne turističke agencije te druge profesionalce koji već rade ili žele raditi s kineskim tržištem.

"U Hrvatskoj je vrlo česta pogrešna percepcija kineskoga turističkog tržišta i kao da se još ne shvaća dovoljno da su Kinezi u svijetu 'izbili' na prvo mjesto po potrošnji svojih turista. Oni nisu turisti koji se samo 'prošetavaju' po više gradova i zemalja u kratkom vremenu niti oni koji traže niske cijene i malo troše, čak suprotno - lani su u svijetu ostavili oko 300 milijarda eura i ta brojka raste svake godine jer im se i standard povećava, kao što se povećava i broj Kineza koji imaju putovnicu i žele putovati", istaknula je direktorica ProConcepta Andreja Gazdek.

Po podatcima koje je iznijela, u 2018. 'samo' je oko šest posto Kineza imalo putovnicu, što znači njih oko 80 milijuna, a očekuje se da će 2020. putovnicu imati njih 200 milijuna. U 36 zemalja svijeta Kinezi mogu ići bez viza, među ostalim u Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, a u 44 zemlje viza im se izdaje na ulazu u zemlju.

"Hrvatska nije među tim zemljama, vize su potrebne i to dosta koči turistički posjet iz Kine", rekla je Gazdek, koja nevjerojatnim ocjenjuje podatak koji se čuo - da se samo jedna osoba u hrvatskome veleposlanstvu u Kini bavi vizama.

"To sve traje jako dugo. Zar se ondje ne može zaposliti još ljudi pa da se izdavanje viza ubrza?" upitala je Gazdek.

Dodala je kako u regiji jugoistočne Europe Kinezi više dolaze u Srbiju, BiH, Crnu Goru i još neke zemlje nego u Hrvatsku, ponajviše zato što su te zemlje uvele izravne zrakoplovne linije. Graz u Austriji, primjerice, ima takvu vezu, rekla je Gazdek i upitala zašto je ne bi mogao imati i Zagreb.

Unatoč tome, smatra da bi Hrvatska s petog mjesta u regiji po posjetu Kineza ove godine mogla doći na prvo mjesto, i to zbog jačanja gospodarskih odnosa te zato što zadnjih desetak godina Kinezi sve više putuju.

U 2011. iz Kine je primjerice u svijetu bilo 11 milijuna putovanja, a u 2018. već više od 160 milijuna. Polovica tih putovanja je u Hong Kong, Macao i Taiwan, a ostalo u svijet, pri čemu najviše u Europu, u čemu i Hrvatska treba 'loviti' svoju priliku, a tu će priliku, rekla je Gazdek, teže uloviti ako nastavi s praksom da nema ili tek sporadično ima kineskog jezika u brošurama, vodičima, jelovnicima i drugoj ponudi.

I konzultant i turistički agent Ivan Pukšar smatra da Hrvatska treba pojačati vidljivost i promociju na tom tržištu, a Joanne Chan iz IPPWorlda da je vrlo važno promovirati se na kineskim društvenim mrežama, poput WeChat, Weibo i Baidu, koji su kineski ekvivalenti Facebooka, Instagrama i sl., kojima se u Kini slabo ili nikako ne koriste.

Chan smatra da bi svi ponuditelji turističkih usluga u Hrvatskoj trebali zauzeti proaktivnije stajalište prema kineskim turistima, a dobro bi došle i mobilne aplikacije na kineskom jeziku.

Siniša Malus iz poslovne udruge Kine i jugoistočne Europe CSEBA smatra da Hrvatska može očekivati znatan porast dolazaka kineskih turista već ove godine, ali i idućih godina, čemu pridonosi i novi zamah prijateljskih i diplomatskih veza dviju zemalja.

"Turistička i ukupna gospodarska suradnja s kineskim tržištem također raste, čemu pridonosi i otvorenje ureda HTZ-a i HGK u Šangaju, a sve se još pojačava dolaskom kineskih investitora, ne samo zbog Pelješkog mosta, nego i drugih projekata, poput gradnje hotela u Krapinskim Toplicama te u Zadru, gdje su zainteresirani i za zračnu i za morsku luku", rekao je Malus, koji smatra da će mnogo koristi donijeti i Summit 16+1 u travnju u Dubrovniku, na koji namjeravaju doći i predstavnici mnogih velikih kineskih kompanija.


Komentari članka

Vezani članci

Kinezi u novom pothvatu: Graditelj Pelješkog mosta u projektu vrijednom 1,13 milijardi $

21.03.2019.

Uoči ovotjednog posjeta kineskog predsjednika Xi Jinpinga Italiji, dio tamošnjih medija najavljuje da će jedan od međudržavnih dogovora biti izgradnja željezničke pruge od tršćanske luke do Slovačke koju bi gradila kineska CCCC korporacija, u čijem je sas

Albanci kroz humor preokrenuli negativan image u prvoklasnu turističku reklamu

20.03.2019.

U popularnoj kulturi, Albanija je opisana kao utočište za razbojnike, kriminalce i gangstere. Iako razumijemo da takva percepcija može biti dobra za filmove, kao što je Taken (2008., Oteta, hrv.prijevod, film '96 sati'), ona je potpuno neistinita! U stvar

Damir Novotny: Zašto se plaće u Hrvatskoj ne mogu podignuti na 7500 kuna

18.03.2019.

Plaće i povećavanje blagostanja kućanstava povezani su s rastom opće učinkovitosti nacionalne ekonomije i produktivnosti rada: ako raste produktivnost, mogu rasti i plaće. Ako se plaće povećavaju Vladinim fiskalnim intervencijama, kao što je to bio slučaj

STARTUPOVI: Mogu li tvrtke iz garaže spasiti hrvatsku ekonomiju?

18.03.2019.

Kao i uvijek s ekonomijom, stvari nisu jednostavne iako u ovom slučaju, ako ništa drugo, postoje relativno jasni argumenti za obje perspektive.

Prosječna plaća u Zagrebu gotovo tisuću kuna viša od prosjeka Hrvatske, najviša 11.878 kn

15.03.2019.

Prosječna neto plaća zaposlenih u Zagrebu za lanjski prosinac iznosila je 7.260 kuna, što je za 0,41 posto manje nego u mjesecu ranije te 2,5 posto više u odnosu na prosinac 2017., podaci su Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i

Tag cloud

  1. 1862 članka imaju tag hrvatska
  2. 1893 članka imaju tag turizam
  3. 1513 članka imaju tag financije
  4. 1202 članka imaju tag izvoz
  5. 814 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 983 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 942 članka imaju tag trgovina
  8. 812 članka imaju tag investicije
  9. 672 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 900 članka imaju tag svijet
  11. 946 članka imaju tag EU
  12. 863 članka imaju tag ict
  13. 844 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 491 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 567 članka imaju tag maloprodaja
  18. 535 članka imaju tag marketing
  19. 482 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 347 članka imaju tag poticaji
  22. 413 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 248 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 327 članka imaju tag eu fondovi
  30. 329 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 324 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 368 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 328 članka imaju tag porezi
  39. 367 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija