Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

30 Lis 2019

Građani sve manje štede u bankama, više se isplati spremati u čarapu

Izvor: www.index.hr · Autor: Hina  

Građani sve manje štede u bankama, više se isplati spremati u čarapu

U FINANCIJSKOJ imovini kućanstava i dalje dominiraju depoziti no vidljiv je trend smanjenja njihova udjela, a građani ih sve manje oročavaju, istaknuto je u srijedu na okruglom stolu u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) u povodu Svjetskog dana štednje, 31. listopada.

Glavni ekonomist Hrvatske narodne banke (HNB) Vedran Šošić kazao je da unatoč vrlo niskim prinosima na sve oblike financijske imovine, građani i dalje ulažu u tu imovinu, pa su tako prema podacima HNB-a za kolovoz depoziti kućanstava u bankama premašili 208 milijardi kuna, što je oko šest milijardi kuna više nego na kraju prošle godine.

Kako navodi Šošić, primjetna je promjena da građani sve manje oročavaju depozite, a u većoj mjeri ostavljaju novac na tekućim i štednim računima. Prije dva mjeseca su depoziti koji nisu oročeni tako po prvi puta premašili iznose oročenih depozita. Oročeni depoziti su naime pali ispod sto milijardi kuna, dok su tako depoziti koji nisu oročeni za 10 milijardi kuna veći, navodi Šošić.

Prema podacima od sredine ove godine, ukupna financijska imovina dosegla je oko 487 milijardi kuna, što je 14 milijardi kuna više no na kraju prošle godine, a najviše rastu ulozi u mirovinske fondove, značajno je ulaganje i u dionice i investicijske fondove, dok se uloga tradicionalnih depozita postupno smanjuje, što je povezano sa smanjenjem kamatnih stopa, kaže Šošić te dodaje da jača i tradicionalna orijentacija hrvatskih građana u smislu štednje ulaganjima u nekretnine.

Kako ističe i direktor Sektora za financijske institucije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić, depoziti i dalje dominiraju u financijskoj imovini kućanstava, no zadnjih je godina vidljivo smanjenje njihova udjela. Prema podacima za 2017. godinu, depoziti i valute su tako činili 50,7 posto financijske imovine, a danas je to ispod 50 posto.

Kada je riječ o padajućem trendu vrijednosti oročenih depozita, Savić kao osnovni razlog promjene preferencije stanovništva prema likvidnijim oblicima depozita navodi povijesno niske kamatne stope koje su, osobito kod oročene štednje, postale destimulativne.

Istrijan u prosjeku ima više od 72,5 tisuća kuna depozita u banci

Kada je riječ o regionalnoj odnosno županijskoj raspodjeli depozita kućanstava u kreditnim institucijama, očekivano prednjači Grad Zagreb,a slijede priobalne županije.

U Zagrebu je tako u lipnju ove godine vrijednost depozita iznosila 55,7 milijardi kuna, oko 1,8 milijardi kuna više no u istom lanjskom dobu, pri čemu je udio u ukupnoj vrijednosti depozita iznosio 28 posto. Slijede Splitsko-dalmatinska županija s vrijednošću depozita krajem lipnja od 24,8 milijardi kuna, Primorsko-goranska (19,05 milijardi kuna), Istarska (15,2 milijarde kuna)...

S druge strane, jedino je Zagrebačka županija na godišnjoj razini zabilježila pad vrijednosti depozita, gotovo pet posto, dok je najviši rast, od 10,8 posto, ostvarila Osječko-baranjska županija, na 8,5 milijardi kuna.

Kada se pak ukupna vrijednost depozita kućanstava podijeli s brojem stanovnika pojedine županije, tu s nešto više od 72,5 tisuća kuna po stanovniku prednjači Istarska županija, s nešto više od 69 tisuća slijedi Grad Zagreb, po stanovniku u Primorsko-goranskoj županiji to je iznosilo 67 tisuća kuna, a u Dubrovačko-neretvanskoj županiji nekih 150 kuna manje, odnosno 66.867 kuna.

Član Uprave Wustenrot stambene štedionice Ivan Ostojić ima osjećaj da se događa "paradoks štednje", u smislu da što su kamate na štednju niže, građani više štede. Smatra da je to povezano s očekivanjem građana da će u dogledno vrijeme uslijediti recesija, pa stoga pripremaju "zalihe".

Dajana Barbić s Katedre za financije zagrebačkog Ekonomskog fakulteta kaže da sva relevantna istraživanja upućuju na to da u Hrvatskoj imamo relativno financijski nepismene građane.

Naime, na ljestvici od 22 boda Hrvati ih u prosjeku imaju oko 11,5, što nas svrstava u zemlje s niskom do umjerenom razinom financijske pismenosti, kaže Barbić te dodaje da je to svakako jedan od faktora koji utječe i na njihovo financijsko ponašanje, pa i na način na koji raspolažu štednjom.

HUB: Potraga za alternativnim prigodama za ulaganje

U povodu Svjetskog dana štednje, koji se obilježava 31. listopada, iz Hrvatske udruge banaka (HUB) poručuju da su hrvatske štediše i banke visoko likvidni, a kako niske kamatne stope potiču potragu za alternativnim prigodama za ulaganje.

Kada bi se za to stvorili uvjeti, kažu u HUB-u, dio štednje mogao bi biti usmjeren i na projekte s malo većim prinosom od prevladavajućeg na tržištu, a koje bi mogla ponuditi država, što bi uključivalo i privatizaciju putem IPO-a.


Komentari članka

Vezani članci

Od danas moratorij na otplatu kredita

02.04.2020.

Građanima i poduzetnicima koji su pogođeni epidemijom koronavirusne bolesti banke su od danas omogućile moratorij na otplatu kredita za najmanje iduća tri mjeseca uz mogućnost produljenja.

Adrović: Banke neće podizati ovrhe do 30. lipnja

30.03.2020.

Banke u Hrvatskoj još uvijek razmatraju mogućnost na moratorij na otplatu kredita tvrtkama i građanima uz formiranje garantne sheme

HNB: Banke ukinule naknadu za podizanje gotovine na bankomatima izvan vlastite mreže

26.03.2020.

Hrvatska narodna banka (HNB) izvijestila je u srijedu da su sve banke u Hrvatskoj privremeno ukinule naknade za podizanje gotovine na bankomatima izvan vlastite bankomatske mreže.

Banke najavile odgodu plaćanja kredita na tri mjeseca za pogođene koronavirusom

20.03.2020.

Hrvatska udruga banaka (HUB) izvijestila je u četvrtak da banke iduća tri mjeseca neće poduzimati mjere prisilne naplate duga te će razmatrati i odobravati zahtjeve za odgodom plaćanja kredita za građane i poduzetnike čiji je bonitet ozbiljno narušen usli

Što odluka Vrhovnog suda mijenja za one koji su tužili banku?

17.03.2020.

U prvom oglednom postupku pokrenutom u Hrvatskoj, Vrhovni sud odgovorio je da konverzija švicarskog franka nije ništetna. Dugogodišnji borci za prava oštećenih korisnika kredita u francima razočarani su. Smatraju da je sud stao na stranu banaka.

Tag cloud

  1. 2004 članka imaju tag hrvatska
  2. 2048 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1065 članka imaju tag svijet
  6. 867 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 700 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 991 članka imaju tag EU
  14. 888 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 567 članka imaju tag marketing
  19. 393 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 363 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 353 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 377 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 300 članka imaju tag opg
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija