Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

11 Velj 2019

Hidroponska proizvodnja jagoda

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Marijan Mavračić  

Hidroponska proizvodnja jagoda

Jagode se danas proizvode na razne načine u zemlji na otvorenom, niskim tunelima, visokim tunelima, NGS (Next generation sequencing), NFT( Nutrient Film Technique), hidroponija. Odmah u početku treba objasniti da riječ hidropon dolazi od grčkih riječi "hydro“(voda) i "ponos“ (rad), što bi se moglo dakle prevesti kao rad/uzgoj s vodom ili rad/uzgoj na vodi ali u praksi je to u stvari uzgoj u hranjivoj otopini bez zemlje.

Hidroponska proizvodnja odvija se u zaštićenim prostorima (plastenici, staklenici) kako bi se što više kontrolirali čimbenici proizvodnje: osvjetljenje, temperatura, vlaga zraka, vlaga supstrata, prihrana, kontrola štetnika i bolesti... Ti prostori mogu biti grijani, povremeno grijani ili negrijani.

Možemo reći da hidroponska proizvodnja jagoda snažniji razvoj započinje zabranom upotrebe metilbromida. Kako znamo da su jagode iznimno osjetljive na bolesti korijenovog sistema (Phytophtora, Verticillium, Rhizoctonia…) do početka ovog stoljeća u svijetu se metilbromid koristio za sterilizaciju tla. Hidroponskom proizvodnjom izbjegavamo uporabu metilbromida i ostalih kemijskih načina sterilizacije tla.

Supstrat
Ovdje prije svega treba naglasiti da biljka može rasti u gotovo svemu što vam padne na pamet, uz osnovni uvjet da to "sve“ nije fitotoksično i da su biljci kroz to "sve“ dostupni voda i hranjiva.

Tako u hidroponiji koristimo supstrate koji svojim svojstvima pozitivno djeluju na rast i razvoj jagoda. Supstrati danas mogu biti različitog sastava: kamena vuna, treset, perlit, vermikulit, vulkanski pijesak, kokosova vlakna, te njihove mješavine… Glavne karakteristike dobrog supstrata za jagodu su poroznost (radi kisika), dobro zadržavanje i otpuštanje vode, sterilnost, povoljan vodozračni odnos, pH 5,5-6,0, što manji sadržaj soli... Supstrat može biti u rastresitom obliku za punjenje uzgojnih posuda ili u vrećama koje su pripremljene za sadnju. Pripremljene posude odnosno vreće postavljaju se u kanalice za odvodnju drenaže. Same kanalice mogu biti postavljeno ovješeno, stalažno ili oscilirajuće.

Najčešći načini hidroponskih sistema uzgoja jagode kod nas:

Kapilarni hidroponski uzgoj je najjednostavniji način hidroponskog uzgoja kod kojeg se hranjiva otopina doprema iz rezervoara direktno u supstrat tj. hranjivu podlogu u kojoj biljka (jagoda) vegetira. Glavni nedostatak ovog načina uzgoja je brzo otpuštanje hranjive otopine.
Kapajući ili drip sustav sastoji se od supstrata u koji se pumpom dovodi otopina hranjivih soli do svake biljke posebno sa malom kapaljkom. Ovo je ujedno i najčešći način hidroponskog uzgoja jagode na našim prostorima.
Postoje i drugi načini hidroponske proizvodnje (vodena kultura, sistem oseke i plime, tehnika hranjivog filma – NFT, aeroponski uzgoj), ali kod proizvodnje jagode kod nas oni nisu zastupljeni, već samo pri proizvodnji pojedinih povrtnih vrsta.

Fertirigacija
Kako znamo da sami supstrat brzo gubi vlagu, a time i hranjivu otopinu i ne može biljci pružiti potrebnu količinu hraniva kroz duži period, potrebno je provoditi učestalu - fertirigaciju (navodnjavanje i prihrana istovremeno). Fertirigacija se provodi putem injektora (mješaone) - uređaja koji vrši miješanje hraniva i šalje otopinu putem cijevi do kapaljke kapaciteta 2L/h. Injektor uzima hraniva iz spremnika A,B,C. Spremnik A većinom sadrži samo otopinu Ca soli i željeza (ne dodavati sulfate), spremnik B sve ostale makro i mikro elemente, i spremnik C dušičnu kiselinu za regulaciju pH vrijednosti. Izračun otopine određuje se prema sastavu sirove vode, sastavu drenaže i potrebama biljke, s posebnom pažnjom na pH i EC.

Osnovni parametri otopine za prihranu:

Vode EC ne veći od 0,6-0,7 mS/cm ili TDS manji od 400 mg/l, željezo ispod 0,5 ppm, bez klorida.
Otopine pH 5,5-6,0 te da je EC 1,5-1,6 mS/cm
Proces fertirigacije odvija se 2 - 15 puta dnevno u trajanju od 1 – 3 minute, zavisno od potrebe biljke.
Frekvenciju i dužinu trajanja određujemo količinom drenaže koja mora iznositi oko 30% dodane količine otopine.
Svjetlost i temperatura
Tu treba odmah napomenuti da se cijela površina tla pokriva bijelom folijom debljine 5-10 mikrona radi bolje refleksije svjetlosti.

Jagode ne vole previsoke temperature, idealni uvjeti su dnevna temperatura od 22 do 260C, a noćna oko 100C. Količina svjetla mjeri se integralom dnevnog osvjetljenja (DLI) koji se izražava u molima fotona na kvadratni metar na dan. Idealna količina svjetla je od 15-25 mola DLI, a minimum je 12.

Vlaga prostora
Vlagu zraka trebalo bi održavati između 60-70 % tijekom dana i znatno višom 90-95 % tijekom noći barem tri sata kako bi se usporila transpiracija i spriječile ožegotine na vrhovima uzrokovane procesom usvajanja kalcija.

Izbor kultivara i vrijeme sadnje
Hidroponska proizvodnja nam daje razne mogućnosti, pa tako izborom kultivara i primjenom novih tehnologija možemo programirati sam početak i duljinu berbe. Razlikujemo kultivare kratkog dana (Elsanta, Sonata, Clery, Joly…) ili prosto rečeno jednorađajuće i stalnorađajuće (mjesečarke) kultivare (Albion, San Andreas, Portola, Capri, Murano ...).

Kultivari kratkog dana formiraju cvjetove kada je dužina dana od 8-13 sati,i hladniji dio godine, dok produženjem iznad 13 sati zametanje prestaje.

Stalnorađajući kultivari također imaju interakciju s trajanjem osvjetljenja no važniju ulogu ima temperatura. Zametanje cvjetova i cvatnja odvija se pri svim duljinama dana, ali ipak treba napomenuti da je veći broj cvjetova u vrijeme dužeg dana. Ukoliko se temperatura približi vrijednosti od 30 ili više stupnjeva broj cvjetova naglo pada.

Oba tipa kultivara mogu se saditi tijekom cijele godine, ali najbolji rezultati u našim klimatskim uvjetima postižu se sadnjom biljke kratkog dana kraj kolovoza početak rujna zavisno od tipa sadnice, dok se stalnorađajuće sade u ožujku.

Sklop biljaka je od 80 000-200 000 biljaka na hektar, što je u usporedbi s "klasičnom“ proizvodnjom na tlu u gredicama, oko 2 – 5 puta više opet ovisno o načinu hidroponske proizvodnje, što jasno direktno utječe na sam prinos i zaradu.

Prednosti i nedostaci hidroponske proizvodnje u odnosu na konvencionalnu
Prednosti:

kontrola proizvodnje
sigurnija proizvodnja
proizvodnja na površinama na kojima nije bilo uvjeta za uzgoj
nema plodoreda
bolji i lakši uvjeti rada (veća učinkovitost)
nekoliko puta veći prinosi
veća kvaliteta plodova
mogućnost cjelogodišnje proizvodnje, a time i veća dobit
racionalnija potrošnja hranjiva i vode
manja uporaba pesticida, a time i manje onečišćenje okoliša
Nedostaci:

veće početno ulaganje
potrebno veće znanje (stalna edukacija)
skuplja proizvodnja

Zaključak
U današnje vrijeme kada su pred proizvođače jagoda postavljeni sve veći izazovi u pogledu same proizvodnje, ali i zahtjeva tržišta, hidroponska proizvodnja može biti jedan od odgovora. Ali ovdje ipak treba još jednom naglasiti da se u ovakvoj ciljanoj, skupoj, preciznoj i automatiziranoj proizvodnji neznanje i greške skupo plaćaju, tako da prije ulaska u takvu proizvodnju treba dobro razmisliti, konzultirati stručnjake (specijaliste) za tu proizvodnju i proanalizirati sve bitne činjenice.


Komentari članka

Vezani članci

Ulagati u lijesku ili ne? Testirali namaz od lješnjaka kako bi donijeli odluku

23.03.2020.

Planirajući sam plasman lješnjaka, naravno kada dođe do toga da ima prinos, nismo htjeli prodavati 'samo' plod jer ga na tržištu ima dosta, nego smo vodeći se ekološkim načelima, odlučili tržištu ponuditi nešto novo, kaže Jeronim Čeko.

OPG Dorotić - Povrat uloženoga novca u nasad borovnice bit će za pet-šest godina

22.02.2020.

Uz voćnjak jabuka OPG Dorotić, uz potporu HAMAG-BICRO-a, počinje uzgoj bobičastog voća te podiže nasad s oko osam tisuća sadnica sibirske borovnice

Ne gledajmo jedni druge kao konkurenciju, što nas je više bit će manje uvoza

19.02.2020.

Svima koji, čitajući moju priču, požele i sami krenuti s uzgojem jagoda, poručujem da mi se slobodno jave za sve potrebne savjete, jer budu li u ovu slatku avanturu krenuli kao grlom u jagode, potrošit će godinu dana samo na učenje i prikupljanje svih pot

Tomislav Pustički: Za lijesku je potrebno znanje, strpljenje i puno volje, ali isplati se

05.02.2020.

Lijeska je voćna vrsta koja komercijalni rod daje tek od sedme godine. To znači da do tada samo ulažemo znajući da skoro nećemo ništa uprihoditi i nadajući se povoljnim vremenskim prilikama. Na to se morate dobro psihički i financijski pripremiti, kaže To

Mladen Dobranić: Ne bude li mraza, voćarima se smiješi dobra godina

05.02.2020.

Bude li nas poštedio mraz, mogli bismo ostvariti dobar urod, kaže nam poznati međimurski voćar i čuvar starih sorti koji je zbog blage zime i već nabubrenih pupova, ove godine krenuo ranije s rezidbom.

Tag cloud

  1. 1982 članka imaju tag hrvatska
  2. 2016 članka imaju tag turizam
  3. 1563 članka imaju tag financije
  4. 1280 članka imaju tag izvoz
  5. 866 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1035 članka imaju tag svijet
  7. 1001 članka imaju tag trgovina
  8. 1026 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 942 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 982 članka imaju tag EU
  13. 679 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  14. 879 članka imaju tag industrija
  15. 780 članka imaju tag menadžment
  16. 927 članka imaju tag kriza
  17. 599 članka imaju tag maloprodaja
  18. 560 članka imaju tag marketing
  19. 389 članka imaju tag poticaji
  20. 499 članka imaju tag krediti
  21. 517 članka imaju tag tehnologija
  22. 437 članka imaju tag obrazovanje
  23. 273 članka imaju tag potpore
  24. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 358 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 359 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 439 članka imaju tag banke
  29. 427 članka imaju tag dzs
  30. 313 članka imaju tag osijek
  31. 383 članka imaju tag hnb
  32. 372 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 287 članka imaju tag opg
  39. 386 članka imaju tag BDP
  40. 343 članka imaju tag recesija