Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Pro 2008

Gnojnica će davati struju, toplu vodu i gnojivo

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Željko Krušelj  

Gnojnica će davati struju, toplu vodu i gnojivo

Iskustvo pokazuje da se poljoprivreda s pravom smatra jednim od najriskantnijih segmenata gospodarstva, a reprodukcija i tov svinja u tome su možda i najnepredvidljiviji posao. Uporno variranje cijena, tržišni viškovi, nekontrolirani uvoz te stalna opasnost od izbijanja epidemija čine proizvođače, ali i banke, vrlo skeptičnima kad se ukaže mogućnost ulaženja u velike investicije. Doda li se tome i današnja krizna situacija na tržištu kapitala, gdje je rasplet teško predvidjeti, onda svjesni ulazak u višemilijunske investicije u javnosti izaziva nemalo iznenađenje. A kad se u sve to upletu i nove tehnologije, koje su uvijek i financijski rizične, tvrtke koje se u to upuštaju moraju izazvati pozornost.
Jedna je od njih i Sizim iz Malog Otoka u općini Legrad, vlasništvo obitelji Markan. Devedesetih su godina počeli s malim tovilištem, razvijali su se kako je to situacija na tržištu svinjskoga mesa omogućavala, da bi prije nekoliko godina sagradili novo tovilište i reprocentar kapaciteta 400 krmača i 2800 tovljenika u jednom turnusu, dakle oko 8000 isporučenih komada prasadi godišnje, prosječne težine od oko 110 kilograma. Marijan Markan, direktor tvrtke, okupio je i dvjestotinjak kooperanata, tako da je postao i najveći proizvođač u Koprivničko-križevačkoj i susjednim županijama. Obitelj Markan, čija tvrtka danas zapošljava sedamdesetak radnika, tu nije stala, svjesna da ipak raspolaže premalim kapacitetima za ozbiljni posao. Zato je krenula u projekt koji ne samo da će višestruko povećati kapacitete za reprodukciju i tovljenike, nego će sagraditi i električnu centralu na bioplin, prvu takve vrste u Hrvatskoj, koja toj investiciji daje posebnu dimenziju.
Sizim je, naime, već počeo s gradnjom novog reprocentra za čak tisuću krmača, kao i tovilišta za oko 7000 tovljenika u jednom turnusu. To znači da će stari i novi kapaciteti zajedno osiguravati isporuku čak 30.000 tovljenika godišnje. Prema tome će Sizim imati najveće i najmodernije tovilište u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Da bi to bilo moguće, već je počela gradnja 14.000 četvornih metara novih tovilišta i reprocentra. Još je impresivnije vidjeti takve objekte, jer će dio njih biti dužine 200 metara.
Ukupna je vrijednost ulaganja 40 milijuna kuna. Markan je osigurao 30 milijuna kuna kredita Zagrebačke banka, koja je i dosad pratila njegove projekte, dok je deset milijuna njegovih sredstava. Kako ne bi gubio vrijeme, jer investicija mora biti dovršena do kraja proljeća, Markan je u Danskoj, koja u europskim okvirima prednjači u svinjogojstvu, kupio krda od 1200 nazimica, dakle krmača vrhunske genetike, koje će biti osnovica daljnjeg rasploda. To ga je ulaganje u kvalitetu stajalo dodatnih pola milijuna eura.
Glavno bi, ipak, trebalo uslijediti tijekom iduće godine. Paralelno s velikim tovilištem i reprocentrom grade se i dvije okrugle lagune, ukupnog kapaciteta 10.000 prostornih metara, u koje će se iz svih tovilišta slijevati i čuvati gnojnica. Treba, naime, znati da se gnojnica ne smije tijekom cijele godine ispuštati na poljoprivredne površine, već u utvrđenim terminima, te da ona oslobađa veliku količinu bioplina, od čega šezdesetak posto metana. Ako se metan slobodno ispušta u zrak, smatra se stakleničkim plinom, pa je globalni cilj da se takvo korištenje ograniči, a najbolji je način njegovo sagorijevanje.
Na toj spoznaji temelji se Sizimov projekt za gradnju elektrane kapaciteta jednog megavata. Elektrane na bioplin prilično su popularne u Austriji i Danskoj. Prema sadašnjoj zakonskoj regulativi, HEP je dužan otkupljivati električnu energiju iz obnovljivih izvora, za što je osigurana i subvencionirana cijena od 1,20 kuna po kilovatsatu.
Nesporna je i naplata tih potraživanja. Zato je Markan uvjeren kako ni gospodarska kriza neće razuvjeriti bankare i pojedine fondove da investiraju u njegovu elektranu. Potrebno je, i to za tehnološki najnovija rješenja, osigurati oko 35 milijuna kuna, koji se Sizimu moraju vratiti u roku od šest-sedam godina.

Metan pokreće motor, motor aktivira generator, struja u mrežu
»Tehnologija i nije komplicirana jer metan koji se oslobađa iz gnojnice pokreće motor s unutarnjim sagorijevanjem s 12 cilindara i 1300 konjskih snaga. Motor, pak, aktivira generator snage jednog megavata. Struja odmah preko transformatora ulazi u električnu mrežu, bilježeći na izlazu isporučenu količinu. U tom procesu ostaje i znatna količina tople vode od 80 stupnjeva, koja će se koristiti za grijanje farmi, tako da ćemo istodobno imati i ogromnu uštedu energije«, objašnjavaju tehnički direktor Ivan Markan i direktor sektora razvoja Damir Kobeščak. Zanimljivo je da u fermantator ne mora ići samo gnojnica, koja je u tovilištu i najveći problem, nego i izrazito suha tvar, poput klaoničkog i restoranskog otpada, zelene mase, slame i šumskog otpada. Tako se osigurava da generator stalno proizvodi struju. Nakon svega toga na dnu fermentatora ostaje supstrat u kojem je znatna količina fosfora i dušika. Drugim riječima, krajnji je otpad zapravo kvalitetno gnojivo koje će Sizim koristiti na svojim oranicama, osiguravajući time i nove uštede.


Komentari članka

Vezani članci

Britanski fond ulazi u Varteks, uložit će pet milijuna eura

21.08.2017.

Varaždinski Varteks u četvrtak je objavio da su dioničari te tekstilne tvrtke na glavnoj skupštini prihvatili prijedlog o dokapitalizaciji, a temeljem kojeg bi u vlasničku strukturu Varteksa trebala ući britanska privatna investicijska kompanija Valtegra

Stižu briselski euri za revitalizaciju Škripa

16.08.2017.

U Supetru ciljaju na stvaranje novog turističkog proizvoda temeljenog na kulturnoj baštini

12 slavonskih projekata za čak 520 milijuna eura

15.08.2017.

Ukupan iznos izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku u prvom ovogodišnjem tromjesečju iznosio je, prema preliminarnim podacima Hrvatske narodne banke 427 milijuna eura, što je za čak 126 milijuna eura ili 22,8 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine

JEDNA OD NAJUSPJEŠNIJIH HRVATSKIH TVRTKI OTVARA VLASTITU SILICIJSKU DOLINU U Istri dovršavaju golemi kompleks za zaposlenike

09.08.2017.

Sve je spremno za otvaranje velikog poslovno-smještajnog i razvojnog kompleksa vodeće softverske tvrtke u Hrvatskoj - Infobipa. Nedostaje još samo nekoliko detalja i uređenje okoliša pa će softverski div s istarskom adresom moći otvoriti svoja vrata.

U Zadru uskoro kreće proizvodnja elemenata za vozila nove generacije koje rade Mercedes, Audi i BMW

08.08.2017.

Zadarsko područje uskoro će dobiti novu tvornicu dijelova koji će se ugrađivati u vozila nove generacije. Partneri u projektu Željku Uzelcu, vlasniku projektne tvrtke Kotar superior consulting, su dobavljači i proizvođači autodijelova

Tag cloud

  1. 1643 članka imaju tag hrvatska
  2. 1676 članka imaju tag turizam
  3. 1458 članka imaju tag financije
  4. 1085 članka imaju tag izvoz
  5. 688 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 888 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 856 članka imaju tag trgovina
  8. 603 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 875 članka imaju tag EU
  10. 682 članka imaju tag investicije
  11. 808 članka imaju tag industrija
  12. 778 članka imaju tag ict
  13. 727 članka imaju tag menadžment
  14. 906 članka imaju tag kriza
  15. 698 članka imaju tag svijet
  16. 528 članka imaju tag maloprodaja
  17. 494 članka imaju tag marketing
  18. 459 članka imaju tag krediti
  19. 444 članka imaju tag tehnologija
  20. 281 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 414 članka imaju tag dzs
  23. 364 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 364 članka imaju tag hnb
  25. 377 članka imaju tag obrazovanje
  26. 330 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 214 članka imaju tag potpore
  28. 290 članka imaju tag hgk
  29. 266 članka imaju tag poduzetnici
  30. 286 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  31. 328 članka imaju tag energetika
  32. 267 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 353 članka imaju tag vlada
  35. 264 članka imaju tag investicija
  36. 263 članka imaju tag eu fondovi
  37. 260 članka imaju tag agrokor
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja