Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Stu 2009

HGK članovima smanjio doprinose 25 posto

Izvor: www.liderpress.hr · Autor: M.Č.  

HGK članovima smanjio doprinose 25 posto

Skupština Hrvatske gospodarske komore koja je održana u četvrtak u Zagrebu donijela je odluku o smanjenjnu komorskog doprinosa za 25 posto. Time će tvrtke članice uštedjeti oko 22 milijuna kuna, koji će ostati na njihovim računima, istaknuo je nadan Vidošević, predsjednik HGK.

Prilikom izlaganja proračuna HGK za 2010. Vidošević se osvrnuo na prozivanje o troškovima HGK rekavši da HGK nije najveći problem hrvatskog gospodarstva te je vrlo neodgovorno da se proziva institucija koja ne samo da ima povijesno značenje već i da je i sama tijekom 157 godina utjecala na razvoj gospodarstva. Na vrlo negativne trendove koji su obilježili hrvatsko gospodarstvo u 2009. upozorila je zamjenica predsjednika Jasna Belošević Matić. Kao prvo, prema analizi HGK ukupni pad BPD-a u 2009. iznositi će 6,5 posto što nije daleko od od europskog prosjeka koji iznosi 4 posto, ali će i dalje u već oslabljenom gospodarstvu i dalje potaknuti trend zaduživanja i veliki rast nezaposlenosti.

-U prvih devet mjeseci godine otpušteno je oko 50 tisuća radnika, što je dvostruko više nego u 2008. i 2007. Najpogođeniji sektori su drvna indsustrija i proizvodnja namještaja gdje je nezaposlenost povećana za 20 posto te trgovina u kojoj je povećana za pet posto-rekla je Belošević- Matić u svom izlaganju. Kao jedan od glavnih problema gospodarstva istaknula je visoku razinu tekuće nelikvidnosti u realnom sektoru gdje su najpogođenije grane su trgovina, prerađivačka industrija, građevinartsvo i poslovanje nekretninama. Nelikvidnost u realnom sektoru već četrnaest mjeseci kontinuirano raste, a nepodmirene obaveze tvrtki dosegle su 19,3 milijarde kuna i veće su za 47,5 posto u odnosu na prošlu godinu. Insolventnih tvrtki je 24,5 tisuća te 35 tisuća obrtnika koji imaju 4,8 milijardi nepodmirenih obveza.

Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević od sutra, kada službeno započinje predsjednička kampanja, privremeno će obustaviti sve svoje obaveze na sadašnjoj funkciji. Kako je rekao na današnjem godišnjem okupljanju u HGK, to je ujedno bio i razlog da se termin Skupštine pomakne dva tjedna prije nego što je to bio običaj prethodnih pet godina. Naime, prethodnih godina termin održavanja je uvijek bio unutar prvih dva tjedna u prosincu, a ove godine zbog poštivanja pravila u predsjedničkoj kampanji u drugoj polovici studenog.

Belošević Matić se osvrnula i na državni proračun gdje je, kaže, stabilizacija moguća jedino uvođenjem dodatnih prihoda. Naglasila je da je proračun za 2009. godinu napravljen preoptimistički te da su podcijenjena recesijska kretanja u Hrvatskoj i Europi. Naglasila je da su njegove kalkulacije rađene na rastu BDP umjesto na njegovom padu. Sukladno tome, kaže Belošević Matić i bilo je očekivati da se rabalans proračuna radio već početkom ove godine i u njega ugradio pad, a rebalansom još u dva navrata tražilo rješenje da se smanje rashodi i napokon pronađu dodatni prihodi. Ipak je pohvalila zadnji, treći rebalans iz srpnja kojim je vlada popravila proračun i čiji će se efekti mjera tek vidjeti. - Do sada je vlada u poduzetim mjerama osigurala tek stabilnost državnih financija, dok je kod poduzeća i stanovništva izostao efekt antirecesijskih mjera- naglasila je zamjenica predsjednika HGK.

Upozorila je da se kod proračuna za 2010. mora voditi računa o rashodima i ne smatrati ih nedodirljivima jer u protivnom, kod sastavljanja proračun za iduću godiunu koji bi trebao iznositi 120 milijardi kuna neće bit puno odmaka od sadašnje lošeg upravljanja javnim financijama koji se temelji na neprimjerenoj razini potrošnje i pokazuje da nema političke volje za zaokretom u razvojnoj politici. Krajem srpnja bruto inozemni dug iznosio je 40,6 milijardi kuna, što je za pet milijardi ili 13,9 posto više od onoga iz srpnja 2008. U strukturi bruto duga dominira dug tvrtki koji su odgovorni za 64,8 posto, dok država sudjeluje s tek 10 posto. Država je pak povećala ukupne dugove zaduživši se u tri kvartala za novih 9,4 milijarde kuna, čime je privatnom sektoru i stanovištvu značajno ograničila pristup financiranju. Kao pozitivan pomak Belošević je navela pad uvoza za 27,4 posto, ali, nažalost, uz istovremeni pad izvoza od nešto manjih 22 posto, čime je pokrivenost uvoza izvozom narasla na 49,1 posto. U gotovo svim granama gospodarstva zabilježen je pad.


Komentari članka

Vezani članci

Bečki institut: Hrvatska će proći najgore od svih zemalja srednje i istočne Europe

16.05.2020.

Analitičare posebno brine mogućnost da se na jesen ponovno vratimo u karantenu. Lovrinčevićeve računice, primjerice, pokazuju da je Hrvatsku svaki dan karantene koštao do stotinjak milijuna eura. Također, dodaje, dosadašnje iskustvo pokazuje da gotovo ni

Recesija u Njemačkoj već se prelijeva i na nas, otkazuju se poslovi u Hrvatskoj

16.05.2020.

Pad narudžbi s njemačkog tržišta već je osjetio požeški proizvođač namještaja Spin Valis, čiji čelni čovjek Zdravko Jelčić kaže da im njemačko tržište u ukupnom izvozu sudjeluje s 30 do 40 posto. Pad narudžbi iz Njemačke u prva je četiri ovogodišnja mjese

Vlada odlučila o rebalansu proračuna, minus između 23 i 25 milijardi kuna

08.05.2020.

Vlada je na sjednici odlučila o rebalansu proračuna zbog velikog smanjenja prihoda izazvanog krizom. Ušteda ima u svim resorima, a rashodna strana ostala je ista, rekao je ministar financija Zdravko Marić.

Američka nezaposlenost približava se brojkama iz Velike depresije

08.05.2020.

Očekivan gubitak 22 milijuna radnih mjesta u Sjedinjenim Državama u travnju vjerojatno će biti najstrmiji pad od Velike depresije i najjasniji pokazatelj kako pandemija koronavirusa pogađa najveće svjetsko gospodarstvo, pišu agencije u petak kada se očeku

Švedski BDP pao u prvom tromjesečju

07.05.2020.

Gospodarstvo je počelo usporavati već krajem 2019., nakon višegodišnjeg razdoblja brzog rasta. Iako Švedska ne slijedi druge europske zemlje u mjerama potpune izolacije, pandemija i potezi drugih vlada poremetili su lance opskrbe, suspregnuli potražnju i

Tag cloud

  1. 2003 članka imaju tag hrvatska
  2. 2046 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1061 članka imaju tag svijet
  6. 867 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 700 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 989 članka imaju tag EU
  14. 888 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 566 članka imaju tag marketing
  19. 391 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 518 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 362 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 352 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 376 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 300 članka imaju tag opg
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija