Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Svi 2018

GDPR stupa na snagu: Banke više neće moći provjeravati podatke

Izvor: www.seebiz.eu · Autor: SEEbiz / Jutarnji list  

GDPR stupa na snagu: Banke više neće moći provjeravati podatke

U suprotnom, od 25. svibnja, napominju, bit će izbrisani s njihove liste korisnika. Jedna od tvrtki koja postaje obveznik GDPR-a je i Hrvatski registar obveza po kreditima (HROK) koja raspolaže podacima o kreditnoj zaduženosti građana, a dostupni su bankama, štedionicama, lizing društvima, kartičnim kućama i društvima za potrošačko kreditiranje. Za tu tvrtku u vlasništvu banaka, prema neslužbenim informacijama, primjena novih pravila o zaštiti osobnih podataka značit će velike promjene, a sve upućuje da ih ona neće dočekati spremna.

- Obim korištenja osobnih podataka, sigurno je, bit će značajno manji. Primjerice, HROK više neće moći pohranjivati osobne podatke na rok od 20 godina, banke i druge kreditne institucije više neće moći slati HROK-u podatke svojih klijenata kako požele niti će se njima moći raspolagati bez njihova znanja - kaže za Jutarnji list pravni stručnjak u jednoj od većih domaćih banaka.

Svojim klijentima morat će pomno objašnjavati zašto uzimaju podatke i što s njima namjeravaju učiniti.

Jedna od odredbi GDPR-a je i “pravo na zaborav” koja propisuje da ispitanik ima pravo “od voditelja obrade ishoditi brisanje osobnih podataka koji se na njega odnose”... među ostalim, ako više nisu nužni u odnosu na svrhu obrade. Znači li to da će klijenti banaka, nakon što dobiju kredit, moći od HROK-a zatražiti brisanje određenih podataka?

Na to i druga pitanja o pripremi za primjenu novog zakona odgovore u HROK-u i Hrvatskoj udruzi banaka, nakon višednevnih pokušaja, nismo uspjeli dobiti. Jednako tako do zaključenja ovog broja nije bilo moguće dobiti ni odgovor Agencije za zaštitu osobnih podataka u kojoj tvrde da su ovih dana pretprani poslom objašnjavanja prava o zaštiti osobnih podataka.

Uz brojne nepoznanice oko same primjene GDPR-a, kako se može doznati, bankare trenutačno najviše muče potencijalno visoke kazne za slučaj da ih netko optuži za neovlašteno korištenje njihovih podataka. Kao što je poznato, za nepoštivanje propisa kazne mogu biti do 20 milijuna eura. Stoga su se proteklih dana, prema neslužbenim informacijama, banke obratile HNB-u i Ministarstvu financija pokušavajući ishoditi da se status HROK-a i njegovo pravo raspolaganja podacima o kreditnoj zaduženosti građana riješe posebnom uredbom ili zakonom. Iako su pokazali razumijevanje za njihove brige, u Ministarstvu financija i HNB-u, čini se, nisu skloni takvom rješenju.

Osnivanje HROK-a pokrenulo je 20-ak banaka 2004. godine kako bi imale bolji uvid u kreditnu sposobnost građana. Podaci o zaduženosti građana postali su lako dostupni ne samo bankama, već i štedionicama, lizing društvima, kartičnim kućama i društvima za potrošačko kreditiranje. K tome, HROK je 2010. godine proširio svoju ponudu i kreditnim izvješćem o zaduženosti poduzeća.

No, u jednoj od banaka neslužbeno napominju da se HROK i do sada strogo pridržavao zaštite privatnosti podataka, pozivajući se na njegova pisana “načela rada”. U njima stoji da se svi podaci u Registru čuvaju kao poslovna/profesionalna tajna: obrađuju se i objedinjuju u kreditnom izvješću “samo onda kada je klijent prethodno za to dao pisanu suglasnost”. K tome, klijent sam odlučuje želi li ili ne želi dati pisanu suglasnost na temelju koje se sastavlja kreditno izvješće.

Općom uredbom o zaštiti osobnih podataka žele se postaviti jasna pravila tko, kako, kada i zašto smije prikupljati privatne podatke, koliko dugo ih smije čuvati i što će s njima raditi. Na razini EU donesena je prije dvije godine, koliko je zemljama ostavljeno za pripremu implementacije te složene i osjetljive regulative. No, malo je njih koji je spremno dočekuju.


Komentari članka

Vezani članci

Nužno ubrzavanje digitalne transformacije banaka

21.10.2018.

Tijekom 2018. banke na svjetskoj razini namjeravaju uložiti 9,7 milijardi američkih dolara kako bi poboljšale digitalne mogućnosti svojih službi za korisnike. Internetske i mobilne usluge postale su komercijalnim bankama jednako važne koliko i usluge posl

Zašto su kamate na kredite u Hrvatskoj duplo veće nego u bogatim zemljama EU-a?

18.09.2018.

Iz HNB-a kažu da veliki utjecaj na visinu i kretanje kamatnih stopa ima percepcija rizičnosti zemlje koja se vidi kroz visinu premije rizika za kredite te kreditni rejting zemlje.

Potpisan ugovor o pripajanju Veneto banke PBZ-u

06.08.2018.

Privredna banka Zagreb (PBZ) i Veneto banka u petak su potpisale ugovor o pripajanju Veneto banke PBZ-u, izvijestili su iz PBZ-a, koji po ispunjenju svih regulatornih zahtjeva namjerava do kraja listopada integrirati Veneto banku u svoj postojeći sustav.

Koliko banke zarađuju od naknada?

30.07.2018.

Banke u Hrvatskoj naplaćuju brojne naknade za svoje usluge, prema nekim izračunima čak ih je 400. Za mnoge doznamo tek kada nam ih naplate. Hoće li digitalizacija i konkurencija te usluge učiniti povoljnijima?

HPB postao vlasnik Jadranske banke

06.07.2018.

Namjera HPB-a je provesti dokapitalizaciju Jadranske banke u iznosu od 110 milijuna za koja će, kako je rekao Vuić, koristiti vlastita sredstva. Hrebac je kazala da je ovim ugovorom završena dvogodišna sanacija

Tag cloud

  1. 1816 članka imaju tag hrvatska
  2. 1850 članka imaju tag turizam
  3. 1503 članka imaju tag financije
  4. 1180 članka imaju tag izvoz
  5. 775 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 959 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 918 članka imaju tag trgovina
  8. 654 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 786 članka imaju tag investicije
  10. 929 članka imaju tag EU
  11. 851 članka imaju tag svijet
  12. 835 članka imaju tag industrija
  13. 833 članka imaju tag ict
  14. 749 članka imaju tag menadžment
  15. 917 članka imaju tag kriza
  16. 556 članka imaju tag maloprodaja
  17. 523 članka imaju tag marketing
  18. 478 članka imaju tag krediti
  19. 432 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  20. 477 članka imaju tag tehnologija
  21. 330 članka imaju tag poticaji
  22. 401 članka imaju tag obrazovanje
  23. 438 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 238 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 314 članka imaju tag eu fondovi
  30. 319 članka imaju tag agrokor
  31. 297 članka imaju tag hgk
  32. 285 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 312 članka imaju tag hotelijerstvo
  36. 363 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 360 članka imaju tag BDP