Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Lis 2008

HNB neće dozvoliti daljnji pad tečaja kune

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Jagoda Marić  

HNB neće dozvoliti daljnji pad tečaja kune

Hrvatska narodna banka sprema se na nove poteze koji će Hrvatskoj pomoći da se u ovoj i sljedećoj godini lakše nosi s problemima koje stvara svjetska financijska kriza, pa u središnjoj banci razmišljaju o puštanju dodatnih količina kuna na tržište kako bi se osigurala njegova likvidnost.
To zapravo znači da će se na tržištu, ako bude potrebno i tiskanjem novih količina, osigurati dovoljno novca za ekonomske aktivnosti, ali i za to da bi država, poduzeća i banke mogli plaćati svoje obveze, odnosno otplaćivati kredite. No, u središnjoj banci očekuju da u borbi protiv krize ne ostanu osamljeni te da neke poteze istovremeno povuku i država, poduzeća, banke i ostale financijske institucije.
Od države HNB očekuje značajno smanjenje deficita, od banaka stabiliziranje tečaja, a od poduzeća i financijskih institucija, kao što su mirovinski fondovi, da ne iznose devize iz Hrvatske.
U izjavi za naš list guverner HNB-a Željko Rohatinski upozorava kako je nužno da svi akteri budu svjesni situacije u kojoj se Hrvatska našla pod utjecajem globalne krize te da se ponašaju odgovorno jer će se samo takvim usklađenim djelovanjem prebroditi problemi koje ta kriza donosi. Hrvatska će se na mukama posebno naći sljedeće godine, kada na naplatu dospijeva ukupno 6,9 milijardi eura kredita države, banka i poduzeća.

Stroga kontrola banaka
- HNB će i dalje održavati likvidnost bankarskog sektora na razini dostatnoj za normalno funkcioniranje ekonomskih aktivnosti u zemlji. To podrazumijeva i dodatno emitiranje kunske likvidnosti bude li potrebno. Jedan od instrumenata je i smanjenje obvezne pričuve banka - kaže Rohatinski. No, guverner poručuje da će središnja banka uz očuvanje potrebne količine likvidnosti provoditi i strogu kontrolu poslovanja banka, što je i najbolja garancija za sigurnost depozita, odnosno štednje u bankama.
Stabilnost tečaja, odnosno stabilnost kune za guvernera je temeljna pretpostavka da sustav i dalje nastavi efikasno funkcionirati, te napominje da je stabilnost tečaja "u interesu svih: štediša, banka, države i centralne banke".
- U posljednjih tjedan dana tečaj je deprecirao, odnosno kuna je oslabjela, i to bez utjecaja fundamentalnih razloga i normalno je da se vrati na prijašnju razinu, kaže guverner. Iako to Rohatinski nije rekao, očito je kuna oslabjela jer je to bankama osiguravalo zaradu.
- Središnja banka poduzimat će mjere da se zaustavi slabljenje kune, ali to je interes i ostalih, pa se može očekivati da i banke pridonesu stabilizaciji tečaja na bankarskom tržištu, poručuje guverner poslovnim bankama, od kojih se očito očekuje više truda na očuvanju stabilnosti domaće valute. Rohatinski upozorava i na to da je stabilizacija kune interes i samih banka zato što će tako najbolje izbjeći kreditne rizike, odnosno probleme koje bi njihovi klijenti mogli imati s povratom kredita.
Ako se tečaj ne stabilizira, odnosno ako i banke ne učine svoje, HNB će, poručuje Rohatinski, izravno intervenirati kako bi očuvao kunu, a kad je riječ o intervenciji, guverner ne isključuje ni smanjenje deviznih rezervi središnje banke kao zadnje rješenje. Iako ne želi govoriti detaljnije o mjerama koje će poduzeti HNB, prvi čovjek centralne banke upozorava da će se iskoristi sve mjere kako bi se očuvala stabilnost kune.

Braniti stabilnost tečaja
- HNB će braniti stabilnost tečaja i to će učiniti korištenjem i drugih mjera i načina, i toga moraju biti svjesni svi akteri i moraju preuzeti svoju odgovornost - upozorava Rohatinski.
Središnja banka mogla bi u zaštiti kune, ako banke ništa ne učine, krenuti i povlačenjem novca.
Guverner upozorava i korisnike kredita, prvenstveno za državu, koja bi, kako kaže, svoje potrebe za financiranjem morala uskladiti s objektivnim okolnostima.
- S obzirom na to, bilo bi logično očekivati znatno smanjenje deficita konsolidirane opće države u 2009. u odnosu na 2008. godinu - poručuje Vladi guverner Rohatinski.
Ako bi država smanjila deficit, odnosno manjak u blagajni, to bi automatski značilo i da bi se smanjile njezine potrebe za podizanjem kredita u sljedećoj godini. Unatoč kunama koje će HNB pustiti na bankarsko tržište, država se neće lako zadužiti na domaćem tržištu, a na inozemnom će to biti još teže i skuplje, pa je smanjenje državne potrošnje jedini način da se smanji deficit, a time i potreba zaduživanja.


Komentari članka

Vezani članci

'Nije dobro: Hrvatska može još dvije ili tri godine ovako, a onda tko se spasi - spasi se'

18.10.2018.

Hrvatska je danas, po razini relativnog standarda, tamo gdje je bila prije 110 godina u odnosu na Austriju i Njemačku, tvrdi Lovrinčević.

Kako objasniti aktualni burzovni potop?

15.10.2018.

Nakon što se najvažniji američki burzovni indeks S&P500 vratio s maksimalnih 2937 bodova na 2738 jučer (gotovo -7%), stvari izgledaju dramatično. Međutim, kao i uvijek, stvari treba sagledati u dugoročnoj perspektivi i u sprezi s kretanjima cijena drugih

Prihodi od turzima su u prvih šest mjeseci 2018. godine veći za 10 posto

01.10.2018.

Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), u prvih šest mjeseci 2018. godine, prihodi od stranih turista iznosili su 3 milijarde eura, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od 10 posto, odnosno prihodovano je 276 milijuna eura vi

Zašto su kamate na kredite u Hrvatskoj duplo veće nego u bogatim zemljama EU-a?

18.09.2018.

Iz HNB-a kažu da veliki utjecaj na visinu i kretanje kamatnih stopa ima percepcija rizičnosti zemlje koja se vidi kroz visinu premije rizika za kredite te kreditni rejting zemlje.

Lehman Brothers: Deset godina od najvećeg bankrota u američkoj povijesti

10.09.2018.

Dužnosnici su zaključili da je Lehman bio preslab i da je imao tako skromne kolaterale da bi spašavanje bilo jednostavno neizvedivo.

Tag cloud

  1. 1811 članka imaju tag hrvatska
  2. 1850 članka imaju tag turizam
  3. 1501 članka imaju tag financije
  4. 1180 članka imaju tag izvoz
  5. 775 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 959 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 918 članka imaju tag trgovina
  8. 654 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 786 članka imaju tag investicije
  10. 929 članka imaju tag EU
  11. 847 članka imaju tag svijet
  12. 835 članka imaju tag industrija
  13. 831 članka imaju tag ict
  14. 749 članka imaju tag menadžment
  15. 917 članka imaju tag kriza
  16. 556 članka imaju tag maloprodaja
  17. 523 članka imaju tag marketing
  18. 478 članka imaju tag krediti
  19. 431 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  20. 475 članka imaju tag tehnologija
  21. 330 članka imaju tag poticaji
  22. 401 članka imaju tag obrazovanje
  23. 438 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 238 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 314 članka imaju tag eu fondovi
  30. 319 članka imaju tag agrokor
  31. 297 članka imaju tag hgk
  32. 285 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 311 članka imaju tag hotelijerstvo
  36. 363 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 358 članka imaju tag BDP