Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Pro 2008

Gnojnica će davati struju, toplu vodu i gnojivo

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Željko Krušelj  

Gnojnica će davati struju, toplu vodu i gnojivo

Iskustvo pokazuje da se poljoprivreda s pravom smatra jednim od najriskantnijih segmenata gospodarstva, a reprodukcija i tov svinja u tome su možda i najnepredvidljiviji posao. Uporno variranje cijena, tržišni viškovi, nekontrolirani uvoz te stalna opasnost od izbijanja epidemija čine proizvođače, ali i banke, vrlo skeptičnima kad se ukaže mogućnost ulaženja u velike investicije. Doda li se tome i današnja krizna situacija na tržištu kapitala, gdje je rasplet teško predvidjeti, onda svjesni ulazak u višemilijunske investicije u javnosti izaziva nemalo iznenađenje. A kad se u sve to upletu i nove tehnologije, koje su uvijek i financijski rizične, tvrtke koje se u to upuštaju moraju izazvati pozornost.
Jedna je od njih i Sizim iz Malog Otoka u općini Legrad, vlasništvo obitelji Markan. Devedesetih su godina počeli s malim tovilištem, razvijali su se kako je to situacija na tržištu svinjskoga mesa omogućavala, da bi prije nekoliko godina sagradili novo tovilište i reprocentar kapaciteta 400 krmača i 2800 tovljenika u jednom turnusu, dakle oko 8000 isporučenih komada prasadi godišnje, prosječne težine od oko 110 kilograma. Marijan Markan, direktor tvrtke, okupio je i dvjestotinjak kooperanata, tako da je postao i najveći proizvođač u Koprivničko-križevačkoj i susjednim županijama. Obitelj Markan, čija tvrtka danas zapošljava sedamdesetak radnika, tu nije stala, svjesna da ipak raspolaže premalim kapacitetima za ozbiljni posao. Zato je krenula u projekt koji ne samo da će višestruko povećati kapacitete za reprodukciju i tovljenike, nego će sagraditi i električnu centralu na bioplin, prvu takve vrste u Hrvatskoj, koja toj investiciji daje posebnu dimenziju.
Sizim je, naime, već počeo s gradnjom novog reprocentra za čak tisuću krmača, kao i tovilišta za oko 7000 tovljenika u jednom turnusu. To znači da će stari i novi kapaciteti zajedno osiguravati isporuku čak 30.000 tovljenika godišnje. Prema tome će Sizim imati najveće i najmodernije tovilište u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Da bi to bilo moguće, već je počela gradnja 14.000 četvornih metara novih tovilišta i reprocentra. Još je impresivnije vidjeti takve objekte, jer će dio njih biti dužine 200 metara.
Ukupna je vrijednost ulaganja 40 milijuna kuna. Markan je osigurao 30 milijuna kuna kredita Zagrebačke banka, koja je i dosad pratila njegove projekte, dok je deset milijuna njegovih sredstava. Kako ne bi gubio vrijeme, jer investicija mora biti dovršena do kraja proljeća, Markan je u Danskoj, koja u europskim okvirima prednjači u svinjogojstvu, kupio krda od 1200 nazimica, dakle krmača vrhunske genetike, koje će biti osnovica daljnjeg rasploda. To ga je ulaganje u kvalitetu stajalo dodatnih pola milijuna eura.
Glavno bi, ipak, trebalo uslijediti tijekom iduće godine. Paralelno s velikim tovilištem i reprocentrom grade se i dvije okrugle lagune, ukupnog kapaciteta 10.000 prostornih metara, u koje će se iz svih tovilišta slijevati i čuvati gnojnica. Treba, naime, znati da se gnojnica ne smije tijekom cijele godine ispuštati na poljoprivredne površine, već u utvrđenim terminima, te da ona oslobađa veliku količinu bioplina, od čega šezdesetak posto metana. Ako se metan slobodno ispušta u zrak, smatra se stakleničkim plinom, pa je globalni cilj da se takvo korištenje ograniči, a najbolji je način njegovo sagorijevanje.
Na toj spoznaji temelji se Sizimov projekt za gradnju elektrane kapaciteta jednog megavata. Elektrane na bioplin prilično su popularne u Austriji i Danskoj. Prema sadašnjoj zakonskoj regulativi, HEP je dužan otkupljivati električnu energiju iz obnovljivih izvora, za što je osigurana i subvencionirana cijena od 1,20 kuna po kilovatsatu.
Nesporna je i naplata tih potraživanja. Zato je Markan uvjeren kako ni gospodarska kriza neće razuvjeriti bankare i pojedine fondove da investiraju u njegovu elektranu. Potrebno je, i to za tehnološki najnovija rješenja, osigurati oko 35 milijuna kuna, koji se Sizimu moraju vratiti u roku od šest-sedam godina.

Metan pokreće motor, motor aktivira generator, struja u mrežu
»Tehnologija i nije komplicirana jer metan koji se oslobađa iz gnojnice pokreće motor s unutarnjim sagorijevanjem s 12 cilindara i 1300 konjskih snaga. Motor, pak, aktivira generator snage jednog megavata. Struja odmah preko transformatora ulazi u električnu mrežu, bilježeći na izlazu isporučenu količinu. U tom procesu ostaje i znatna količina tople vode od 80 stupnjeva, koja će se koristiti za grijanje farmi, tako da ćemo istodobno imati i ogromnu uštedu energije«, objašnjavaju tehnički direktor Ivan Markan i direktor sektora razvoja Damir Kobeščak. Zanimljivo je da u fermantator ne mora ići samo gnojnica, koja je u tovilištu i najveći problem, nego i izrazito suha tvar, poput klaoničkog i restoranskog otpada, zelene mase, slame i šumskog otpada. Tako se osigurava da generator stalno proizvodi struju. Nakon svega toga na dnu fermentatora ostaje supstrat u kojem je znatna količina fosfora i dušika. Drugim riječima, krajnji je otpad zapravo kvalitetno gnojivo koje će Sizim koristiti na svojim oranicama, osiguravajući time i nove uštede.


Komentari članka

Vezani članci

Parklio, trećeplasirani s Idea Knockouta 2017, osigurao investiciju od 5 milijuna dolara

12.03.2020.

Hrvatski startup Parklio je dobio rekordnu investiciju za daljnji razvoj i širenje poslovanja. Proizvodi su im već sada prisutni u 35 zemalja svijeta

U avioindustriji 200 novih radnih mjesta

29.02.2020.

Vukovarske je vijećnike dogradonačelnica informirala o posjetu tvrtke koja će u travnju zaposliti prvih 50 djelatnika

‘S pogledom unaprijed, naš je fokus na širenju ponude na bankarske usluge i to po cijeloj Europi’

25.02.2020.

Tri najveća konkurenta Revoluta u Europi su njemački N26 te britanski Monzo i Starling. U Hrvatskoj mu je glavni konkurent Keks Pay od Erste banke, koji je objavio da ima više od 100.000 korisnika dok posljednji podaci za Revolut ukazuju da ima više od 50

Na jugu Dalmacije uskoro kreće gradnja superluksuznog resorta, vrijednog milijardu kuna, kakav još nije viđen u Hrvatskoj

21.02.2020.

Općina Župa dubrovačka prošli tjedan usvojila je Urbanistički plan uređenja Kupara I (UPU). Time je omogućen nastavak projekta obnove jednog od naših najvrednijih hotelskih kompleksa na jugu Dalmacije. Investitor, tvrtka Avenue ulaganja, najavljuje kako b

Veliko ulaganje međimurske tvrtke EKO Kotor uskoro će se višestruko isplatiti

17.02.2020.

Tov pilića povećat će pet puta prihod EKO Kotora, tvrtke koja se dosad bavila proizvodnjom energije iz obnovljivih izvora energije. Otvara farmu uz potporu HAMAG-BICRO-a i Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta

Tag cloud

  1. 1983 članka imaju tag hrvatska
  2. 2017 članka imaju tag turizam
  3. 1563 članka imaju tag financije
  4. 1282 članka imaju tag izvoz
  5. 1041 članka imaju tag svijet
  6. 866 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1001 članka imaju tag trgovina
  8. 1029 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 943 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 684 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  13. 982 članka imaju tag EU
  14. 881 članka imaju tag industrija
  15. 780 članka imaju tag menadžment
  16. 929 članka imaju tag kriza
  17. 601 članka imaju tag maloprodaja
  18. 560 članka imaju tag marketing
  19. 389 članka imaju tag poticaji
  20. 501 članka imaju tag krediti
  21. 517 članka imaju tag tehnologija
  22. 437 članka imaju tag obrazovanje
  23. 275 članka imaju tag potpore
  24. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 358 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 359 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 439 članka imaju tag banke
  29. 384 članka imaju tag hnb
  30. 427 članka imaju tag dzs
  31. 313 članka imaju tag osijek
  32. 372 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 288 članka imaju tag opg
  39. 387 članka imaju tag BDP
  40. 344 članka imaju tag recesija