Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Lis 2018

Hotelijeri vape za radnom snagom, uvozne kvote nužno je povećati

Izvor: lider.media · Autor: Lider/Hina  

Hotelijeri vape za radnom snagom, uvozne kvote nužno je povećati

Hotelska industrija se uz promijenjenu potražnju uvjetovanu brzim tehnološkim promjenama i potrebama novih generacija sve više u Hrvatskoj, pa i šire u Europi suočava s problemom nedostatka radnika, za što je potrebno povećati uvozne kvote za radnike, poručeno je s konferencije o hotelskim operacijama HOW Festival.

HOW Festival je jedina europska konferencija o hotelskim operacijama, koja se drugu godinu za redom u organizaciji konzultantice Marine Franolić održala početkom listopada u Poreču, okupivši više od 450 domaćih i stranih sudionika, većinom direktora hotela, voditelja operacija i hotelskih odjela, uključujući i predstavnike iz velikih svjetskih hotelskih grupacija.

Na konferenciji su raspravljene brojne aktualne teme i trendovi vezani za hotelijerstvo i hotelske operacije, koje se, kao i ukupno u turizmu i drugim sektorima, sve više sreću s nužnošću uvođenja digitalnih alata u poslovanje, koji mogu biti korisni i za kreiranje zadovoljstva gostiju, primjerice putem mogućnosti brzog i jednostavnog bukiranja preko interneta.

Istaknuto je da je hotelijerstvo podložno velikim promjenama i zbog očekivanja i potreba novih generacija, kojima se može prilagoditi digitalizacijom nekih procesa, poput skraćivanja vremena za prijave i odjave uz online način, pri čemu ne bi smjeli doći u pitanje kvaliteta i doživljaji u skladu s brendom i uz zaključak da tehnologija može promijeniti dio operacija, ali teško može zamijeniti toplinu i osmijeh osoblja.

Puno toga ovisi i o voditeljima i direktorima u hotelima, koji se stoga moraju također stalno educirati i imati sposobnost upravljanja promjenama, kreativnost, vjerodostojnost, kulturološku inteligenciju i kritično razmišljanje, jer ono što sada rade za pet godina će biti potpuno drugačije.

Naznačeno je i da, unatoč tehnološkim promjenama i ubrzavanju koje donose digitalni procesi, restorani kao dio hotela ostaju i dalje mjesto gdje će gosti sjesti i gdje će osoblje moći imati najveću interakciju s njima, te s te strane osoblje u restoranima treba i dodatno educirati u skladu s novom trendovima.

S druge strane, neki od sudionika konferencije komentirali su i da hoteli zaostaju u uvođenju novih tehnologija, i to najviše zbog toga što su hotelijeri većinom obrazovani na tradicionalan način, ali da se ipak u iduće dvije-tri godine u većini hotela mogu očekivati tehnološke novosti.

Nedostatak radne snage riješiti povećanjem kvota za uvoz

Organizatorica konferencije Franolić ističe i da je najviše pažnje sudionika privukla tema o angažmanu i zadržavanju zaposlenika, odnosno nedostatku radne snage u hotelijerstvu, što je problem s kojim se suočava cijela regija.

Pritom je naglašeno da se, primjerice, Srbija ‘bori’ s problemom odljeva radne snage najviše u Sloveniju i Hrvatsku, jer ima najmanje prosječne plaće na našim prostorima, dok se hrvatske tvrtke suočavaju s odlaskom ljudi u Njemačku i Irsku.

Uz općeniti zaključak da se očekuje povećanje kvota za uvoz inozemne radne snage, i to ne samo iz bliskih država, nego i iz cijelog svijeta, naglašena je i važnost političke volje kako bi država smanjila davanja na plaće, ali i da je to ‘borba’ s vjetrenjačama, jer primjeri nekih velikih hotelskih tvrtki u Hrvatskoj pokazuju da kada pokušaju dobiti veće kvote za radnu snagu iz inozemstva ukazuje im se na problem broja nezaposlenih u Hrvatskoj pa zbog toga država odbija taj uvoz.

Kada potom traže popis nezaposlenih iz svih županija koje bi mogli zaposliti, od njih nekoliko stotina naposljetku uspiju zaposliti desetak ili 20-ak, jer ljudi uglavnom nisu zainteresirani za rad.

S druge strane, izneseni su i primjeri kako se brigom mogu zadržati zaposleni, kada im se, primjerice, omogući popravak zuba kod ugovorenih stomatologa, boravak od nekoliko dana s obiteljima u hotelskim objektima, plaćeni smještaj u sezoni i topli obrok i slično.

Plaće su uvijek problem i ključne za zadržavanje djelatnika, jer ne mogu biti slično visoke kao u razvijenijim zemljama Europe, pa tako onda, primjerice, za žene iz Srbije je bolje otići ljeto raditi u Hrvatskoj, jer bi u Srbiji zaradila kao sobarica oko 300 eura mjesečno, a u Hrvatskoj se taj posao može naći i za oko 700 eura uz besplatni smještaj i hranu.


Komentari članka

Vezani članci

Turistički raj s pet zvjezdica: poznata hotelska kuća ulaže devet milijuna eura

06.12.2018.

Konačni je cilj čitavo turističko naselje dignuti na višu kategoriju u svim segmentima, što se do sada nije uspijevalo upravo zbog kampa. A sad će upravo novi kamp biti adut više

Hrvatska je u pet godina bez Državnog inspektorata zaposlila dodatna 664 inspektora

29.11.2018.

No razliku čini borba za kvalitetu (mesa, voća, povrća, potrošne robe….) i sprječavanje uništavanja domaćega uvozom bofla. To je suština postojanja jakoga Inspektorata, a ne jahanje na malim iznajmljivačima i poduzetnicima

Domaća IT tvrtka projektom vrijednim više od 38 milijuna kuna otvara preko 100 novih radnih mjesta

27.11.2018.

Kako je prilikom svečanog otvorenja istaknuo direktor tvrtke Krešimir Meštrić, ova će im investicija omogućiti dvostruko povećanje prihoda od prodaje i omogućiti daljnji razvoj u skladu s globalnim trendovima

Sergio Galošić: Pitanje nije možete li povećati plaće, vi morate povećati plaće

22.11.2018.

Problemi s kojima se hrvatsko gospodarstvo danas susreće su nedostatak srednjostrukovnog obrazovnog kadra, nedostatak visokoobrazovnog inženjerskog kadra, kontinuirano smanjenje novih učenika i studenata, odlazak radne snage i negativan prirodni prirast.

Škoda traži radnike u Hrvatskoj: Plaća 1000 eura bruto, iskustvo nije potrebno

20.11.2018.

Zahtjevi za posao zaista nisu naročiti. Razina i smjer završenog obrazovanja su nebitni, radno iskustvo na takvim poslovima je nepotrebno, a nije potrebno ni poznavanje češkog jezika.

Tag cloud

  1. 1834 članka imaju tag hrvatska
  2. 1861 članka imaju tag turizam
  3. 1508 članka imaju tag financije
  4. 1188 članka imaju tag izvoz
  5. 788 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 972 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 924 članka imaju tag trgovina
  8. 661 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 798 članka imaju tag investicije
  10. 933 članka imaju tag EU
  11. 867 članka imaju tag svijet
  12. 843 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 750 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 526 članka imaju tag marketing
  18. 449 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 481 članka imaju tag tehnologija
  21. 336 članka imaju tag poticaji
  22. 403 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 241 članka imaju tag potpore
  27. 371 članka imaju tag hnb
  28. 340 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 315 članka imaju tag eu fondovi
  30. 321 članka imaju tag agrokor
  31. 289 članka imaju tag osijek
  32. 297 članka imaju tag hgk
  33. 319 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 268 članka imaju tag poduzetnici
  35. 337 članka imaju tag energetika
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 364 članka imaju tag BDP
  40. 282 članka imaju tag rast