Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Lis 2014

HNB: Stres test relativno malo utjecao na hrvatske banke

Izvor: www.banka.hr · Autor: banka.hr  

HNB: Stres test relativno malo utjecao na hrvatske banke

Uključivanjem svih novoutvrđenih neprihodujućih plasmana, onih koji su rezultat pregleda uzorka i onih koji proizlaze iz projekcije tih rezultata na ostatak portfelja, udjel neprihodujućih plasmana u ukupnima povećao bi se za kreditne institucije obuhvaćene provjerom kvalitete imovine s prosječnih 11 posto na 12,4 posto

Nakon objave rezultata stres testa Europske središnje banke oglasilase i Hrvatska narodna banka. Priopćenje prenosimo cijelosti:

Provjera kvalitete imovine (Asset Quality Review - AQR) kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj provedena prema preporukama Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (European Banking Authority - EBA) i Europske središnje banke (ESB) pokazala je da njome utvrđena korekcija kvalitete imovine kreditnih institucija relativno malo utječe na stopu adekvatnosti kapitala obuhvaćenih kreditnih institucija i bankovnog sustava u cjelini.

Pregledane banke, kao i bankovni sustav Republike Hrvatske promatran u cjelini, imaju visoku stopu kapitaliziranosti koja kreditnim institucijama pruža odgovarajuću zaštitu od potencijalnih nepredviđenih gubitaka i osigurava im potrebnu otpornost na stres.

Provjera kvalitete imovine u hrvatskim kreditnim institucijama obavljena je u okviru priprema za dva usporedna, istovremeno provođena procesa kojima je obuhvaćen financijski sustav Europske unije. To su Stress Test Europskog nadzornog tijela za bankarstvo I Comprehensive Assessment Europske središnje banke. Oba procesa završena su danas objavom rezultata i obuhvatila su bankarske grupacije u koje su uključene i sve kreditne institucije u kojima je u Hrvatskoj provedena provjera kvalitete imovine. Rezultati te provjere ugrađeni su u rezultate stres testa.

Za uključene četiri najveće kreditne institucije (Zagrebačka banka d.d., Privredna banka Zagreb d.d., Erste&Steiermärkische Bank d.d. i Raiffeisenbank Austria d.d.) koje predstavljaju dvije trećine od ukupne aktive bankovnog sustava u Hrvatskoj, stopa adekvatnosti kapitala, na konsolidiranoj razini, smanjila bi se uslijed provođenja dodatnih ispravaka vrijednosti utvrđenih AQR-om u prosjeku za 0,6 postotnih bodova. Stopa adekvatnosti osnovnog kapitala iznosila bi za navedene četiri kreditne institucije u prosjeku 19,9 posto, a stopa adekvatnosti ukupnog kapitala 20,2 posto, što je i dalje znatno iznad zakonski propisanog minimuma i regulatornih zahtjeva HNB-a.

Provjera kvalitete imovine provedena je pregledom kreditnih spisa na uzorku koji je obuhvatio plasmane u iznosu od 40 milijardi kuna prema 992 klijenta, čime je ustanovljeno, između ostalog, da ukupan iznos izloženosti od 2,9 milijardi kuna ne zadovoljava uvjete za tzv. A plasmane, zbog čega se isti trebaju smatrati neprihodujućim plasmanima (engl. non-performing exposures).

U pregledu imovine je poseban naglasak stavljen na provjeru vrijednosti instrumenata osiguranja plasmana i njihovu adekvatnu procjenu, kao bitnog elementa utvrđivanja adekvatnosti formiranih ispravaka vrijednosti plasmana.

Opisanom provjerom kvalitete imovine i vrijednosti instrumenata osiguranja utvrđena je potreba dodatnih ispravaka vrijednosti plasmana u ukupnom iznosu od 1,25 milijardi kuna. Uz to, projekcijom rezultata pregledanog uzorka na ostatak portfelja, u skladu sa statističkim metodama koje je definirao ESB, moglo bi se identificirati dodatnih 1,57 milijardi kuna neprihodujućih plasmana, koji bi zahtijevali dodatne ispravke vrijednosti od 322 milijuna kuna.

To znači da bi ukupno potrebni ispravci vrijednosti prema AQR-u iznosili 1,56 milijardi kuna, što predstavlja povećanje od 8,9 posto u odnosu na ukupno izdvojene ispravke vrijednosti za neprihodujuće plasmane prije provođenja AQR.

Uključivanjem svih novoutvrđenih neprihodujućih plasmana (onih koji su rezultat pregleda uzorka i onih koji proizlaze iz projekcije tih rezultata na ostatak portfelja) udjel neprihodujućih plasmana u ukupnima povećao bi se za kreditne institucije obuhvaćene AQR-om s prosječnih 11 posto na 12,4 posto.

Naglašavamo da su spomenute četiri kreditne institucije uključene u AQR ostvarile u 2013. ukupnu dobit (prije oporezivanja) u iznosu od 2,5 milijardi kuna te da su njih ovi ukupni troškovi rezerviranja u istoj godini iznosili 4,2 milijarde kuna, a u 2014. (do 30. lipnja) ukupno 1,4 milijarde kuna.

Evidentno je, dakle, da je znatan dio ispravaka vrijednosti utvrđenih pregledom kreditnog portfelja u okviru AQR-u već proveden u poslovnim knjigama tih kreditnih institucija u 2014. godini.

Putem sljedećih poveznica

ESB: http://www.ecb.europa.eu/press/pr/date/2014/html/index.en.html

EBA: http://www.eba.europa.eu/-/eba-publishes-2014-eu-wide-stress-test-results

dostupni su na internetskim stranicama EBA-e i ESB-a objavljeni rezultati stress testa provedenog u bankovnim grupacij ama na razini Europske unije.


Komentari članka

Vezani članci

D. Döderlein: igrači poput Vise odmaknut će se od banaka, valute će dobiti svoju e-inačicu

17.01.2019.

Daniel Döderlein, jedan od vodećih europskih fintech poduzetnika i osnivač tvrtke Auka, predvidio je pet tema koje će imati najviše utjecaja u području financijskih tehnologija u 2019.

Europske burze oštro pale

02.01.2019.

NA EUROPSKIM su burzama danas, prvog dana trgovanja u 2019. godini, cijene dionica oštro pale, kao i na azijskim tržištima, jer su ulagače zabrinuli slabi pokazatelji iz kineskog gospodarstva.

Europske burze prate rast Wall Streeta

28.12.2018.

Analitičari kažu da ne postoji samo jedan razlog za taj uspon, osim što je izvješće Mastercarda pokazalo da je blagdanska potrošnja u SAD-u skočila za 5,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, najviše u šest godina, na 850 milijardi dolara.

Azijske burze prate rast Wall Streeta, dolar oslabio

28.12.2018.

NA AZIJSKIM su burzama danas cijene dionica porasle, odmaknuvši se od najnižih razina u osam tjedana, jer je ulagače ohrabrio snažan skok burzovnih indeksa na Wall Streetu nakon četiri dana oštrih gubitaka.

Većina Hrvata koristi kartice i žele plaćati mobitelom

24.12.2018.

Većina Hrvata koristi kartice i žele plaćati mobitelom, a u online kupnju se upuštaju zbog povoljnijih cijena

Tag cloud

  1. 1846 članka imaju tag hrvatska
  2. 1870 članka imaju tag turizam
  3. 1512 članka imaju tag financije
  4. 1191 članka imaju tag izvoz
  5. 795 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 974 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 929 članka imaju tag trgovina
  8. 664 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 803 članka imaju tag investicije
  10. 938 članka imaju tag EU
  11. 880 članka imaju tag svijet
  12. 847 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 753 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 527 članka imaju tag marketing
  18. 457 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 482 članka imaju tag tehnologija
  21. 340 članka imaju tag poticaji
  22. 407 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 243 članka imaju tag potpore
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 341 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 322 članka imaju tag agrokor
  30. 316 članka imaju tag eu fondovi
  31. 290 članka imaju tag osijek
  32. 298 članka imaju tag hgk
  33. 320 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 340 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 282 članka imaju tag rast