Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Pro 2008

HBOR: Za izvoznike ipak 30 posto manje kredita

Izvor: www.jutarnji.hr · Autor: Marina Klepo  

HBOR: Za izvoznike ipak 30 posto manje kredita

ZAGREB - Pritisak menadžera i poslodavaca da im država, među ostalim, pomogne na način da više novca odobri Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR) nisu dali rezultate. Kako je i planirano, iz proračuna je toj državnoj banci na kraju odobreno 490 milijuna kuna, 30 milijuna kuna manje nego u 2008. godini.

Problemi HBOR-a, banke koja je proteklih godina bila osobito usmjerena na kreditiranje izvoznika, počeli su prije dva mjeseca kada je zbog kreditne krize morala odustati od izdavanja obveznica vrijednih 300 milijuna eura. Presušivanjem stranih kreditnih linija na kojima se temeljio veći dio poslovanja, Anton Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a, najavio je smanjenje kredita u 2009. godini za čak 30 posto.

Male i srednje tvrtke
Ipak, 300 milijuna eura moglo bi biti osigurano na drugi način. Domaće banke već su odobrile HBOR-u sindicirani kredit od 100 milijuna eura, a kako je najavio Kovačev, sasvim je izgledno da će dodatnih 200 milijuna eura dobiti od međunarodnih financijskih institucija. Kako pojašnjavaju u banci, u tijeku su pregovori s Europskom investicijskom bankom o novoj kreditnoj liniji za financiranje malog i srednjeg poduzetništva, a do kraja mjeseca očekuju potpisivanje ugovora s Razvojnom bankom vijeća Europe, također za financiranje projekata malog i srednjeg poduzetništva, kao i ugovora s njemačkim KfW-om za kreditiranje projekata vodoopskrbe i odvodnje.

To, međutim, ne znači da poduzeća sada mogu računati na više kredita. - Najava kako će plasmani HBOR-a u sljedećoj godini biti manji za oko 30 posto u odnosu na ovu godinu i dalje stoji - ističu u toj banci. Unatoč tome što su uspjeli kompenzirati inozemno zaduživanje od 300 milijuna eura, kažu da su “obveznice bile planirane za izdanje u zadnjem kvartalu ove godine i ne odnose se na planirane aktivnosti u 2009. godini”.

‘Šparni’ proračun
A svoje aktivnosti HBOR financira kroz različite izvore sredstava: od izdavanja obveznica, zaključivanja sindiciranih kredita, ugovaranja kreditnih linija s međunarodnim financijskim institucijama i naplate starih kredita, pa do uplata iz državnog proračuna. Iz ovogodišnjeg “šparnog” proračuna očito je bilo teško izboriti nešto veći iznos, bez obzira na veće potrebe i teškoće s kojima bi se mogla suočiti poduzeća. No, u poduzetničkim krugovima postoje i interpretacije da Anton Kovačev, dugovječni čelnik HBOR-a, više ne uživa nekadašnju naklonost Vlade, ili makar nekih ministara, pa je i to jedan od razloga tanjem budžetu.

Ni banka, ni fond
Na čelu te državne institucije Kovačev je od 1992. godine i u proteklih 16 godina uspio je od nje razviti važnu adresu za poduzetnike. HBOR danas ima pet predstavništava i 232 zaposlena. Jedan od važnijih ciljeva bilo je da s vremenom preraste u prepoznatljivu izvoznu banku, prema uzoru na slične u svijetu. Ipak, odabrani način financiranja, ponajprije putem vanjskog zaduživanja, oduvijek je bio ograničavajući.

Premda nosi naziv banka, HBOR to zapravo nije jer ne podliježe regulativi HNB-a. Teško se može reći i da je državni fond jer tek manji dio novca dobiva iz proračuna. Možda je došlo vrijeme da se način financiranja i pozicija HBOR-a odrede malo ambicioznije.


Komentari članka

Vezani članci

Porast udjela kunskih kredita u ukupnim kreditima stanovništvu

23.01.2018.

Prema podacima HNB-a, krajem studenog prošle godine ukupni krediti stanovništvu premašili su 119,3 milijardi kuna.

Otkad ne mogu ovršiti cijelu plaću, banke sve teže daju kredite građanima

19.01.2018.

U bankama kažu da će se primjenom novih propisa smanjiti kreditna sposobnost pojedinih potrošača, posebno onih s primanjima manjim od prosječne plaće, pa su »uskladili uvjete s HNB-ovom odlukom«

Marić: Proračun u suficitu prvi put od samostalnosti

01.01.2018.

Suprotno svim očekivanjima, prvi put od samostalnosti države, hrvatski je proračun godinu završio u suficitu. Državni će se dug smanjiti sa 80 na 78 posto BDP-a

Dosegli smo plafon, bez reformi neće biti većeg rasta

21.12.2017.

HNB u ovoj godini očekuje rast gospodarstva od 3,1 posto, dok bi u idućoj godini rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) mogao usporiti na 2,9 posto

Krediti u švicarcima su ipak mogli biti povoljni

12.12.2017.

Danas bi krediti u švicarcima bili jeftiniji nego ovi konvertirani u eure jer su u startu švicarci krenuli s nižim kamatama. Što ako bi oni koji su konvertirali stambene kredite u švicarcima u konačnici ipak prošli bolje u švicarcima?

Tag cloud

  1. 1726 članka imaju tag hrvatska
  2. 1750 članka imaju tag turizam
  3. 1480 članka imaju tag financije
  4. 1140 članka imaju tag izvoz
  5. 731 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 927 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 883 članka imaju tag trgovina
  8. 623 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 734 članka imaju tag investicije
  10. 898 članka imaju tag EU
  11. 822 članka imaju tag industrija
  12. 809 članka imaju tag ict
  13. 739 članka imaju tag menadžment
  14. 757 članka imaju tag svijet
  15. 910 članka imaju tag kriza
  16. 537 članka imaju tag maloprodaja
  17. 505 članka imaju tag marketing
  18. 467 članka imaju tag krediti
  19. 454 članka imaju tag tehnologija
  20. 295 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 419 članka imaju tag dzs
  24. 340 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  25. 384 članka imaju tag obrazovanje
  26. 367 članka imaju tag hnb
  27. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 220 članka imaju tag potpore
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 274 članka imaju tag osijek
  32. 297 članka imaju tag agrokor
  33. 334 članka imaju tag energetika
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 356 članka imaju tag vlada
  36. 282 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 280 članka imaju tag hotelijerstvo
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 174 članka imaju tag edukacija