Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Ou 2019

Godišnje potrošimo 22 litre vina po osobi

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Dragana Korpoš/Ivica GettoI/Ivona Čosić  

Godišnje potrošimo 22 litre vina po osobi

Prema podatcima Državnog zavodu za statistiku o bilanci vina za 2017. godinu, objavila je Hina, u vinogradarskoj godini 2016./2017. prosječna potrošnja vina po stanovniku u Hrvatskoj iznosila je 22 litre. Ukupna proizvodnja vina u 2016./2017. iznosila je 760 tisuća hektolitara, pri čemu su najzastupljenija bila vina sa zaštićenom oznakom izvornosti, kojih je proizvedeno 449,76 tisuća hektolitara ili 59,2 posto od ukupnih količina. Sortna vina su, pak, u ukupnoj proizvodnji zastupljena sa 6,4 posto, a ostala vina s 34,4 posto.

Podatci DZS-a pokazuju da je u vinogradarskoj godini 2016./2017. ukupan uvoz vina iznosio 295,7 tisuća hektolitara, dok su početne zalihe iznosile 713,9 tisuća hektolitara.

Od najvećih slavonsko-baranjskih vinara, čije se površine pod vinogradima prostiru na više od 1000 hektara, pokušali smo doznati osnovne podatke o njihovoj proizvodnji, izvoznim rezultatima, zastupljenosti pojedinih sorti u ukupnoj proizvodnji…

- Vina Belje imaju godišnju proizvodnju od tri milijuna litara vina, graševina je najvažnija sorta u našem asortimanu, a zalihe vina su, prema planu, dostatne do izlaska nove berbe - kaže Ljiljana Vajda-Mlinaček, direktorica Sektora marketinga, turizma i korporativnih komunikacija u Belju, naglašavajući kako najviše izvoze na tržišta regije. No beljskih vina ima i u ostalima dijelovima Europe i svijeta. Prošle su godine, nastavlja, krenuli s izvozom vrhunskih vina na tržište Belgije te nastavili s izvozom vina na tržišta Japana, SAD-a i nekoliko drugih europskih tržišta na kojima vina plasiraju već nekoliko godina. Dakako da su beljska vina zastupljena na tržištima diljem Hrvatske. Kao i vina proizvedena u podrumima Zoltana Pinkerta (po vinogradarskim površinama, četvrtog po redu baranjskog vinara).

Izvoz povremen
- Količine vina koje završavaju izvan Hrvatske za sada su gotovo minorne. Nešto izvozimo u Mađarsku i Njemačku, a povremeno, po nekoliko kartona, u Poljsku, Finsku i ostale zemlje. Naša su vina, osim u Slavoniji i Baranji, najviše zastupljena na jadranskoj obali, ali ima ih i diljem Hrvatske. Tvrdim da može i bolje - priča Pinkert, dodajući kako godišnje prodaju 40-ak tisuća litara vina, što je nešto više od polovine ukupne proizvodnje. Kaže kako dio uroda, najviše graševine, prodaju u ‘‘obliku grožđa‘‘, ali se količina prodanih ‘‘bobica‘‘ iz godine u godinu smanjuje.

Vina proizvedena u Vinariji Kalazić također su zastupljena u cijeloj Hrvatskoj, a gotovo 90 posto od ukupne godišnje prodaje završi u Zagrebu i na jadranskoj obali.

- Godišnje proizvedemo između 150.000 i 200.000 butelja vina, od čega je za redoviti izvoz odvojeno samo 2000 butelja, što je približno 1500 litara vina. Riječ je o izvozu u Poljsku i Belgiju. Jedne smo godine izvezli čak 10.000 butelja u Švedsku, ali je bila riječ o otvorenom tenderu, na koji smo ponovno aplicirali. Zaliha uvijek ima u dovoljnim količinama. Premda se čine kao opterećenje, zalihe nisu loše. Pri tome treba naglasiti kako je, primjerice, baranjsko crno vino najbolje kada je staro tri godine. Osim toga, odležavanjem u bačvama vina dobiju na zrelosti i, moram reći, dobro se prodaju - tvrdi Kalazić.

Približno 130.000 litara vina proizvedu u Vinariji Josić, od čega najviše graševine. I kod njih je izvoz na tržište EU-a i ostale europske države više-manje povremen.

- Većinu vina prodajemo u Hrvatskoj - kaže Damir Josić dodajući kako uvijek postoje prijelazne zalihe vina koje sazrijevaju, dok je ostatak prema prethodno utvrđenom planu.

Previše malih vinara
Igor Burčak, upravitelj Zadruge "Vukovarska vina", koja okuplja sedam vinogradara, rekao je kako se povećava potrošnja vina, no u posljednjih su godinu dana pojačane kontrole uvoza, pa je manje vina lošije kvalitete na hrvatskom tržištu.

- Povećava se potrošnja domaćih vina, ali i njihov izvoz, što ukazuje da se posljednjih 5-6 godina popravila kvaliteta hrvatskih vina. To se vidi na manifestacijama na kojima se ocjenjuju, gdje puno uzoraka osvaja značajna priznanja - naveo je Burčak dodajući kako će na zalihama uvijek biti više vina iz uvoza nego domaćih, ali na domaćim je proizvođačima i samoj državi da zaštite domaću proizvodnju i prezentiraju potrošačima kvalitetu, odnosno da se ne prodaju loša vina pod lažnim etiketama visoke vrijednosti.

Udruga voćara i vinogradara Našice ističe da njihovi članovi ne stvaraju zalihe, a ono što ostane minimalne su količine koje zapravo čekaju sljedeću sezonu. Proizvodnju i prodaju vina povećali su, i to uglavnom na domaćem području - ističe Darko Cerovski, predsjednik udruge. Na području Našica inače nisu zadovoljni jer je puno malih vinara, a malo ozbiljnijih proizvođača na veliko.

Usvojen novi Zakon o vinu, donosi ČETIRI vinogradarske regije

Ukidanje svih naknada za kontrole stavljanja vina u promet čime se 12.000.000 kn vraća tom sektoru za marketing, ukidanje evidencijskih markica, uspostava marketinškog označavanja vina kroz četiri vinogradarske regije: Slavonija i Podunavlje, Istra i Kvarner, Dalmacija i Središnja RH – novine su koje donosi novi na Saboru RH usvojen Zakon o vinu. Pravni je to okvir proizvodnje grožđa i vina, prodaje u tržišno transparentnim uvjetima te jačanje uloge vinskih udruženja i unaprjeđivanje marketinga. Uz ostalo, navode u Ministarstvu poljoprivrede, njime se uređuju zemljopisna područja uzgoja i sorte vinove loze, enološki postupci, vinogradarski registar, sustav ispitivanja kvalitete vina prije stavljanja u promet, sustav zaštićenih oznaka, te nadzor i kontrola proizvodnje i prometa. - Cilj je pojednostaviti zakonodavstvo, olakšati pristup tržištu. Tu je i decentralizacija ocjenjivanja vina, veća kontrola na terenu te doprinos administrativnom rasterećenju od 33 %. Donesen je i novi Nacionalni program pomoći tom sektoru 2019. - 2023. s 83 mil. kuna potpore godišnje za investicije u vinarije i promidžbu te rekonstrukciju vinograda. Vinarima smo osigurali i nepovratnu pomoć za podizanje novih nasada - ističe ministar Tomislav Tolušić. Predviđa se priznavanje četiri regionalne organizacije (RO) vinara povezane s četiri regije, decentralizira se postupak organoleptičkog ocjenjivanja vina na razini regija, a RO predlažu ocjenjivače sa svog terena. – Pozdravljamo formiranje četiri regije, što se administracija pojednostavljuje, a neke stvari pojeftinjuju - kaže vlasnik vinarije Apostol iz Trnave Igor Lukačević. Zakon se donosi u svrhu konsolidacije propisa EU-a s nacionalnim propisima u tom sektoru. S.Ž.


Komentari članka

Vezani članci

Kraljevskim vinom se upisali na vinsku kartu svijeta

17.06.2019.

U dva festivalska dana na stotine posjetitelja uživalo je u kušanju 150 različitih traminaca

Nitko nema vrstu potpore kao vinogradari i vinari iz Vinske omotnice, iskoristite to!

23.05.2019.

Bili smo na radionici predstavljanja Nacionalnog programa pomoći sektoru vina. Nitko nema takvu vrstu potpore kakvu imaju vinogradari i vinari iz Vinske omotnice, čulo se na radionici. Što vam je sve na raspolaganju?

Od ulaska Hrvatske u EU uvoz vina se učetverostručio

03.05.2019.

Paradoks domaćeg vinskog tržišta je da imamo sve više vinara, a sve manje vina, iako nam barem vinske tradicije ne manjka, koja je u Hrvatskoj duža nego kod Argentine i Čilea zajedno. Ali i od tuda se uvoze jeftina vina za turističku potrošnju

Plavac mali i pošip koji gledaju na Pelješki most

11.04.2019.

U vinariji Terra Madre, u najmlađem vinogorju u nas, Komarna proizvode ekološko vino. Na ovoj se površini nije odvijala nikakva obrada. Dovoljno udaljena od prometnica, a opet dovoljno blizu moru, vjetar koji neprestano puše, zbog blizine ušća Neretve u m

Od isušenih bobica grožđa prave najskuplje vino na svijetu

29.03.2019.

Royal Tokaji, vinarija na obroncima vinske regije na sjeveroistoku Mađarske, predstavila je najskuplje vino na svijetu. Boca ekskluzivnog vina Essencia, koje nazivaju i "nektar" prodavat će se za nevjerojatnih 40.000 dolara.

Tag cloud

  1. 1916 članka imaju tag hrvatska
  2. 1929 članka imaju tag turizam
  3. 1532 članka imaju tag financije
  4. 1223 članka imaju tag izvoz
  5. 833 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 997 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 958 članka imaju tag trgovina
  8. 828 članka imaju tag investicije
  9. 938 članka imaju tag svijet
  10. 676 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 958 članka imaju tag EU
  12. 882 članka imaju tag ict
  13. 853 članka imaju tag industrija
  14. 764 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 532 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 576 članka imaju tag maloprodaja
  18. 544 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 497 članka imaju tag tehnologija
  21. 358 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 257 članka imaju tag potpore
  24. 439 članka imaju tag banke
  25. 389 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 377 članka imaju tag hnb
  29. 346 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 338 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 296 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 375 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 375 članka imaju tag BDP
  39. 334 članka imaju tag porezi
  40. 267 članka imaju tag investicija