Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Ruj 2018

Govorili su mi da ništa od EU fondova, da to nije za mlade. Šutio sam, prijavljivao se i prošao na svakom natječaju

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Renata Dragović  

Govorili su mi da ništa od EU fondova, da to nije za mlade. Šutio sam, prijavljivao se i prošao na svakom natječaju

"Poljoprivreda nam je u krvi jer smo iz malog, ali prelijepog sela Šarengrada, gdje je poljoprivreda osnovna djelatnost. Nema ovdje neke velike industrije, pogotovo nakon rata. Tata se prije rata bavio poljoprivredom i to je nekako postala tradicija. Početkom 80-ih godina prošlog stoljeća počeo je polako kupovati zemlju i mehanizaciju, a osnovna djelatnost mu je bila svinjogojstvo. Držao je svinje u ekstenzivnom načinu uzgoja na Šarengradskoj Adi. Kada smo se, nakon mirne reintegracije, vratili - nismo imali više tu mogućnost, pa smo se okrenuli intenzivnom načinu držanja svinja.

Sada bi trebali izgraditi farmu koju ćemo sufinancirati sredstvima iz podmjere 4.1., tipa operacije 4.1.2. Programa ruralnog razvoja", priča Josip Župan čije gospodarstvo postoji od 1998. godine, kada se obitelj vratila iz progonstva u svoj Šarengrad. Doduše, rad je tada nastavio Josipov otac Slobodan, godine 2007. su otvorili OPG, a Josip je nositelj od 2015. godine.

Gospodarstvo broji šest članova; tata Slobodan pomaže u svim poslovima, mama Cvija je domaćica i vodi s Josipovom suprugom Slađanom brigu o kućanstvu i o njihovo troje djece (kćerka Tina i sinovi Jakov i Lovro). Trenutno, uz uzgoj svinja, obrađuju 35 ha zemlje na kojoj uzgajaju kukuruz, suncokret, ječam, šećernu repu. Nemaju, kaže, zaposlenih, ali u planu im je nagodinu zaposliti jednog čovjeka.
Farma za 170 krmača, odgoj prasadi i tov

"Meni su svi pričali da nema ništa od EU fondova, da to nije za mlade, da se ne može proći, ali ih nisam poslušao već se prijavio. Imao sam sreće i na svakom natječaju dosad prošao”, kaže nam Josip.

Godine 2015. Josip se javio na prvi natječaj Programa ruralnog razvoja podmjera 4.1., tip operacije 4.1.1., prošao te je realizirao investiciju vrijednu milijun kuna (70% povrata). Dobivenim sredstvima je kupio traktor i drugu potrebnu mehanizaciju. Dvije godine kasnije, 2017., ponovno se prijavio na podmjeru 4.1., ali tip operacije 4.1.2. kada mu je prošao projekt gradnje farme za 170 krmača, odgoj prasadi i tov kapaciteta 350 komada u turnusu i opremanje te nabava mehanizacije za ratarsku proizvodnju, vrijednosti 12 milijuna kuna (50% povrat). Prijavio se i na podmjeru 6.2. Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnom području te planira napraviti radionicu za popravak poljoprivredne mehanizacije. Odgovor zasad nije dobio, ali se nada pozitivnoj odluci.

Odlučio se i osigurati te je i korisnik podmjere 17.1. Kako kaže, sad ga ne brinu vremenske (ne)prilike jer osiguravaju sve površine i pokrivaju rizike, a novi model gdje korisnik plaća dio, a ostalo osiguravajuće kuće naplaćuju od EU i RH, je odličan. Najveći problemi, naglašava, su spora administracija i predugo rješavanje papirologije. Konkretno, kaže, na izdavanje suglasnosti vodnog gospodarstva za gradnju farme čekali su skoro 8 mjeseci i jedva uspjeli dobiti građevinsku dozvolu koja im je bila uvjet da mogu ući u drugi krug podmjere 4.1. i objaviti javnu nabavu.

Mišljenja je da bi trebalo olakšati mogućnost financiranja projekata i općenito poljoprivrede s pristupačnijim kreditima i s manjim kamatama, da kamate budu barem približno iste, ako ne i iste kao u razvijenim zemljama EU. Najviše mjesta i mogućnosti za promjene ima u olakšavanju dobivanja dozvola za gradnju, dodaje, jer mu je za gradnju farme koju je aplicirao na podmjeru 4.1., trebalo 16 suglasnosti za dobivanje građevinske dozvole.

Inače, Josip je našao stalne kupce s kojima ima dobre odnose i nema, kaže, potrebu za reklamom. Sa svima je unaprijed dogovorena količina i to je temelj poslovanja. Skladište samo potrebnu količinu hrane za svinje, a ostalo prodaju odmah.
Nije sve u davanju novca

Kada su u pitanju mladi i poljoprivreda, naglašava: "Uvijek je problem što se malo ljudi uključuje u poljoprivredu. Dobra su stvar sada ovi fondovi za mlade, ali problem manjka mladih nije riješen ako se dobije 50.000 eura za pokretanje posla, a kasnije ga nitko ne štiti. Ne omogući normalne uvjete za život. Primjerice, svoju kćer Tinu vozim u susjedno selo u vrtić jer ga kod nas nema. Odnosno, novi vrtić koji je prije 5 godina napravljen stoji prazan jer nema djece. Jasan je to primjer da nije sve u davanju novca. Tu je izvjesna količina potrošena, a ništa se nije postiglo jer se nije omogućio posao i druge pogodnosti za mlade da taj vrtić zaista ima za koga raditi. Kada bude išla u školu, bit će jedina u razredu jer nema svojih vršnjaka", nastavlja Josip.

Iako sebe i dalje vidi u poljoprivredi, savjet mu je, kaže, teško dati. "Pogotovo ako je netko obeshrabren; jer ako ti nekoga moraš uvjeravati u nešto onda je bolje da to ni ne radi. Istina je, teško je stanje u poljoprivredi, a i u državi, ali uvijek ima načina da se ide naprijed, radi i živi. Tko stvarno želi i voli nešto, naći će način za ostvariti cilj", zaključuje Josip.


Komentari članka

Vezani članci

Želite povući novac iz EU fondova? Spremaju se velike promjene, a neke od njih neće vam se svidjeti

20.02.2019.

Europska komisija predložila je dosta radikalan zaokret u sufinanciranju projekata za razdoblje od 2021. do 2027. godine. Tako će projekti u manje razvijenim regijama moći dobiti maksimalno 70 posto europskog novca, a do sada su mogli dobiti čak 85 posto

Tehno park za razvoj poduzetništva u Garešnici

18.02.2019.

Gradnja Tehno parka u Poduzetničkoj zoni Kapelica najveća je investicija koja se u Garešnici financira europskim novcem

Za 163 projekta 58 milijuna kuna

13.02.2019.

Trenutačno se provodi 645 projekata mladih poljoprivrednika kojima je odobreno 243 milijuna kuna Programa ruralnog razvoja

Tko to plaća porez još…

12.02.2019.

Projekt se prijavljuje Hamag-Bicrou. Malo ćete se namučiti da shvatite Zakon i Pravilnik, ali kada to svladate, prijava sama za sebe sasvim je prihvatljiva. U odnosu na prijave za fondove EU, “it’s a walk in the park”.

Krenula je u dnevnoj sobi, a danas su iza nje projekti teški milijarde kuna

11.02.2019.

ARIANA VELA najuspješnija je hrvatska konzultantica za EU fondove. Kao i mnogi drugi poduzetnici, počela je skromno, u dnevnoj sobi s jednim računalom, a danas je iza nje oko 250 projekata vrijednih preko 13 milijardi kuna

Tag cloud

  1. 1856 članka imaju tag hrvatska
  2. 1880 članka imaju tag turizam
  3. 1512 članka imaju tag financije
  4. 1195 članka imaju tag izvoz
  5. 808 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 979 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 936 članka imaju tag trgovina
  8. 810 članka imaju tag investicije
  9. 670 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 889 članka imaju tag svijet
  11. 942 članka imaju tag EU
  12. 858 članka imaju tag ict
  13. 841 članka imaju tag industrija
  14. 755 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 477 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 562 članka imaju tag maloprodaja
  18. 532 članka imaju tag marketing
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 342 članka imaju tag poticaji
  22. 409 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 245 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 325 članka imaju tag eu fondovi
  30. 322 članka imaju tag agrokor
  31. 291 članka imaju tag osijek
  32. 324 članka imaju tag hotelijerstvo
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 368 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 325 članka imaju tag porezi