Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Lis 2014

HNB: Stres test relativno malo utjecao na hrvatske banke

Izvor: www.banka.hr · Autor: banka.hr  

HNB: Stres test relativno malo utjecao na hrvatske banke

Uključivanjem svih novoutvrđenih neprihodujućih plasmana, onih koji su rezultat pregleda uzorka i onih koji proizlaze iz projekcije tih rezultata na ostatak portfelja, udjel neprihodujućih plasmana u ukupnima povećao bi se za kreditne institucije obuhvaćene provjerom kvalitete imovine s prosječnih 11 posto na 12,4 posto

Nakon objave rezultata stres testa Europske središnje banke oglasilase i Hrvatska narodna banka. Priopćenje prenosimo cijelosti:

Provjera kvalitete imovine (Asset Quality Review - AQR) kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj provedena prema preporukama Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (European Banking Authority - EBA) i Europske središnje banke (ESB) pokazala je da njome utvrđena korekcija kvalitete imovine kreditnih institucija relativno malo utječe na stopu adekvatnosti kapitala obuhvaćenih kreditnih institucija i bankovnog sustava u cjelini.

Pregledane banke, kao i bankovni sustav Republike Hrvatske promatran u cjelini, imaju visoku stopu kapitaliziranosti koja kreditnim institucijama pruža odgovarajuću zaštitu od potencijalnih nepredviđenih gubitaka i osigurava im potrebnu otpornost na stres.

Provjera kvalitete imovine u hrvatskim kreditnim institucijama obavljena je u okviru priprema za dva usporedna, istovremeno provođena procesa kojima je obuhvaćen financijski sustav Europske unije. To su Stress Test Europskog nadzornog tijela za bankarstvo I Comprehensive Assessment Europske središnje banke. Oba procesa završena su danas objavom rezultata i obuhvatila su bankarske grupacije u koje su uključene i sve kreditne institucije u kojima je u Hrvatskoj provedena provjera kvalitete imovine. Rezultati te provjere ugrađeni su u rezultate stres testa.

Za uključene četiri najveće kreditne institucije (Zagrebačka banka d.d., Privredna banka Zagreb d.d., Erste&Steiermärkische Bank d.d. i Raiffeisenbank Austria d.d.) koje predstavljaju dvije trećine od ukupne aktive bankovnog sustava u Hrvatskoj, stopa adekvatnosti kapitala, na konsolidiranoj razini, smanjila bi se uslijed provođenja dodatnih ispravaka vrijednosti utvrđenih AQR-om u prosjeku za 0,6 postotnih bodova. Stopa adekvatnosti osnovnog kapitala iznosila bi za navedene četiri kreditne institucije u prosjeku 19,9 posto, a stopa adekvatnosti ukupnog kapitala 20,2 posto, što je i dalje znatno iznad zakonski propisanog minimuma i regulatornih zahtjeva HNB-a.

Provjera kvalitete imovine provedena je pregledom kreditnih spisa na uzorku koji je obuhvatio plasmane u iznosu od 40 milijardi kuna prema 992 klijenta, čime je ustanovljeno, između ostalog, da ukupan iznos izloženosti od 2,9 milijardi kuna ne zadovoljava uvjete za tzv. A plasmane, zbog čega se isti trebaju smatrati neprihodujućim plasmanima (engl. non-performing exposures).

U pregledu imovine je poseban naglasak stavljen na provjeru vrijednosti instrumenata osiguranja plasmana i njihovu adekvatnu procjenu, kao bitnog elementa utvrđivanja adekvatnosti formiranih ispravaka vrijednosti plasmana.

Opisanom provjerom kvalitete imovine i vrijednosti instrumenata osiguranja utvrđena je potreba dodatnih ispravaka vrijednosti plasmana u ukupnom iznosu od 1,25 milijardi kuna. Uz to, projekcijom rezultata pregledanog uzorka na ostatak portfelja, u skladu sa statističkim metodama koje je definirao ESB, moglo bi se identificirati dodatnih 1,57 milijardi kuna neprihodujućih plasmana, koji bi zahtijevali dodatne ispravke vrijednosti od 322 milijuna kuna.

To znači da bi ukupno potrebni ispravci vrijednosti prema AQR-u iznosili 1,56 milijardi kuna, što predstavlja povećanje od 8,9 posto u odnosu na ukupno izdvojene ispravke vrijednosti za neprihodujuće plasmane prije provođenja AQR.

Uključivanjem svih novoutvrđenih neprihodujućih plasmana (onih koji su rezultat pregleda uzorka i onih koji proizlaze iz projekcije tih rezultata na ostatak portfelja) udjel neprihodujućih plasmana u ukupnima povećao bi se za kreditne institucije obuhvaćene AQR-om s prosječnih 11 posto na 12,4 posto.

Naglašavamo da su spomenute četiri kreditne institucije uključene u AQR ostvarile u 2013. ukupnu dobit (prije oporezivanja) u iznosu od 2,5 milijardi kuna te da su njih ovi ukupni troškovi rezerviranja u istoj godini iznosili 4,2 milijarde kuna, a u 2014. (do 30. lipnja) ukupno 1,4 milijarde kuna.

Evidentno je, dakle, da je znatan dio ispravaka vrijednosti utvrđenih pregledom kreditnog portfelja u okviru AQR-u već proveden u poslovnim knjigama tih kreditnih institucija u 2014. godini.

Putem sljedećih poveznica

ESB: http://www.ecb.europa.eu/press/pr/date/2014/html/index.en.html

EBA: http://www.eba.europa.eu/-/eba-publishes-2014-eu-wide-stress-test-results

dostupni su na internetskim stranicama EBA-e i ESB-a objavljeni rezultati stress testa provedenog u bankovnim grupacij ama na razini Europske unije.


Komentari članka

Vezani članci

Štednje nikad više: Hrvati u bankama imaju 271 milijardu kuna

16.01.2018.

Obje su kategorije zabilježile godišnje stope rasta iznad 22 posto, što je u potpunosti u skladu s kontinuiranim padom kamatnih stopa na štedne i oročene depozite u Hrvatskoj i eurozoni

Bitcoin se oporavio nakon najgoreg tjedna od 2013.

28.12.2017.

U relativno mršavoj trgovini nakon blagdana cijena najpoznatije digitalne valute uspela se 10 posto na preko 15.000 dolara na luksemburškoj burzi Bitstamp.

Dosegli smo plafon, bez reformi neće biti većeg rasta

21.12.2017.

HNB u ovoj godini očekuje rast gospodarstva od 3,1 posto, dok bi u idućoj godini rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) mogao usporiti na 2,9 posto

Krenula javna rasprava o novom Zakonu o elektroničkom novcu

13.12.2017.

Trenutačno sjedište u Hrvatskoj ima pet institucija za elektronički novac, dvije kartične kuće i tri mobilna operatera, koje su odobrenje za izdavanje elektroničkog novca dobile od Hrvatske narodne banke

Krediti u švicarcima su ipak mogli biti povoljni

12.12.2017.

Danas bi krediti u švicarcima bili jeftiniji nego ovi konvertirani u eure jer su u startu švicarci krenuli s nižim kamatama. Što ako bi oni koji su konvertirali stambene kredite u švicarcima u konačnici ipak prošli bolje u švicarcima?

Tag cloud

  1. 1722 članka imaju tag hrvatska
  2. 1739 članka imaju tag turizam
  3. 1478 članka imaju tag financije
  4. 1133 članka imaju tag izvoz
  5. 725 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 915 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 878 članka imaju tag trgovina
  8. 622 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 723 članka imaju tag investicije
  10. 895 članka imaju tag EU
  11. 817 članka imaju tag industrija
  12. 804 članka imaju tag ict
  13. 737 članka imaju tag menadžment
  14. 749 članka imaju tag svijet
  15. 908 članka imaju tag kriza
  16. 536 članka imaju tag maloprodaja
  17. 502 članka imaju tag marketing
  18. 465 članka imaju tag krediti
  19. 451 članka imaju tag tehnologija
  20. 292 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 383 članka imaju tag obrazovanje
  25. 334 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  26. 367 članka imaju tag hnb
  27. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 216 članka imaju tag potpore
  29. 293 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 274 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag energetika
  33. 294 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 356 članka imaju tag vlada
  36. 279 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 280 članka imaju tag rast
  39. 271 članka imaju tag hotelijerstvo
  40. 174 članka imaju tag edukacija