Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

12 Stu 2021

Giancarlo Dall‘Ara: ‘Profit u vremenu poslije covida leži u difuznim hotelima‘

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: Barbara Ban  

Giancarlo Dall‘Ara: ‘Profit u vremenu poslije covida leži u difuznim hotelima‘

Ideja o difuznim hotelima u Hrvatskoj, nažalost, nije zaživjela kako se tome svojedobno nadao turistički establišment. Kategorizacija postoji, ali stari povijesni gradići nisu, očito, shvatili koncept niti ga je lokalno stanovništvo prihvatilo iako se mnoga mjesta kunu da slijede takav turizam. Možda je upravo sada vrijeme da se ponovno otvori ta tema jer današnji turist traži - autentičnost, sigurnost, distancu i prirodu. A difuzni hotel, odnosno albergo diffuso, to i nudi. Baš zato je nedavno u Vodnjanu bio Giancarlo Dall'Ara, ugledni konzultant i predsjednik talijanske nacionalne udruge difuznih hotela L’associazione nazionale Alberghi Diffusi. Došao je kako bi razmotrio koje su mogućnosti toga gradića na jugu Istre, koji za to ima sve predispozicije.

Prvi ste put u Vodnjanu. Ima li taj gradić potencijal za razvoj difuznog hotela?

- Vodnjan je za mene pravo iznenađenje. Mislio sam da je manji. Posebno me dojmila glavna Trgovačka ulica, koja više nije puna aktivnosti kao što je to bilo nekada, ali je golem potencijalni resurs, koji je veoma zanimljiv i može se revitalizirati. Ima malih gradova koji su izgubili identitet zbog neadekvatne obnove ili otvaranja trgovina s globalnim brendovima. A u Vodnjanu se to još nije dogodilo. Dakle, ima bazu i potencijal za razvoj takvog vida turizma. A dosadašnje iskustvo u Italiji je pokazalo da postoje tri načina kako se mogu razvijati gradići kao što je Vodnjan.

Koji su to modeli?

- Prvi je disneyfikacija. To je turistifikacija, odnosno kada se u takvu mjestu apsolutno sve radi za turiste i njima se sve prilagođava. Time se gubi identitet mjesta, sve su suvenirnice i trgovine iste, stanovnici više ne žive u centru mjesta i sve funkcionira samo za turiste. Kada njih nema, mjesto je mrtvo. A turisti dolaze u mjesto da bi sreli druge turiste, a ne lokalno stanovništvo. Drugi način za razvoj malih mjesta jest muzeifikacija. Takva mjesta i dalje nemaju lokalno stanovništvo, ali su dobro očuvana i obnovljena, zgrade su kao nekada. Danju se odvija biznis, a nakon 18 sati nema ničega. I tu je sve podređeno posjetiteljima. Sve je lijepo očuvano, ali, jednostavno, takvo mjesto nema dušu. Treći put je albergo diffuso, ili, kako ga vi u Hrvatskoj zovete, difuzni hotel. U takvu mjestu imate lokalno stanovništvo i goste koji mrze stvari koje se rade samo za turiste. Oni žele prave stvari i autentično iskustvo. Oni primjerice ne vole menije za turiste ili gadgete. To je novi tip turista. Oni traže autentičnost, ali ne samo u zgradama nego i ljudima. Oni žele sresti ljude, s njima razgovarati. Kada dolaze u takve gradiće, žele upoznati život gradića i drago im je kad im netko pokloni vrijeme, pažnju i povjerenje. To ne mogu kupiti novcem. A Vodnjan ima preduvjete da postane takvo nešto jer ima autentičnu arhitekturu i autentično lokalno stanovništvo. To sam sam iskusio jer su se ljudi zaustavljali na ulici i htjeli mi pokazati svoje kuće i pričati mi o njima.

Što je za početak potrebno napraviti u gradiću kao što je Vodnjan ili nekim drugima sličnima da bi imali difuzni hotel? Najmanje koliko soba treba imati i koji su dodatni sadržaji potrebni?

- Kuće i sobe najjednostavnije je riješiti jer ih imaju sva mjesta, ali više je pitanje tko će ih voditi. Za pokretanje alberga diffusa potrebne su najmanje dvije kuće, a jedna od njih mora imati recepciju i servise koje nudi hotel. Kuće ne smiju biti udaljene jedna od druge više od 200 metra te moraju imati najmanje sedam soba. Ekonomski možda to i nije toliko isplativo. Standard koji bi se isplatio jest minimalno 15 soba za početak, a idealno bi bilo imati 40 soba. Ali i to ovisi o upravljanju. Ako hotelom upravlja obitelj, 15 soba je dovoljno, a ako se time bavi tvrtka, onda ih je potrebno imati barem 40. Isto tako, te kuće moraju biti obnovljene u tradicionalnom stilu, onakve kakve su bile nekada. Moderne kuće možete naći bilo gdje. Isto tako, jako je važan namještaj. Ako vidite staru klupu, ona će mnogo reći o ambijentu. Hoteli nastaju radi turista, a kuće radi stanovnika. To je ta razlika. A albergo diffuso, zapravo, omogućuje posjetiteljima da uđu u povijest obitelji i te kuće u kojoj odsjedaju. U Vodnjanu sam čuo predivne priče o kućama. A tu ne govorim o legendama, nego o istinitim pričama. To treba valorizirati. Osim toga, to je održivi model u turizmu koji zadržava stanovništvo u starim jezgrama, ne gradi se ništa novo te valorizira se postojeće.

Iako u Hrvatskoj imamo mogućnost kategorizirati difuzne hotele, dosad se veoma malen broj njih za to odlučio. Lokalno stanovništvo nije shvatilo prednosti takva smještaja. Kako steći povjerenje ljudi?

- Hrvatska kategorizacija preuzela je za ovaj vid smještaja dobar dio prakse iz Italije, ali ne i sve kriterije za pravilnik pravog alberga diffusa. I mene su se obratili pri izradi tog pravilnika. Primjerice, sam naziv nisu preuzeli. Albergo diffuso je pojam koji se ne prevodi kao što ga vi prevodite u Hrvatskoj. Isto tako, ne poštuje se distanca između objekata i recepcije. Ne uzima se u obzir da se takav vid smještaja bazira na ljudima, a ne kućama. Albergo diffuso nije resort. Pokazalo se da takvim hotelom treba upravljati jedan subjekt, bilo privatni ili društveni ili pak grupa lokalnih ljudi. Međutim, pet različitih vlasnika kuća teško će se dogovoriti kako skupa voditi hotel jer svatko svoju nekretninu vrednuje najviše. Zato trebaju imati upravitelja kako bi se izbjegli konflikti. A vođenje je unificirano. Jedan subjekt vodi biznis. Dakle, vlasnici kuća jesu vlasnici nekretnina, ali nisu vlasnici difuznog hotela. On može biti zaposlenik hotela, primjerice može čistiti svoju kuću. A ako upravitelj hotela nije zadovoljan, on čak može i otkazati tu njegovu uslugu, ali objekt ostaje dio hotela.

Što moraju napraviti oni koji se odluče za difuzni hotel?

- Prije svega, oni koji se za to odluče moraju voljeti svoj kraj. Ako samo vole biznis, ništa od toga. Neka naprave normalni hotel. A što znači voljeti svoj kraj? Ako ja ovdje živim, kada se moja djeca primjerice vrate sa studija u Zagrebu, imat će posao. Ako volim svoj kraj, onda ću u njega investirati. I ta ljubav je ekonomska. Investiram ovdje kako bih stvorio budućnost za svoju djecu i respektiram grad i dižem kvalitetu svog života i svoje zajednice. Jer takav hotel, odnosno te kuće automatski dižu i vrijednost drugih kuća oko sebe, ne samo svoju vrijednost.


Komentari članka

Vezani članci

Pristojba za turiste u Osijeku samo simboličnih 10 kn

18.01.2022.

U moru doista lijepih vijesti koje u zadnje vrijeme dolaze iz Osijeka, svakako je zgodna i ona o sve boljim turističkim učincima. Dugo je, naime, godina Osijek "lomio" granicu od 100 tisuća noćenja i napokon ju je u 2019. godini i preskočio s 129 tisuća o

Rast broja putnika u zračnim lukama

18.01.2022.

U odnosu prema studenome pretpandemijske, 2019., kada ih je bila 351 tisuća, broj putnika u studenome lani smanjen je za 42 posto. Tako je u studenome 2021. ostvareno 58,2 posto prometa putnika iz studenoga 2019. Najveći promet putnika ostvarila je zračna

Vlasnik NK Osijeka priprema gradnju novog hotelskog kompleksa u Ičićima. Radovi počinju već za mjesec dana

17.01.2022.

Podsjetimo, vlasnik Riva’s Hotels&Resortsa, tvrtke koja realizira projekt u Ičićima, tvrtka je Talentis group koja je u vlasništvu mađarske obitelji Lorinza Meszarosa, u Hrvatskoj poznatog po tome što je prije nekoliko godina kupio Nogometni klub Osijek.

Crikvenica podvukla crtu pod turističku sezonu. Turista je bilo 26 posto manje nego 2019.

17.01.2022.

Kada broj dolazaka prevedemo u broj noćenja, Crikvenica je 2021. godine ostvarila 1.717.744 noćenja, što čini oko 23 posto manje noćenja u odnosu na referentnu 2019. godinu, kada su ostvarena 2.218.463 noćenja. U najkritičnijoj 2020. godini zabilježeno je

Adriano Palman: ‘Kampovi su ostvarili impresivne rezultate iznad svih očekivanja‘

11.01.2022.

‘Ove je godine hrvatski kamping sektor ostvario čak 91 posto noćenja u odnosu na veoma dobru i posljednju pretpandemijsku, 2019. godinu‘

Tag cloud

  1. 2306 članka imaju tag turizam
  2. 2164 članka imaju tag hrvatska
  3. 1427 članka imaju tag izvoz
  4. 1285 članka imaju tag svijet
  5. 1665 članka imaju tag financije
  6. 970 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1193 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1100 članka imaju tag trgovina
  9. 1089 članka imaju tag ict
  10. 915 članka imaju tag zapošljavanje
  11. 943 članka imaju tag investicije
  12. 757 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1057 članka imaju tag EU
  14. 964 članka imaju tag industrija
  15. 844 članka imaju tag menadžment
  16. 453 članka imaju tag koronavirus
  17. 947 članka imaju tag kriza
  18. 656 članka imaju tag maloprodaja
  19. 454 članka imaju tag poticaji
  20. 618 članka imaju tag marketing
  21. 446 članka imaju tag opg
  22. 548 članka imaju tag tehnologija
  23. 520 članka imaju tag krediti
  24. 420 članka imaju tag eu fondovi
  25. 411 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 326 članka imaju tag potpore
  27. 445 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 469 članka imaju tag obrazovanje
  29. 426 članka imaju tag porezi
  30. 401 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 347 članka imaju tag osijek
  32. 397 članka imaju tag hnb
  33. 442 članka imaju tag dzs
  34. 403 članka imaju tag vlada
  35. 322 članka imaju tag hgk
  36. 440 članka imaju tag banke
  37. 336 članka imaju tag agrokor
  38. 417 članka imaju tag BDP
  39. 363 članka imaju tag energetika
  40. 330 članka imaju tag start up