Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Pro 2008

HBOR: Za izvoznike ipak 30 posto manje kredita

Izvor: www.jutarnji.hr · Autor: Marina Klepo  

HBOR: Za izvoznike ipak 30 posto manje kredita

ZAGREB - Pritisak menadžera i poslodavaca da im država, među ostalim, pomogne na način da više novca odobri Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR) nisu dali rezultate. Kako je i planirano, iz proračuna je toj državnoj banci na kraju odobreno 490 milijuna kuna, 30 milijuna kuna manje nego u 2008. godini.

Problemi HBOR-a, banke koja je proteklih godina bila osobito usmjerena na kreditiranje izvoznika, počeli su prije dva mjeseca kada je zbog kreditne krize morala odustati od izdavanja obveznica vrijednih 300 milijuna eura. Presušivanjem stranih kreditnih linija na kojima se temeljio veći dio poslovanja, Anton Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a, najavio je smanjenje kredita u 2009. godini za čak 30 posto.

Male i srednje tvrtke
Ipak, 300 milijuna eura moglo bi biti osigurano na drugi način. Domaće banke već su odobrile HBOR-u sindicirani kredit od 100 milijuna eura, a kako je najavio Kovačev, sasvim je izgledno da će dodatnih 200 milijuna eura dobiti od međunarodnih financijskih institucija. Kako pojašnjavaju u banci, u tijeku su pregovori s Europskom investicijskom bankom o novoj kreditnoj liniji za financiranje malog i srednjeg poduzetništva, a do kraja mjeseca očekuju potpisivanje ugovora s Razvojnom bankom vijeća Europe, također za financiranje projekata malog i srednjeg poduzetništva, kao i ugovora s njemačkim KfW-om za kreditiranje projekata vodoopskrbe i odvodnje.

To, međutim, ne znači da poduzeća sada mogu računati na više kredita. - Najava kako će plasmani HBOR-a u sljedećoj godini biti manji za oko 30 posto u odnosu na ovu godinu i dalje stoji - ističu u toj banci. Unatoč tome što su uspjeli kompenzirati inozemno zaduživanje od 300 milijuna eura, kažu da su “obveznice bile planirane za izdanje u zadnjem kvartalu ove godine i ne odnose se na planirane aktivnosti u 2009. godini”.

‘Šparni’ proračun
A svoje aktivnosti HBOR financira kroz različite izvore sredstava: od izdavanja obveznica, zaključivanja sindiciranih kredita, ugovaranja kreditnih linija s međunarodnim financijskim institucijama i naplate starih kredita, pa do uplata iz državnog proračuna. Iz ovogodišnjeg “šparnog” proračuna očito je bilo teško izboriti nešto veći iznos, bez obzira na veće potrebe i teškoće s kojima bi se mogla suočiti poduzeća. No, u poduzetničkim krugovima postoje i interpretacije da Anton Kovačev, dugovječni čelnik HBOR-a, više ne uživa nekadašnju naklonost Vlade, ili makar nekih ministara, pa je i to jedan od razloga tanjem budžetu.

Ni banka, ni fond
Na čelu te državne institucije Kovačev je od 1992. godine i u proteklih 16 godina uspio je od nje razviti važnu adresu za poduzetnike. HBOR danas ima pet predstavništava i 232 zaposlena. Jedan od važnijih ciljeva bilo je da s vremenom preraste u prepoznatljivu izvoznu banku, prema uzoru na slične u svijetu. Ipak, odabrani način financiranja, ponajprije putem vanjskog zaduživanja, oduvijek je bio ograničavajući.

Premda nosi naziv banka, HBOR to zapravo nije jer ne podliježe regulativi HNB-a. Teško se može reći i da je državni fond jer tek manji dio novca dobiva iz proračuna. Možda je došlo vrijeme da se način financiranja i pozicija HBOR-a odrede malo ambicioznije.


Komentari članka

Vezani članci

Svaki drugi dužnik domaćih banaka ima kredit u kunama

21.11.2017.

Veća potražnja za stambenim kreditima bila je pod utjecajem bolje perspektive na tržištu nekretnina, kao i rasta pouzdanja potrošača

Za poduzetničke kredite 200 milijuna eura, polovica iz EU fondova

25.10.2017.

Krajnji korisnici "ESIF Kredita za rast i razvoj" mogu biti mali i srednji poduzetnici koji posluju najmanje dvije godine prije podnošenja zahtjeva za kredit poslovnoj banci, a dopuštena su ulaganja u djelatnostima prerađivačke industrije, turizma te krea

Hrvatski bruto inozemni dug krajem lipnja 40,4 milijarde eura

03.10.2017.

Posljednja se tri mjeseca bilježi smanjenje apsolutne razine bruto inozemnog duga, dok je na godišnjoj razini trend njegova pada dugotrajniji i izraženiji te se u kontinuitetu proteže još od kraja 2015. godine

Vujčić: Potrošači će jednostavnije do najboljih ponuda banaka

28.09.2017.

Građani će moći pretraživati po različitim kriterijima i vidjeti tko stvarno na tržištu nudi najbolju ponudu i na taj način će odlučiti gdje će uzeti kredit

Građani su smanjili kreditna dugovanja za 443 milijuna kuna

20.09.2017.

Najveći udjel u ukupnim kreditima stanovništva već tradicionalno imaju stambeni krediti, 43,8 posto, čija je ukupna vrijednost krajem srpnja iznosila 51,3 milijarde kuna, što je za 923 milijuna kuna ili 1,8 posto manje nego godinu dana ranije

Tag cloud

  1. 1690 članka imaju tag hrvatska
  2. 1722 članka imaju tag turizam
  3. 1475 članka imaju tag financije
  4. 1118 članka imaju tag izvoz
  5. 712 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 907 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 620 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 867 članka imaju tag trgovina
  9. 888 članka imaju tag EU
  10. 705 članka imaju tag investicije
  11. 813 članka imaju tag industrija
  12. 795 članka imaju tag ict
  13. 732 članka imaju tag menadžment
  14. 907 članka imaju tag kriza
  15. 725 članka imaju tag svijet
  16. 533 članka imaju tag maloprodaja
  17. 500 članka imaju tag marketing
  18. 464 članka imaju tag krediti
  19. 450 članka imaju tag tehnologija
  20. 286 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 377 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 366 članka imaju tag hnb
  25. 381 članka imaju tag obrazovanje
  26. 333 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 315 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  28. 215 članka imaju tag potpore
  29. 293 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 334 članka imaju tag energetika
  32. 272 članka imaju tag osijek
  33. 288 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 354 članka imaju tag vlada
  36. 278 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 275 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 232 članka imaju tag proizvodnja