Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Lis 2018

Hotelijeri vape za radnom snagom, uvozne kvote nužno je povećati

Izvor: lider.media · Autor: Lider/Hina  

Hotelijeri vape za radnom snagom, uvozne kvote nužno je povećati

Hotelska industrija se uz promijenjenu potražnju uvjetovanu brzim tehnološkim promjenama i potrebama novih generacija sve više u Hrvatskoj, pa i šire u Europi suočava s problemom nedostatka radnika, za što je potrebno povećati uvozne kvote za radnike, poručeno je s konferencije o hotelskim operacijama HOW Festival.

HOW Festival je jedina europska konferencija o hotelskim operacijama, koja se drugu godinu za redom u organizaciji konzultantice Marine Franolić održala početkom listopada u Poreču, okupivši više od 450 domaćih i stranih sudionika, većinom direktora hotela, voditelja operacija i hotelskih odjela, uključujući i predstavnike iz velikih svjetskih hotelskih grupacija.

Na konferenciji su raspravljene brojne aktualne teme i trendovi vezani za hotelijerstvo i hotelske operacije, koje se, kao i ukupno u turizmu i drugim sektorima, sve više sreću s nužnošću uvođenja digitalnih alata u poslovanje, koji mogu biti korisni i za kreiranje zadovoljstva gostiju, primjerice putem mogućnosti brzog i jednostavnog bukiranja preko interneta.

Istaknuto je da je hotelijerstvo podložno velikim promjenama i zbog očekivanja i potreba novih generacija, kojima se može prilagoditi digitalizacijom nekih procesa, poput skraćivanja vremena za prijave i odjave uz online način, pri čemu ne bi smjeli doći u pitanje kvaliteta i doživljaji u skladu s brendom i uz zaključak da tehnologija može promijeniti dio operacija, ali teško može zamijeniti toplinu i osmijeh osoblja.

Puno toga ovisi i o voditeljima i direktorima u hotelima, koji se stoga moraju također stalno educirati i imati sposobnost upravljanja promjenama, kreativnost, vjerodostojnost, kulturološku inteligenciju i kritično razmišljanje, jer ono što sada rade za pet godina će biti potpuno drugačije.

Naznačeno je i da, unatoč tehnološkim promjenama i ubrzavanju koje donose digitalni procesi, restorani kao dio hotela ostaju i dalje mjesto gdje će gosti sjesti i gdje će osoblje moći imati najveću interakciju s njima, te s te strane osoblje u restoranima treba i dodatno educirati u skladu s novom trendovima.

S druge strane, neki od sudionika konferencije komentirali su i da hoteli zaostaju u uvođenju novih tehnologija, i to najviše zbog toga što su hotelijeri većinom obrazovani na tradicionalan način, ali da se ipak u iduće dvije-tri godine u većini hotela mogu očekivati tehnološke novosti.

Nedostatak radne snage riješiti povećanjem kvota za uvoz

Organizatorica konferencije Franolić ističe i da je najviše pažnje sudionika privukla tema o angažmanu i zadržavanju zaposlenika, odnosno nedostatku radne snage u hotelijerstvu, što je problem s kojim se suočava cijela regija.

Pritom je naglašeno da se, primjerice, Srbija ‘bori’ s problemom odljeva radne snage najviše u Sloveniju i Hrvatsku, jer ima najmanje prosječne plaće na našim prostorima, dok se hrvatske tvrtke suočavaju s odlaskom ljudi u Njemačku i Irsku.

Uz općeniti zaključak da se očekuje povećanje kvota za uvoz inozemne radne snage, i to ne samo iz bliskih država, nego i iz cijelog svijeta, naglašena je i važnost političke volje kako bi država smanjila davanja na plaće, ali i da je to ‘borba’ s vjetrenjačama, jer primjeri nekih velikih hotelskih tvrtki u Hrvatskoj pokazuju da kada pokušaju dobiti veće kvote za radnu snagu iz inozemstva ukazuje im se na problem broja nezaposlenih u Hrvatskoj pa zbog toga država odbija taj uvoz.

Kada potom traže popis nezaposlenih iz svih županija koje bi mogli zaposliti, od njih nekoliko stotina naposljetku uspiju zaposliti desetak ili 20-ak, jer ljudi uglavnom nisu zainteresirani za rad.

S druge strane, izneseni su i primjeri kako se brigom mogu zadržati zaposleni, kada im se, primjerice, omogući popravak zuba kod ugovorenih stomatologa, boravak od nekoliko dana s obiteljima u hotelskim objektima, plaćeni smještaj u sezoni i topli obrok i slično.

Plaće su uvijek problem i ključne za zadržavanje djelatnika, jer ne mogu biti slično visoke kao u razvijenijim zemljama Europe, pa tako onda, primjerice, za žene iz Srbije je bolje otići ljeto raditi u Hrvatskoj, jer bi u Srbiji zaradila kao sobarica oko 300 eura mjesečno, a u Hrvatskoj se taj posao može naći i za oko 700 eura uz besplatni smještaj i hranu.


Komentari članka

Vezani članci

Slavonci su donedavno činili polovinu sezonaca, a sada ih je samo petnaestak posto

19.06.2019.

Konobar na Jadranu zaradi oko 6000 kuna mjesečno u sezoni, a u Austriji i 1700 eura

Cappelli od sutra najavio povećane kvote za strane radnike, otkrio i koliko

19.06.2019.

Upitan kada će doći do ukidanja kvota, Cappelli je odgovorio da to ide s prijedlogom novog zakona, odnosno od iduće godine. "Za sljedeću godinu, na vrijeme", rekao je ministar turizma.

Ugostiteljima prekipjelo: 'Odobrite nam 5.000 radnih mjesta za strance, šteta će biti nesaglediva'

17.06.2019.

Čini nam se da je zbog povlaštenih cijena u vladinom restoranu premijer izgubio kompas i zaboravio da 108.000 ljudi zaposlenih u sektoru ugostiteljstva i turizma godišnje uprihodi 22 posto ukupnog BDP-a Hrvatske, izjavio je Marin Medak

Zaposlenicima isplatili 1200 kuna regresa i 1000 kuna dodatne nagrade

13.06.2019.

EKO MEĐIMURJE je krajem svibnja održalo već tradicionalni team building za svoje zaposlenike, na kojem smo se rekreirali uz nogomet i odbojku, a zabavljali uz kuhanje i roštilj. Bilo je to druženje koje je potvrdilo da su zaposlenici EKO MEĐIMURJA odličan

Sve zbog "krivog" jelovnika: Rekli su joj da neće uspjeti, a danas ima jednu od najboljih konoba na otoku

11.06.2019.

Maja Kršinić s 42 godine odlučila je slijediti svoj san i vratila se iz Zagreba na rodnu Korčulu. S prijateljicom Tonkom otvorila je konobu u koju su tek rijetki vjerovali, a danas se u redovima čeka na stol...

Tag cloud

  1. 1916 članka imaju tag hrvatska
  2. 1929 članka imaju tag turizam
  3. 1532 članka imaju tag financije
  4. 1223 članka imaju tag izvoz
  5. 833 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 997 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 958 članka imaju tag trgovina
  8. 828 članka imaju tag investicije
  9. 938 članka imaju tag svijet
  10. 676 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 958 članka imaju tag EU
  12. 882 članka imaju tag ict
  13. 853 članka imaju tag industrija
  14. 764 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 532 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 576 članka imaju tag maloprodaja
  18. 544 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 497 članka imaju tag tehnologija
  21. 358 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 257 članka imaju tag potpore
  24. 439 članka imaju tag banke
  25. 389 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 377 članka imaju tag hnb
  29. 346 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 338 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 296 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 375 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 375 članka imaju tag BDP
  39. 334 članka imaju tag porezi
  40. 267 članka imaju tag investicija