Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Ou 2009

HNB pomaže državi u održavanju likvidnosti

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Stanko Dabić  

HNB pomaže državi u održavanju likvidnosti

Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) održao je sredinom ožujka svoju sjednicu na kojoj su razmatrana najnovija novčana i gospodarska kretanja, te usvojena projekcija monetarnih kretanja za drugo tromjesečje ove godine. Neovisni revizori su na sjednici podnijeli izvješće o poslovanju HNB-a u 2008. godini. HNB je tijekom 2008. godine ostvario višak prihoda nad rashodima u iznosu od 3,39 milijardi kuna. Savjet HNB-a odlučio je ostvareni višak sredstava raspodijeliti tako da se 2,05 milijardi izdvoji za opće rezerve HNB-a, a 1,34 milijarde kuna uplati u državni proračun, budući da je država jedini osnivač središnje banke.

Odluka Savjeta HNB-a o isplati viška prihoda u državni proračun predstavlja veliku pomoć državnoj blagajni u održanju likvidnosti. Pomoć državi uslijedila je u situaciji kada se značajno smanjio dotok i primitak sredstava u državnu blagajnu iz uvoznog PDV-a, te usporio priljev sredstava od PDV-a i trošarina zbog nižih cijena goriva i pada potrošnje stanovništva tijekom prva dva mjeseca ove godine. Sredstva HNB-a kratkročno su osvježila državni proračun koji je pogodila potpuna "suša". Uplatom sredstava u državni proračun HNB je povećao količinu novca u opticaju i ubrzao protok novca u hrvatskom financijskom sustavu. Povećana količina kunskih sredstava u financijskom sustavu privremeno će potaknuti rast potrošnje, budući da je inflacija u RH tijekom veljače iznosila 4,2 posto mjerena na godišnjoj razini.

Protivljenje poslovnih banaka
Odluka Savjeta HNB-a naišla je na oštro protivljenje poslovnih banaka. Poslovne banke ne mogu se pomiriti s činjenicom da je središnja nacionalna banka prošle godine ostvarila gotovo 2,5 puta veću zaradu od Zagrebačke banke, najveće hrvatske poslovne banke. Zarada Zagrebačke banke prošle godine iznosila je 1,4 milijarde kuna. U razdoblju od 2004. godine do 2008. godine HNB je neprekidno stvarao višak prihoda nad rashodima, što se vidi iz tablice.

Osobito snažan rast viška prihoda nad rashodima HNB je ostvario tijekom 2007. i 2008. godine. Zarada HNB-a ostvarena je ulaganjima međunarodnih deviznih pričuva, te rastom tečaja eura na svjetskom deviznom tržištu u drugoj polovini prošle godine, budući da je veći udio hrvatskih deviznih rezervi denominiran u euro. Tijekom 2002. i 2003. godine HNB je zabilježio manjak prihoda nad rashodima zbog slabljenja tečaja eura u odnosu na američki dolar.

Banke zatrpane novcem
Poslovne banke vrše snažan pritisak na guvernera HNB-a da popusti u čvrstom vođenju monetarane politike. U svrhu jačanja pritiska poslovne banke pokušale su iskoristiti i Ministarstvo financija kojem kronično nedostaje svježeg novca. Zbog toga su poslovne banke sumnjičavo reagirale na odluku Savjeta HNB-a da se više od trećine ostvarenog viška sredstva isplati u državni proračun. Poslovne banke, osobito one najveće, ljute se na odluku HNB-a o ograničenju rasta plasmana od 1,0 posto mjesečno, odnosno ukupno 12,0 posto godišnje. Banke su zatrpane deviznom štednjom nakon povlačenja sredstava iz dioničkih i mješovitih otvorenih investicijskih fondova u drugoj polovini prošle godine. Banke su tada počele dizati kamate na štednju kako bi privukle nove štediše i tako punile svoje trezore. U uvjetima rasta tečaja inozemnih valuta tijekom veljače, banke nisu mogle odobravati nove kredite svojim komitentima, budući da je većina ranijih plasmana vezana uz valutnu klauzulu. Rastom tečaja inozemnih valuta i indeksacijom plasmana prema srednjem tečaju HNB-a povećan je ukupan iznos kreditnih plasmana i poslovnim bankama nije ostajalo prostora za odobrenje novih kredita. Novac iz depozita nije stavljen u opticaj, što predstavlja problem, jer opterećuje poslovanje i stvara oportunitetne gubitke poslovnim bankama.

Ne devalvaciji kune
Zahtjev direktora Zagrebačke banke da HNB razmotri mogućnost jednokratne devalvacije kune za deset posto dočekana je na nož. Hrvatske poslovne banke posljednjeg su dana siječnja ove godine od stanovništvu potraživale 122,9 milijardi kuna po različitim vrstama kredita. Od navedenog iznosa 83,5 milijardi kuna kredita vezano je uz valutnu klauzulu. U strukturi kredita 52,3 milijarde kuna su stambeni krediti, pri čemu je 47,4 milijardi kuna vezano valutnom klauzulom. Potrošaki i nenamjenski krediti, uključivo i minuse po tekućim računima, iznose vrtoglavih 52,2 milijardi kuna. Istodobno, banke su od stanovništva prikupile 104,4 milijarde kuna oročenih depozita, do čega je 82,6 milijardi kuna u inozemnim valutama, 3,1 milijarda je ugovorena uz valutnu klauzulu i 18,7 milijardi su kunski oročeni depoziti. Jednokratnom devalvacijom kune za 10,0 posto potraživanja poslovnih banaka od stanovništva po osnovu dugoročnih kredita nominalno bi se povećala za 8,3 milijarde kuna. Štediše bi jedokratnom devalvacijom izgubile 1,8 milijardi kuna na temelju kunskih depozita za koje su poslovne banke u ovom trenutku spremne platiti visoke kamate. Prosječna kamatna stopa tijekom prosinca na dugoročne oročene kunske depozite iznosila je 6,58 posto, a na devizne depozite 4,05 posto godišnje. Sve se to odigrava u uvjetima kad su prosječene kamatne stope za prekonoćne kredite poslovnih banaka povremeno dostizale 25 - 30 posto.

Devalvacija u korist banaka
Devalvacijom kune štediše bi pohitali promijeniti svoje kune u čvrstu, inozemnu valutu na koju poslovne banke plaćaju kamatu (3,5 do 5,5 posto godišnje). Bankama bi se oslobodila kunska likvidnost koju bi mogle plasirati državnim institucijama uz rast tečaja inozemnih valuta zbog povećane potražnje. Nakon devalvacije kune banke bi od HNB-a mogle tražiti ukidanje odluke o rastu plasmana, jer bi postojeće ograničenje od 1,0 posto mjesečno postalo bespredmetno. Devalvacijom kune poslovne banke ostvarile bi korist, jer bi odmah sebi priskrbile najmanje 10,1 milijardu kuna od stanovništva (8,3 milijarde na temelju nominalnog rasta kredita uz valutnu klauzulu i 1,8 milijardi na temelju štednje u kunama), a privremeni gubici na plasmanima po kratkoročnim kunskim kreditima i minusima na tekućim računima brzo bi se nadoknadili povećanjem kamatnih stopa.

Kako će HNB reagirati na sve veće izazove u idućem razdoblju, osobito kada dolazi treći udar na likvidnost financijskog sustava, vidjet će se uskoro.


Komentari članka

Vezani članci

Zagrebačka banka kažnjena s 33 milijuna kuna

04.11.2020.

Zagrebačka banka je odlučno provela sve dospjele regulatorne mjere u bliskoj suradnji s nadležnim tijelima i ostaje snažno posvećena kontinuiranom jačanju sustava i procesa. Cjelokupni set mjera (75) koje je Banka identificirala, a HNB naložila u svom Rje

Kreditiranje likvidnosti - Banke novac više ne uplaćuju izravno, već na posebne račune za isplatu dobavljačima

30.10.2020.

Poduzetnik koji je htio ostati anoniman za Lider je rekao da mu je banka, iako s njom posluje više od dva desetljeća, tražila da kao instrument osiguranja kredita za likvidnost ponudi nekretninu u zalog, točnije stan u kojem živi, i to za kreditiranje obr

Je li moguće? Ostatak ove mršave sezone izvući će domaći gosti

17.09.2020.

Vijest o kvartalnom padu BDP-a u iznosu od 15 posto provlačila se kroz medije istovremeno s euforijom oko odlične turističke sezone koja je nadmašila sva očekivanja. Činjenica da smo po broju turista pali za 'samo' 50-tak posto ohrabrila je političare, ra

Stigla procjena DZS-a: BDP nam je pao 15,1 posto!

08.09.2020.

Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u drugom tromjesečju pao za 14,9 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjoj razini potonuo 15,1 posto. To su slabiji podaci u odnosu na prosjek Europske unije. Prema podacima Eurostata, u drugom t

Želite kredit? Banke skeniraju klijente uzduž i poprijeko

21.08.2020.

Jačaju se interni odjeli za procjenu kreditnog rizika, od lipnja je ponovno u funkciji HROK, a temeljem sustava OSR omogućena je razmjena podataka o svim klijentima. Uza sve to, angažiraju se vanjske tvrtke koje rade prediktivne analize kreditne sposobnos

Tag cloud

  1. 2064 članka imaju tag hrvatska
  2. 2144 članka imaju tag turizam
  3. 1602 članka imaju tag financije
  4. 1338 članka imaju tag izvoz
  5. 1120 članka imaju tag svijet
  6. 800 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1044 članka imaju tag trgovina
  8. 884 članka imaju tag zapošljavanje
  9. 1067 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 989 članka imaju tag ict
  11. 883 članka imaju tag investicije
  12. 716 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1018 članka imaju tag EU
  14. 917 članka imaju tag industrija
  15. 795 članka imaju tag menadžment
  16. 940 članka imaju tag kriza
  17. 630 članka imaju tag maloprodaja
  18. 575 članka imaju tag marketing
  19. 404 članka imaju tag poticaji
  20. 335 članka imaju tag koronavirus
  21. 509 članka imaju tag krediti
  22. 523 članka imaju tag tehnologija
  23. 448 članka imaju tag obrazovanje
  24. 293 članka imaju tag potpore
  25. 375 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 347 članka imaju tag opg
  27. 369 članka imaju tag eu fondovi
  28. 415 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 396 članka imaju tag porezi
  30. 375 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 324 članka imaju tag osijek
  32. 434 članka imaju tag dzs
  33. 389 članka imaju tag hnb
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 308 članka imaju tag hgk
  38. 354 članka imaju tag energetika
  39. 402 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici