Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Ou 2019

Godišnje potrošimo 22 litre vina po osobi

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Dragana Korpoš/Ivica GettoI/Ivona Čosić  

Godišnje potrošimo 22 litre vina po osobi

Prema podatcima Državnog zavodu za statistiku o bilanci vina za 2017. godinu, objavila je Hina, u vinogradarskoj godini 2016./2017. prosječna potrošnja vina po stanovniku u Hrvatskoj iznosila je 22 litre. Ukupna proizvodnja vina u 2016./2017. iznosila je 760 tisuća hektolitara, pri čemu su najzastupljenija bila vina sa zaštićenom oznakom izvornosti, kojih je proizvedeno 449,76 tisuća hektolitara ili 59,2 posto od ukupnih količina. Sortna vina su, pak, u ukupnoj proizvodnji zastupljena sa 6,4 posto, a ostala vina s 34,4 posto.

Podatci DZS-a pokazuju da je u vinogradarskoj godini 2016./2017. ukupan uvoz vina iznosio 295,7 tisuća hektolitara, dok su početne zalihe iznosile 713,9 tisuća hektolitara.

Od najvećih slavonsko-baranjskih vinara, čije se površine pod vinogradima prostiru na više od 1000 hektara, pokušali smo doznati osnovne podatke o njihovoj proizvodnji, izvoznim rezultatima, zastupljenosti pojedinih sorti u ukupnoj proizvodnji…

- Vina Belje imaju godišnju proizvodnju od tri milijuna litara vina, graševina je najvažnija sorta u našem asortimanu, a zalihe vina su, prema planu, dostatne do izlaska nove berbe - kaže Ljiljana Vajda-Mlinaček, direktorica Sektora marketinga, turizma i korporativnih komunikacija u Belju, naglašavajući kako najviše izvoze na tržišta regije. No beljskih vina ima i u ostalima dijelovima Europe i svijeta. Prošle su godine, nastavlja, krenuli s izvozom vrhunskih vina na tržište Belgije te nastavili s izvozom vina na tržišta Japana, SAD-a i nekoliko drugih europskih tržišta na kojima vina plasiraju već nekoliko godina. Dakako da su beljska vina zastupljena na tržištima diljem Hrvatske. Kao i vina proizvedena u podrumima Zoltana Pinkerta (po vinogradarskim površinama, četvrtog po redu baranjskog vinara).

Izvoz povremen
- Količine vina koje završavaju izvan Hrvatske za sada su gotovo minorne. Nešto izvozimo u Mađarsku i Njemačku, a povremeno, po nekoliko kartona, u Poljsku, Finsku i ostale zemlje. Naša su vina, osim u Slavoniji i Baranji, najviše zastupljena na jadranskoj obali, ali ima ih i diljem Hrvatske. Tvrdim da može i bolje - priča Pinkert, dodajući kako godišnje prodaju 40-ak tisuća litara vina, što je nešto više od polovine ukupne proizvodnje. Kaže kako dio uroda, najviše graševine, prodaju u ‘‘obliku grožđa‘‘, ali se količina prodanih ‘‘bobica‘‘ iz godine u godinu smanjuje.

Vina proizvedena u Vinariji Kalazić također su zastupljena u cijeloj Hrvatskoj, a gotovo 90 posto od ukupne godišnje prodaje završi u Zagrebu i na jadranskoj obali.

- Godišnje proizvedemo između 150.000 i 200.000 butelja vina, od čega je za redoviti izvoz odvojeno samo 2000 butelja, što je približno 1500 litara vina. Riječ je o izvozu u Poljsku i Belgiju. Jedne smo godine izvezli čak 10.000 butelja u Švedsku, ali je bila riječ o otvorenom tenderu, na koji smo ponovno aplicirali. Zaliha uvijek ima u dovoljnim količinama. Premda se čine kao opterećenje, zalihe nisu loše. Pri tome treba naglasiti kako je, primjerice, baranjsko crno vino najbolje kada je staro tri godine. Osim toga, odležavanjem u bačvama vina dobiju na zrelosti i, moram reći, dobro se prodaju - tvrdi Kalazić.

Približno 130.000 litara vina proizvedu u Vinariji Josić, od čega najviše graševine. I kod njih je izvoz na tržište EU-a i ostale europske države više-manje povremen.

- Većinu vina prodajemo u Hrvatskoj - kaže Damir Josić dodajući kako uvijek postoje prijelazne zalihe vina koje sazrijevaju, dok je ostatak prema prethodno utvrđenom planu.

Previše malih vinara
Igor Burčak, upravitelj Zadruge "Vukovarska vina", koja okuplja sedam vinogradara, rekao je kako se povećava potrošnja vina, no u posljednjih su godinu dana pojačane kontrole uvoza, pa je manje vina lošije kvalitete na hrvatskom tržištu.

- Povećava se potrošnja domaćih vina, ali i njihov izvoz, što ukazuje da se posljednjih 5-6 godina popravila kvaliteta hrvatskih vina. To se vidi na manifestacijama na kojima se ocjenjuju, gdje puno uzoraka osvaja značajna priznanja - naveo je Burčak dodajući kako će na zalihama uvijek biti više vina iz uvoza nego domaćih, ali na domaćim je proizvođačima i samoj državi da zaštite domaću proizvodnju i prezentiraju potrošačima kvalitetu, odnosno da se ne prodaju loša vina pod lažnim etiketama visoke vrijednosti.

Udruga voćara i vinogradara Našice ističe da njihovi članovi ne stvaraju zalihe, a ono što ostane minimalne su količine koje zapravo čekaju sljedeću sezonu. Proizvodnju i prodaju vina povećali su, i to uglavnom na domaćem području - ističe Darko Cerovski, predsjednik udruge. Na području Našica inače nisu zadovoljni jer je puno malih vinara, a malo ozbiljnijih proizvođača na veliko.

Usvojen novi Zakon o vinu, donosi ČETIRI vinogradarske regije

Ukidanje svih naknada za kontrole stavljanja vina u promet čime se 12.000.000 kn vraća tom sektoru za marketing, ukidanje evidencijskih markica, uspostava marketinškog označavanja vina kroz četiri vinogradarske regije: Slavonija i Podunavlje, Istra i Kvarner, Dalmacija i Središnja RH – novine su koje donosi novi na Saboru RH usvojen Zakon o vinu. Pravni je to okvir proizvodnje grožđa i vina, prodaje u tržišno transparentnim uvjetima te jačanje uloge vinskih udruženja i unaprjeđivanje marketinga. Uz ostalo, navode u Ministarstvu poljoprivrede, njime se uređuju zemljopisna područja uzgoja i sorte vinove loze, enološki postupci, vinogradarski registar, sustav ispitivanja kvalitete vina prije stavljanja u promet, sustav zaštićenih oznaka, te nadzor i kontrola proizvodnje i prometa. - Cilj je pojednostaviti zakonodavstvo, olakšati pristup tržištu. Tu je i decentralizacija ocjenjivanja vina, veća kontrola na terenu te doprinos administrativnom rasterećenju od 33 %. Donesen je i novi Nacionalni program pomoći tom sektoru 2019. - 2023. s 83 mil. kuna potpore godišnje za investicije u vinarije i promidžbu te rekonstrukciju vinograda. Vinarima smo osigurali i nepovratnu pomoć za podizanje novih nasada - ističe ministar Tomislav Tolušić. Predviđa se priznavanje četiri regionalne organizacije (RO) vinara povezane s četiri regije, decentralizira se postupak organoleptičkog ocjenjivanja vina na razini regija, a RO predlažu ocjenjivače sa svog terena. – Pozdravljamo formiranje četiri regije, što se administracija pojednostavljuje, a neke stvari pojeftinjuju - kaže vlasnik vinarije Apostol iz Trnave Igor Lukačević. Zakon se donosi u svrhu konsolidacije propisa EU-a s nacionalnim propisima u tom sektoru. S.Ž.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska vina sve popularnija u Srbiji, izvoz raste 30 posto

21.02.2020.

Na beogradskom sajmu vina BeoWine, koji se održava u sklopu 42. međunardonog Sajma turizma od 20. do 23. veljače, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore predstavlja se i 12 hrvatskih vinarija – Iločki podrumi, Blato 1902, Kutjevo, Terzolo, Udruga Plav

Sve više visokoobrazovanih mladih seli iz gradskih u ruralna područja

13.02.2020.

Mlade poljoprivrednike cijele Slavonije i Baranje, a posebno one koji se u skorašnjoj budućnosti tek vide u toj grani, usrećila je vijest da će država subvencionirati kupnju zemlje za sve mlade koji se žele baviti poljoprivredom. Dio je to strateškog cilj

Ivan Enjingi: Nema ekološke poljoprivrede, kao ni vinogradarstva bez domaćih životinja!

29.01.2020.

Govoreći o 'tajni svog uspjeha', Enjingi je kazao da je nema jer je princip proizvodnje vina uvijek isti, ali da omjeri, kao i sve drugo, variraju od godine do godine. No, trebamo više raditi, a misliti ekološki jer nitko drugi nema pet vinogradarskih reg

U Mandićevcu će posaditi sigurnosne kolekcije 20-ak autohtonih sorata vinove loze

29.01.2020.

Blagoslovom vinograda pokušališta u Mandićevcu započela je nova godina za studente i profesore Fakulteta agrobiotehnoloških znanosti iz Osijeka. U ovoj godini imaju velike planove.

Uskoro rezidba, loza je odlično

27.01.2020.

Unazad šest godina svi su naši nasadi obnovljeni, i to uz pomoć EU sredstava, tzv. vinske omotnice, a u 2019. završili smo i s obnovom posljednjeg položaja. Ako pogledamo u budućnost, u slijedećih 20 - 30 godina u kojima želimo eksploatirati grožđe iz tih

Tag cloud

  1. 1983 članka imaju tag hrvatska
  2. 2016 članka imaju tag turizam
  3. 1563 članka imaju tag financije
  4. 1281 članka imaju tag izvoz
  5. 866 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1037 članka imaju tag svijet
  7. 1001 članka imaju tag trgovina
  8. 1026 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 942 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 982 članka imaju tag EU
  13. 681 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  14. 879 članka imaju tag industrija
  15. 780 članka imaju tag menadžment
  16. 928 članka imaju tag kriza
  17. 599 članka imaju tag maloprodaja
  18. 560 članka imaju tag marketing
  19. 389 članka imaju tag poticaji
  20. 500 članka imaju tag krediti
  21. 517 članka imaju tag tehnologija
  22. 437 članka imaju tag obrazovanje
  23. 273 članka imaju tag potpore
  24. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 358 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 359 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 439 članka imaju tag banke
  29. 384 članka imaju tag hnb
  30. 427 članka imaju tag dzs
  31. 313 članka imaju tag osijek
  32. 372 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 287 članka imaju tag opg
  39. 387 članka imaju tag BDP
  40. 344 članka imaju tag recesija